Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni s inozemstvom u 2025. pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske.
Izvoz i uvoz te vanjskotrgovinski deficit porasli, dok je pokrivenost uvoza izvozom ostala na istoj razini kao u 2024.
Prema konačnim podacima statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2025. porasle su vrijednosti izvoza i uvoza te vanjskotrgovinskog deficita, a pokrivenost uvoza izvozom ostala je gotovo na istoj razini kao u 2024.
Ukupan izvoz u 2025. Republike Hrvatske iznosio je oko 25 milijardi eura, što je u usporedbi s 2024. povećanje za oko milijardu eura, odnosno za oko 5%. U istom je razdoblju ukupan uvoz iznosio oko 45 milijardi eura i u usporedbi s 2024. povećao se za oko dvije milijarde eura, odnosno za oko 6%.
U 2025. deficit robne razmjene s inozemstvom iznosio je oko 20 milijardi eura te se u odnosu na 2024. povećao za oko 6%, odnosno za oko milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2025. iznosila je oko 56%, jednako kao i u 2024.
Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza ima Prerađivačka industrija
U 2025. u odnosu na 2024. u području djelatnosti Prerađivačka industrija, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko 86%, izvoz je porastao za oko 7%, dok je uvoz s udjelom u ukupnom uvozu od oko 87% porastao za oko 5%.
Sektor Strojevi i prijevozna sredstva ostvaruje četvrtinu vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza
Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK-u), u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva ostvarene su najveće vrijednosti hrvatskog izvoza i uvoza. Izvoz je u tom sektoru u 2025. iznosio oko 6 milijardi eura i činio je oko 25% ukupnog izvoza, dok je istodobno uvoz iznosio oko 12 milijardi eura i imao je udio od oko 27%.
Robna razmjena s drugim državama članicama EU-a u porastu
Područje EU-a jest najvažnije tržište za Republiku Hrvatsku jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2025. čini oko 66% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2024. porastao za oko 7%.
Izvoz u 2025. porastao je u važne vanjskotrgovinske partnere iz EU-a: Sloveniju i Njemačku.
Njemačka je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2025., s udjelom od oko 13% ukupnog izvoza te porastom izvoza za oko 12% u odnosu na 2024. Izvoz u Njemačku u 2025. prvi je put veći od 3 milijarde eura.
Uvoz iz drugih država članica EU-a u 2025. čini oko 77% ukupnog uvoza i porastao je za 4% u odnosu na prethodnu godinu.
U 2025. znatno je porastao i uvoz iz Njemačke i Slovenije.
Najviše je robe u 2025. uvezeno iz Njemačke, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 15%, a u odnosu na 2024. uvoz je porastao za oko 8%. Vrijednost uvezene robe od oko 7 milijardi eura iz Njemačke dvostruko je veća nego vrijednost izvezene robe u tu zemlju.
Robna razmjena s državama izvan EU-a također porasla
Oko 34% ukupnog izvoza čini robna razmjena s trećim zemljama u 2025., koji je u usporedbi s prethodnom godinom povećan za oko 2%. Istodobno, robna razmjena s trećim zemljama čini oko 23% ukupnog uvoza, koji je u odnosu na 2024. porastao za oko 11%.
Izvan EU-a, u 2025. najviše je robe izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 11%. U odnosu na 2024. izvoz u Bosnu i Hercegovinu gotovo je na istoj razini.
Najvažniji partner u uvozu izvan EU-a u 2025. bila je Kina, s udjelom od oko 4% u ukupnome hrvatskom uvozu i s porastom uvoza od oko 9%.
Republika Hrvatska u EU
Prema podacima Eurostata za 2025., većina robne razmjene država članica EU-a odvija se unutar EU-a, a manje s državama izvan EU-a, što se odnosi i na Republiku Hrvatsku.
1. ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. IZVOZ I UVOZ PREMA NKD-u 2007.1) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. eura
1) U skladu s prijelaznom odredbom iz članka 6. Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025. (NN, br. 47/24.) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. IZVOZ I UVOZ PO SEKTORIMA SMTK |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. eura
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. IZVOZ I UVOZ PREMA EKONOMSKIM GRUPACIJAMA ZEMALJA |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. eura
1) Indeks je veći od 999. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izvori i metode prikupljanja podataka
Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest Intrastatov obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi na teritorij Republike Hrvatske ili ga napušta. Od 1. siječnja 2024. svu robu koja je predmet kupoprodajne transakcije potrebno je prijaviti Intrastatu prema mjesecu nastanka oporezivog događaja. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određen za izvještajnu godinu. Za 2025. određena je vrijednost praga uključivanja za primitke od 450 tisuća eura i za otpreme od 300 tisuća eura. Radi potpunog usklađivanja s metodologijom i zakonodavstvom EU-a u podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključena je vrijednost trgovine ispod praga uključivanja, procijenjena na osnovi podataka o isporukama i stjecanjima dobara u države članice/iz država članica EU-a, dobivenih od Porezne uprave Republike Hrvatske.
Prema Eurostatovoj preporuci, podaci o uvozu kod prodaje na daljinu iz drugih država članica EU-a (OSS – One Stop Shop) trebaju se kompilirati i uključiti u nacionalne podatke o uvozu.
Podaci o uvozu iz drugih država članica EU-a u 2024. i 2025. uključuju podatke o prodaji na daljinu koje je dostavila Porezna uprava Republike Hrvatske.
Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama EU-a, jesu carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske dobiva od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane carinske deklaracije u obliku slogova.
Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke Intrastata i Extrastata statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.
Pravna osnova
Pravna osnova za provođenje istraživanja Intrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene među državama članicama EU-a, Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika, Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika, Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2025. (NN, br. 29/25.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19., 155/23. i 36/24.). Opširnija Metodološka objašnjenja za ovo istraživanje objavljena su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku Državni zavod za statistiku - Intrastat (gov.hr).
Pravna osnova za Extrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, Uredba (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika, Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 оd 30. srpnja 2020. o utvrđivanju tehničkih specifikacija i modaliteta u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika, Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1225 оd 27. srpnja 2021. o utvrđivanju modaliteta razmjene podataka u skladu s Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1197 u pogledu države članice izvoza izvan Unije i obveza izvještajnih jedinica, Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/235 оd 8. veljače 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 u pogledu formata i oznaka za zajedničke zahtjeve u pogledu podataka, određenih pravila o nadzoru i carinskog ureda nadležnog za stavljanje robe u carinski postupak, Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/825 оd 28. travnja 2025. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 о utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1704 оd 14. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća dodatnim utvrđivanjem pojedinosti statističkih informacija koje trebaju dostavljati porezna i carinska tijela i o izmjeni priloga V. i VI. toj Uredbi, Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/234 оd 7. prosinca 2020. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 u pogledu zajedničkih zahtjeva u pogledu podataka i Delegirane uredbe (EU) 2016/341 u pogledu oznaka koje se upotrebljavaju u određenim obrascima, Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (NN, br. 40/16. i 52/25.), Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2025. (NN, br. 29/25.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19., 155/23. i 36/24.).
Obuhvat i usporedivost
Statistika robne razmjene s inozemstvom obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju. U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključeni su i izvoz i uvoz prema osnovi unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Statistička vrijednost robe jest vrijednost robe na hrvatskoj granici. Za izvoz, odnosno otpreme, vrijednosti su prikazane prema paritetu fob, a za uvoz, odnosno primitke, vrijednosti su prikazane prema paritetu cif.
Iznosi u stranim valutama preračunani su u eure i američke dolare primjenom mjesečnih tečajnih lista određenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj Hrvatske narodne banke.
U pojedinim tablicama može se dogoditi da ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih stavki zbog zaokruživanja na tisuće.
U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07. – ispravak), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. Utemeljen je na europskoj klasifikaciji NACE Rev. 2, koja je obvezatna za države članice Europske unije. Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. će se primjenjivati u skladu s prijelaznom odredbom iz članka 6. Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025. (NN, br. 47/24.): ''Za statističke i analitičke potrebe službene statistike Republike Hrvatske u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2027. istodobno će se koristiti i Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07. – ispravak)'' te Uredbom (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika.
Podaci se iskazuju prema proizvodnom načelu, prema kojem se podaci za izvoz i uvoz dobivaju prema djelatnosti koja proizvodi dotični proizvod, odnosno iz koje proizvod potječe.
Roba koja se pojavljuje u izvozu i uvozu za potrebe statistike razvrstava se prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK Rev. 4).
Podaci se za izvoz robe iskazuju prema zemljama namjene, a za uvoz robe primjenjuju se dva metodološka kriterija iskazivanja podataka uvoza prema zemljama. U Extrastatu se za uvoz robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se za primitke robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme.
Članstvo u OPEC-u podložno je čestim promjenama. Detaljnije informacije o državama članicama OPEC-a objavljuju se na mrežnim stranicama https://www.opec.org/.
Za određeni mjesec obrađuju se samo carinske deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca i Intrastatovi obrasci dostavljeni za izvještajni mjesec. U tekućoj godini mijenjaju se već objavljeni podaci za prijašnje mjesece radi razvrstavanja naknadno pristiglih i/ili ispravljenih Intrastatovih obrazaca i carinskih deklaracija koje se odnose na prijašnja razdoblja.
Mjesečni podaci ispravljaju se sve dok se ne zaključi konačna obrada tekuće godine (sredinom sljedeće godine). Mjesečni rezultati sve do konačne obrade tekuće godine i objavljivanja konačnih podataka smatraju se privremenima. Mjesečni podaci za 2024. i 2025. u ovom Priopćenju smatraju se konačnima.
Podaci robne razmjene s inozemstvom dostupni su u vremenskim serijama objavljenima na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Gospodarstvo – osnovni pokazatelji (podaci od 2000.) i pod naslovom Robna razmjena s inozemstvom (podaci od 2010.).
Kratice
| Cefta | Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja |
| cif | cijena s osiguranjem i vozarinom |
| d. n. | drugdje nespomenuto |
| Efta | Europsko udruženje za slobodnu trgovinu |
| EU | Europska unija |
| Eurostat | Statistički ured Europske unije |
| fob | franko brod |
| mil. | milijun |
| NACE | Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici |
| NKD 2007. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
| NKD 2025. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2025. |
| NN | Narodne novine |
| OPEC | Organizacija zemalja izvoznica nafte |
| SAD | Sjedinjene Američke Države |
| SMTK | Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija |
| tis. | tisuća |
| UN | Ujedinjeni narodi |
| USD | američki dolar |
| Znakovi | |
| - | nema pojave |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili:
Boro Žderić i Dubravka Drempetić
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr