Proizvodnja filmova u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj u 2023. proizvodnju filmova prijavilo je šest poduzeća za proizvodnju filmova i četiri televizijska centra. Ukupno je proizvedeno 76 filmova, od toga su 18 proizvela poduzeća za proizvodnju filmova, a 58 televizijski centri. Prema vrsti filma najviše je snimljeno dokumentarnih filmova, ukupno 57, a zatim šest igranih, šest animiranih i sedam reklamnih.
Audiovizualna djela u prometu u 2023.
U 2023. je osam distributera u promet stavilo 1 163 audiovizualna djela. Prema zemlji podrijetla, najviše audiovizualnih djela bilo je iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Češke i Ujedinjene Kraljevine. Prema obliku komercijalne eksploatacije gotovo sva audiovizualna djela namijenjena su za iznajmljivanje, a prema tipu nekinematografskog prikazivanja najviše je bilo videa na zahtjev.
Zvučni zapisi u 2023.
U 2023. je 81 izdavač izdao 5 468 zvučnih zapisa u nakladi od 149 182 primjerka. Prema mediju objavljivanja, najveći broj zvučnih zapisa izdano je na CD-u, i to 3 143, slijedi 1 855 digitalnih objava, 259 box-setova i 211 LP-ova. Prema mediju objave uočava se rastući trend objava na nešto tradicionalnijim medijima kao što su LP i CD. Prema vrsti glazbe izdane na LP pločama, najveći je udio rock, zabavne i elektroničke glazbe. Od ukupno izdanih 155 zapisa elektroničke glazbe, na LP-u je izdano 13%, a od ukupno 917 rock-zapisa njih 11%.
Prema vrsti glazbenog materijala 58% materijala objavljenoga u 2023. čini zabavna glazba, 17% rock-glazba, a 9% klasična glazba, dok su ostale vrste glazbenog materijala zastupljene u manjem postotku.
1. PROIZVODNJA FILMOVA PREMA PROIZVOĐAČIMA I VRSTI FILMA U 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
broj
1) Filmove su proizvele Hrvatska radiotelevizija, TV Laudato, Varaždinska televizija i Sportska TV. |
2. UVOZ I IZVOZ FILMOVA U 2023. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
broj
1) Ostale zemlje: Australija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Indija, Italija, Izrael, Južna Koreja, Kanada, Kina, Letonija, Libanon, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Rusija, Španjolska, Švedska i Švicarska. 2) Ostale zemlje: Albanija, Nizozemska i Sjeverna Makedonija. |
3. FILMOVI U PROMETU PREMA ZEMLJI PODRIJETLA U 2023. |
|||||||||||||||||||||||||||||
broj
1) Ostale zemlje: Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Danska, Hong Kong, Indija, Iran, Irska, Izrael, Južna Afrika, Južna Koreja, Kanada, Letonija, Libanon, Mađarska, Meksiko, Nizozemska, Norveška, Peru, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Srbija, Švedska, Švicarska i Ukrajina |
4. AUDIOVIZUALNA DJELA PREMA ŽANRU, VRSTI NOSAČA SLIKE I TONA I RAZDOBLJU NA KOJE SU OSIGURANA PRAVA U 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
broj
|
5. AUDIOVIZUALNA DJELA PREMA VRSTI PRAVA NA KOMERCIJALNU EKSPLOATACIJU I BROJU JAVNIH NEKINEMATOGRAFSKIH PRIKAZIVANJA U 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
broj
|
6. AUDIOVIZUALNA DJELA U PROMETU PREMA ZEMLJI PODRIJETLA U 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Ostale zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Estonija, Indija, Iran, Island, Izrael, Japan, Kina, Letonija, Libanon, Litva, Mađarska, Meksiko, Novi Zeland, Poljska, Portugal i Rumunjska. |
7. ZVUČNE SNIMKE PREMA MEDIJU OBJAVLJIVANJA, AUTORIMA, NAKLADI I IZVOĐAČIMA U 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
8. ZVUČNE SNIMKE PREMA SADRŽAJU, AUTORIMA I NAKLADI SNIMLJENOG MATERIJALA U 2023. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9. ZVUČNE SNIMKE PREMA NOSAČU I SADRŽAJU SNIMLJENOG MATERIJALA U 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
broj
|
Izvori i metode prikupljanja podataka
Podaci su rezultat obrade godišnjih izvještaja koje ispunjavaju poduzeća za proizvodnju filmova (KINO-2), televizijski centri (TV-1), poduzeća za uvoz/izvoz i distribuciju filmova (KINO-4 I KINO-5), poduzeća za promet audiovizualnih djela (NKL 5/1) i poduzeća za proizvodnju zvučnih zapisa (NKL 5/2). Metodologija je usklađena sa sljedećim zakonima: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 111/21.), Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN, br. 61/18. i 114/22.) te Pravilnik o kategorizaciji audiovizualnih djela (NN, br. 40/21.).
Obuhvat i usporedivost
Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su poslovni subjekti za proizvodnju i promet filmova te izdavači. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.
Definicije i objašnjenja
Autorsko djelo je originalna individualna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenoga ili umjetničkog područja, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.
Autorsko pravo je pravo autora nad vlastitim djelima iz književnoga, znanstvenoga i umjetničkog područja. S obzirom na sadržaj, razlikuju se moralna, imovinska i druga prava autora. Imovinsko pravo autora obuhvaća: pravo umnožavanja, pravo distribuiranja (pravo stavljanja u promet), pravo priopćavanja autorskog djela javnosti i pravo prerade. S vlastitim autorskim djelom i koristima od njega isključivo pravo činiti što ga je volja te svakoga drugog isključiti iz toga ima autor.
Audiovizualne djelatnosti obuhvaćaju razvoj, proizvodnju, promociju, distribuciju i prikazivanje audiovizualnih djela.
Audiovizualna djela su igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, eksperimentalni filmovi, multimedijski i transmedijski projekti, televizijske serije i filmovi, videoigre te sva druga audiovizualna djela koja su umjetnički i/ili autorski izraz bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te način na koji se prikazuju.
Vrste filma su igrani film, dokumentarni film, animirani film, reklamni film i znanstveni film.
Filmski žanr je podvrsta igranog filma koja je, barem u nekome povijesnom razdoblju, ustaljena, međusobno dovoljno diferencirana i koordinirana pa u tom razdoblju uspijeva uvjetovati podjednako gledateljevu recepciju i proizvodnju filmova. Žanrovima se smatraju sljedeće podvrste igranog filma: drama, povijesni film, triler, akcijski (ratni) film, melodrama, pustolovni film, vestern, glazbeni film, komedija, kriminalistički film, dječji film, znanstvenofantastični film, horor i erotski film.
Audiovizualna djela smatraju se koautorskim djelima. Glavni je koautor audiovizualnog djela glavni redatelj. Ostali koautori audiovizualnog djela su autor scenarija, glavni snimatelj, glavni montažer slike i zvuka te skladatelj glazbe posebno skladane za to djelo. Ako je crtež odnosno animacija bitan element audiovizualnog djela, koautor je takva djela i glavni crtač odnosno glavni animator.
Producent audiovizualnog djela jest fizička osoba obrtnik, osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ili pravna osoba koja pokreće proces produkcije audiovizualnog djela i sveobuhvatno nadzire njegovu proizvodnju, u svoje ime prikuplja financijska sredstva, organizira proizvodnju i preuzima odgovornost za ukupno financijsko poslovanje i kvalitetu djela te zajedno s redateljem i autorskom ekipom sudjeluje u stvaranju audiovizualnog djela i njegovoj promidžbi, plasiranju na filmske festivale i eksploataciji.
Predmet zaštite prava audiovizualnih producenata jest videogram, kao fiksacija audiovizualnog djela i kao slijed pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka.
Distributer je fizička ili pravna osoba koja obavlja promet audiovizualnim djelima, registrirana za promet audiovizualnim djelima i upisana u očevidnik distributera koji vodi Hrvatski audiovizualni centar.
Kućnom upotrebom smatra se ustupanje i prodaja videograma poslovnim subjektima registriranima za iznajmljivanje videograma građanima ili prodaja videograma za njihovu osobnu upotrebu.
Fonogram (zvučni zapis) jest fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja ugrađenih u audiovizualna djela. Fiksiranje znači ugrađivanje zvukova ili onoga što predstavlja zvukove na podlogu s koje se oni mogu slušati, umnožavati ili priopćavati preko nekog uređaja. Fonogram se može fiksirati na različite podloge, npr. CD, DVD ili LP, ili u obliku digitalne datoteke i sl. Fonogram je predmet zaštite prava proizvođača fonograma. Prava na fonogramu nisu ni na koji način ograničena njegovim ugrađivanjem u videogram.
Proizvođač fonograma (zvučnog zapisa) jest fizička ili pravna osoba koja poduzima inicijativu za prvo fiksiranje zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove te je za to odgovorna. Smatra se da je proizvođač fonograma, dok se ne dokaže drukčije, onaj čije je ime, odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava proizvođača fonograma na fonogramu.
Kratice | |
CD | kompaktni disk (engl. compact disc) |
LP | gramofonska ploča s 33 okretaja u minuti (engl. long play) |
SAD | Sjedinjene Američke Države |
Znakovi | |
- | nema pojave |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili:
Marija Gojević, Gordana Bralić i Maja Lončar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr