Priopćenje

Godina: LXI.

Zagreb, 29. svibnja 2024.

VT-2024-1-2

ISSN 1334-0557

ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U 2023.

Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju pad izvoza i uvoza Republike Hrvatske u 2023.

Izvoz i uvoz te vanjskotrgovinski deficit padaju, dok pokrivenost uvoza izvozom lagano raste

Prema konačnim podacima statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2023. u odnosu na 2022. pale su vrijednosti izvoza i uvoza te vanjskotrgovinski deficit, a u pokrivenosti uvoza izvozom vidljiv je blaži porast.

U 2023. je ukupan izvoz Republike Hrvatske iznosio oko 23 milijarde eura, što je u usporedbi s 2022. smanjenje za oko milijardu eura, odnosno za 5%. U istom je razdoblju ukupan uvoz iznosio oko 40 milijardi eura i vrijednost mu se smanjila za oko dvije milijarde eura, odnosno za oko 5% u usporedbi s 2022.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2023. iznosio je oko 17 milijardi eura te se u odnosu na 2022. smanjio za oko 6%, odnosno za milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. iznosila je oko 58%, kao i u 2022.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; Rudarstvo i vađenje te Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija imaju najveći utjecaj na pad izvoza, dok Rudarstvo i vađenje i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija znatno utječu na pad uvoza

U 2023. u odnosu na 2022. u području djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko 6%, izvoz je pao za oko 10%, u Rudarstvu i vađenju, s udjelom u ukupnom izvozu od oko 4%, pao je za oko 51%, dok je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom izvozu od oko 3%, izvoz pao za oko 46%.

Pad ukupnog uvoza Republike Hrvatske u 2023. u odnosu na 2022. najvećim je dijelom posljedica pada uvoza u području djelatnosti Rudarstvo i vađenje, koje ima udio u ukupnom uvozu od oko 7% i u kojem je uvoz pao za oko 45%, te u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 2%, području u kojem je uvoz pao za oko 59%.

U Prerađivačkoj industriji porasli i izvoz i uvoz

U ukupnom izvozu u 2023. Prerađivačka industrija ima udio od oko 85% i u odnosu na 2022. ostvarila je porast izvoza za oko 3%, dok je u ukupnom uvozu, s udjelom od oko 86%, ostvarila porast od oko 4%.

Četvrtinu vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza ostvaruju Strojevi i prijevozna sredstva

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru Strojevi i prijevozna sredstva. Izvoz tog sektora u 2023. iznosio je oko šest milijardi eura i čini oko 25% ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 11 milijardi eura i imao je udio od oko 27%.

Izvoz u druge države članice EU-a pada

Najvažnije tržište za Republiku Hrvatsku jest područje EU-a jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2023. čini oko 68% ukupnog izvoza, koji se u odnosu na godinu prije smanjio za oko 6%.

U 2023. je pao izvoz u značajne vanjskotrgovinske partnere iz EU-a: Italiju, Sloveniju i Mađarsku.

Italija je zemlja partner u koju je izvezeno gotovo najviše robe u 2023., s udjelom od oko 12% ukupnog izvoza te padom za oko 5% u odnosu na prethodnu godinu.

Porastao uvoz iz drugih država članica EU-a

Uvoz iz drugih država članica EU-a u 2023. čini oko 77% ukupnog uvoza i porastao je za oko 3% u odnosu na 2022.

U 2023. je znatno porastao uvoz iz Njemačke, Nizozemske i Poljske.

Iz Njemačke je u 2023. uvezeno gotovo najviše robe, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 14%, a u odnosu na 2022. uvoz je porastao za oko 8%.

U padu robna razmjena s državama izvan EU-a

U 2023. robna razmjena s trećim zemljama čini oko 32% ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s 2022. smanjen za oko 2%. Robna razmjena s trećim zemljama čini oko 23% ukupnog uvoza, koji je pao za oko 25% u usporedbi s 2022.

U 2023. se izvan EU-a najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 10%. U odnosu na 2022 izvoz u tu zemlju pao je za oko 8%.

U 2023. u odnosu na 2022. znatno je pao uvoz iz SAD-a, za oko 66%, a on čini oko 3% ukupnog uvoza Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska u EU

Prema privremenim podacima Eurostata, uvoz robe u EU smanjen je za 16% u 2023. u odnosu na 2022.

U usporedbi 2023. s 2022. vidi se da je vrijednost uvoza energenata u EU smanjena za 35%.

U 2023. je vrijednost uvezenoga prirodnog plina u EU manja za oko 52% u odnosu na 2022., jednako kao i vrijednost uvezenoga prirodnog plina u Republiku Hrvatsku.

Napomena: Od 1. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj uvedena je nova valuta euro. Vrijednosti za razdoblja prije 1. siječnja 2023. preračunane su u eure prema fiksnom tečaju (1 euro = 7,53450 kuna) te se podaci za 2022. razlikuju od onih objavljenih u Priopćenju VT-2023-1-2.

G-1. ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM OD SIJEČNJA 2023. DO PROSINCA 2023.

1. ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM

		Izvoz		Uvoz		Saldo robne razmjene		Pokrivenost uvoza izvozom, %
		tis. eura	tis. USD	tis. eura	tis. USD	tis. eura	tis. USD	Pokrivenost uvoza izvozom, %
2022.
	I.	1 493 587	1 693 397	2 570 127	2 914 112	-1 076 540	-1 220 716	58,1
	II.	1 662 924	1 870 153	2 901 671	3 258 998	-1 238 746	-1 388 845	57,3
	III.	1 963 530	2 210 178	3 762 537	4 230 512	-1 799 007	-2 020 334	52,2
	IV.	1 850 980	2 040 464	3 468 477	3 824 503	-1 617 496	-1 784 039	53,4
	V.	2 035 638	2 160 223	3 561 497	3 777 599	-1 525 859	-1 617 376	57,2
	VI.	2 148 936	2 288 714	3 525 910	3 757 830	-1 376 974	-1 469 116	60,9
	VII.	2 148 407	2 253 632	3 635 546	3 813 782	-1 487 139	-1 560 150	59,1
	VIII.	1 879 173	1 925 049	3 882 197	3 978 264	-2 003 024	-2 053 216	48,4
	IX.	2 489 267	2 489 045	3 825 807	3 825 322	-1 336 540	-1 336 277	65,1
	X.	2 163 486	2 137 720	3 731 390	3 683 309	-1 567 904	-1 545 589	58,0
	XI.	2 303 006	2 283 072	3 562 787	3 533 297	-1 259 780	-1 250 225	64,6
	XII.	1 969 287	2 031 518	3 436 574	3 545 949	-1 467 287	-1 514 431	57,3
	I. – XII.	24 108 220	25 383 164	41 864 518	44 143 477	-17 756 298	-18 760 313	57,6
2023.
	I.	1 681 438	1 793 157	3 023 809	3 225 155	-1 342 371	-1 431 997	55,6
	II.	1 776 783	1 924 784	3 178 436	3 443 187	-1 401 652	-1 518 404	55,9
	III.	2 396 683	2 545 035	3 787 484	4 021 924	-1 390 801	-1 476 889	63,3
	IV.	1 806 814	1 964 910	3 183 694	3 462 264	-1 376 880	-1 497 354	56,8
	V.	1 922 626	2 111 234	3 560 440	3 909 712	-1 637 814	-1 798 478	54,0
	VI.	1 916 928	2 047 853	3 496 796	3 735 491	-1 579 869	-1 687 638	54,8
	VII.	1 839 326	1 998 612	3 349 870	3 639 962	-1 510 543	-1 641 349	54,9
	VIII.	1 666 469	1 836 949	3 156 745	3 479 673	-1 490 276	-1 642 725	52,8
	IX.	1 888 412	2 052 326	3 216 265	3 495 433	-1 327 853	-1 443 106	58,7
	X.	2 089 295	2 213 398	3 450 675	3 655 639	-1 361 380	-1 442 241	60,5
	XI.	2 109 657	2 240 242	3 229 309	3 429 197	-1 119 652	-1 188 955	65,3
	XII.	1 800 775	1 968 426	2 977 404	3 254 595	-1 176 628	-1 286 168	60,5
	I. – XII.	22 895 207	24 696 927	39 610 927	42 752 232	-16 715 720	-18 055 305	57,8

I. ROBNA RAZMJENA REPUBLIKE HRVATSKE S INOZEMSTVOM U EURIMA

1. IZVOZ I UVOZ PREMA NKD-u 2007.

tis. eura

			Izvoz			Uvoz
			I. – XII. 2022.	I. – XII. 2023.	indeksi I. – XII. 2023. I. – XII. 2022.	I. – XII. 2022.	I. – XII. 2023.	indeksi I. – XII. 2023. I. – XII. 2022.
		Ukupno	24 108 220	22 895 207	95,0	41 864 518	39 610 927	94,6
A		Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo	1 397 930	1 257 207	89,9	1 032 580	1 245 912	120,7
B		Rudarstvo i vađenje	1 783 399	867 857	48,7	5 382 621	2 950 317	54,8
C		Prerađivačka industrija	18 877 177	19 507 702	103,3	32 974 236	34 240 382	103,8
	10	Proizvodnja prehrambenih proizvoda	1 812 370	1 996 395	110,2	3 367 204	3 827 924	113,7
	11	Proizvodnja pića	231 135	284 173	122,9	325 291	380 791	117,1
	12	Proizvodnja duhanskih proizvoda	201 592	252 249	125,1	237 207	243 588	102,7
	13	Proizvodnja tekstila	217 120	213 901	98,5	523 074	542 147	103,6
	14	Proizvodnja odjeće	902 583	1 050 501	116,4	1 512 016	1 709 433	113,1
	15	Proizvodnja kože i srodnih proizvoda	465 778	482 440	103,6	695 062	780 407	112,3
	16	Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala	1 200 464	983 609	81,9	539 458	513 722	95,2
	17	Proizvodnja papira i proizvoda od papira	479 129	424 238	88,5	809 386	740 013	91,4
	18	Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa	2 503	2 193	87,6	3 882	3 271	84,2
	19	Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda	1 590 780	1 180 006	74,2	3 098 624	2 538 335	81,9
	20	Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	1 209 257	1 258 416	104,1	3 046 644	2 849 320	93,5
	21	Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka	1 054 770	1 134 211	107,5	1 778 129	1 827 231	102,8
	22	Proizvodnja proizvoda od gume i plastike	753 231	722 007	95,9	1 458 860	1 436 134	98,4
	23	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda	742 672	812 955	109,5	711 114	764 018	107,4
	24	Proizvodnja metala	1 037 274	910 579	87,8	2 741 254	2 277 500	83,1
	25	Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme	1 474 933	1 423 150	96,5	1 285 708	1 360 857	105,8
	26	Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda	630 171	581 282	92,2	1 965 523	2 074 744	105,6
	27	Proizvodnja električne opreme	1 765 462	1 996 548	113,1	1 968 419	2 145 372	109,0
	28	Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.	1 300 244	1 502 923	115,6	2 647 472	2 918 680	110,2
	29	Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica	673 015	795 199	118,2	2 274 423	3 069 962	135,0
	30	Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava	560 457	913 764	163,0	668 253	821 407	122,9
	31	Proizvodnja namještaja	327 154	314 783	96,2	497 859	538 167	108,1
	32	Ostala prerađivačka industrija	245 084	272 180	111,1	819 375	877 359	107,1
D		Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija	1 429 996	776 817	54,3	2 145 699	882 299	41,1
E		Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša	481 648	357 580	74,2	249 930	205 185	82,1
J		Informacije i komunikacije	83 819	80 590	96,1	76 743	82 008	106,9
M		Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti	12	58	482,0	91	143	157,5
R		Umjetnost, zabava i rekreacija	743	891	119,9	418	2 127	509,3
		Neraspoređeno	53 496	46 505	86,9	2 200	2 555	116,1

2. IZVOZ I UVOZ PO SEKTORIMA SMTK

tis. eura

		Izvoz			Uvoz
		I. – XII. 2022.	I. – XII. 2023.	indeksi I. – XII. 2023. I. – XII. 2022.	I. – XII. 2022.	I. – XII. 2023.	indeksi I. – XII. 2023. I. – XII. 2022.
	Ukupno	24 108 220	22 895 207	95,0	41 864 518	39 610 927	94,6
0	Hrana i žive životinje	2 667 734	2 830 111	106,1	3 883 524	4 615 227	118,8
1	Pića i duhan	406 123	511 790	126,0	574 510	642 913	111,9
2	Sirove materije, osim goriva	1 785 473	1 458 125	81,7	806 846	690 904	85,6
3	Mineralna goriva i maziva	4 723 841	2 741 641	58,0	10 706 352	6 348 631	59,3
4	Životinjska i biljna ulja i masti	157 381	95 646	60,8	230 265	182 085	79,1
5	Kemijski proizvodi	2 561 460	2 674 186	104,4	5 173 380	5 114 645	98,9
6	Proizvodi svrstani prema materijalu	3 865 889	3 782 274	97,8	6 528 682	6 223 510	95,3
7	Strojevi i prijevozna sredstva	4 795 261	5 652 068	117,9	9 065 866	10 528 999	116,1
8	Razni gotovi proizvodi	2 956 054	3 031 789	102,6	4 634 422	5 099 045	110,0
9	Proizvodi i transakcije, d. n.	135 508	71 073	52,4	258 471	162 414	62,8
	Neraspoređeno	53 496	46 505	86,9	2 200	2 555	116,1

3. IZVOZ I UVOZ PREMA EKONOMSKIM GRUPACIJAMA ZEMALJA

tis. eura

	Izvoz			Uvoz
	I. – XII. 2022.	I. – XII. 2023.	indeksi I. – XII. 2023. I. – XII. 2022.	I. – XII. 2022.	I. – XII. 2023.	indeksi I. – XII. 2023. I. – XII. 2022.
Ukupno	24 108 220	22 895 207	95,0	41 864 518	39 610 927	94,6
Države članice EU-a	16 595 283	15 556 340	93,7	29 582 892	30 449 426	102,9
Austrija	1 275 382	1 282 536	100,6	2 169 218	2 205 819	101,7
Belgija	232 613	255 378	109,8	688 386	696 672	101,2
Bugarska	137 540	162 607	118,2	401 511	329 160	82,0
Cipar	52 302	34 682	66,3	12 988	16 117	124,1
Češka	347 197	383 267	110,4	800 726	910 034	113,7
Danska	123 006	172 984	140,6	220 248	264 490	120,1
Estonija	19 882	23 059	116,0	16 323	17 621	108,0
Finska	43 878	45 320	103,3	64 322	70 782	110,0
Francuska	584 066	586 331	100,4	886 738	1 071 553	120,8
Grčka	147 295	155 570	105,6	298 376	332 077	111,3
Irska	66 711	56 695	85,0	107 056	95 496	89,2
Italija	2 946 999	2 794 029	94,8	5 800 324	5 727 809	98,7
Letonija	27 185	20 115	74,0	18 010	18 609	103,3
Litva	80 980	85 130	105,1	72 457	68 246	94,2
Luksemburg	17 376	10 807	62,2	14 287	14 180	99,3
Mađarska	2 729 383	1 574 213	57,7	3 059 947	2 538 739	83,0
Malta	46 639	300 107	643,5	16 999	86 849	510,9
Nizozemska	351 726	371 925	105,7	1 396 884	1 572 294	112,6
Njemačka	2 739 585	2 802 315	102,3	5 226 223	5 660 544	108,3
Poljska	508 354	563 828	110,9	1 449 228	1 572 632	108,5
Portugal	84 041	77 272	91,9	76 369	59 230	77,6
Rumunjska	360 782	354 978	98,4	449 699	515 690	114,7
Sjeverna Irska	2 551	3 004	117,8	7 032	9 031	128,4
Slovačka	251 655	257 922	102,5	839 733	788 341	93,9
Slovenija	2 789 033	2 567 532	92,1	4 518 966	4 558 783	100,9
Španjolska	408 540	410 222	100,4	724 174	963 021	133,0
Švedska	212 464	196 650	92,6	246 550	285 439	115,8
Neraspoređeno	8 119	7 862	96,8	117	168	144,0
Zemlje Efte	389 308	396 791	101,9	217 966	238 176	109,3
Island	3 634	4 969	136,7	50	104	206,3
Lihtenštajn	26 787	22 591	84,3	105	198	187,9
Norveška	85 487	72 051	84,3	23 833	24 934	104,6
Švicarska	273 399	297 180	108,7	193 977	212 940	109,8
Zemlje Cefte	4 605 247	4 365 799	94,8	3 065 882	2 532 319	82,6
Albanija	121 970	91 590	75,1	44 353	30 396	68,5
Bosna i Hercegovina	2 503 432	2 299 670	91,9	1 426 658	1 287 992	90,3
Crna Gora	307 082	346 624	112,9	8 432	8 160	96,8
Kosovo	133 701	168 396	125,9	11 075	11 224	101,3
Moldavija	5 094	4 263	83,7	5 283	10 818	204,7
Sjeverna Makedonija	162 207	196 296	121,0	118 160	127 341	107,8
Srbija	1 371 760	1 258 961	91,8	1 451 920	1 056 389	72,8
Zemlje OPEC-a	192 140	172 902	90,0	80 705	182 339	225,9
Alžir	7 088	6 985	98,6	26 489	21 633	81,7
Angola	3 969	4 448	112,1	-	-	-
Ekvatorska Gvineja	312	332	106,6	-	-	-
Gabon	1 291	1 108	85,8	107	116	107,6
Irak	3 604	11 792	327,2	554	255	46,1
Iran, Islamska Republika	5 071	5 768	113,7	6 013	5 216	86,7
Kongo	1 168	2 443	209,2	-	71 422	-
Kuvajt	9 779	7 738	79,1	92	147	160,6
Libija	9 408	7 895	83,9	2 387	-	-
Nigerija	9 146	9 198	100,6	15 392	68 039	442,0
Saudijska Arabija	72 910	61 923	84,9	12 957	8 670	66,9
Ujedinjeni Arapski Emirati	68 366	52 750	77,2	16 648	6 612	39,7
Bolivarijanska Republika Venezuela	29	522	¹⁾	66	229	348,8
Ostale europske zemlje	902 783	875 525	97,0	1 304 733	949 558	72,8
Bjelorusija	13 499	7 325	54,3	2 764	781	28,2
Rusija	181 750	222 512	122,4	471 893	58 655	12,4
Turska	349 748	308 438	88,2	634 774	665 655	104,9
Ujedinjena Kraljevina	234 009	244 972	104,7	115 399	128 951	111,7
Ukrajina	76 958	89 747	116,6	75 584	94 394	124,9
Ostale zemlje	46 819	2 531	5,4	4 319	1 123	26,0
Ostale azijske zemlje	471 686	452 122	95,9	3 553 271	3 337 373	93,9
Azerbajdžan	7 608	4 373	57,5	1 173 063	699 487	59,6
Bangladeš	2 540	7 247	285,3	31 626	57 602	182,1
Filipini	3 619	3 435	94,9	2 150	3 756	174,7
Hong Kong, Kina	10 873	18 522	170,3	5 026	2 630	52,3
Indija	30 742	25 351	82,5	153 054	245 334	160,3
Indonezija	8 648	8 714	100,8	117 049	86 484	73,9
Izrael	113 739	37 248	32,7	44 979	29 902	66,5
Japan	49 755	58 699	118,0	48 548	72 153	148,6
Katar	13 690	6 058	44,3	227 978	2 567	1,1
Kazahstan	21 131	48 609	230,0	71 131	45 154	63,5
Kina	85 373	78 429	91,9	1 366 737	1 275 717	93,3
Koreja, Republika	10 482	13 274	126,6	93 585	65 234	69,7
Libanon	11 597	24 752	213,4	10	102	¹⁾
Malezija	2 835	5 242	184,9	29 297	18 859	64,4
Pakistan	4 247	5 802	136,6	21 473	17 435	81,2
Singapur	9 832	10 088	102,6	20 673	28 031	135,6
Tajland	5 961	5 402	90,6	18 857	20 715	109,9
Tajvan, Kina	10 927	11 395	104,3	36 970	39 766	107,6
Vijetnam	28 618	28 905	101,0	48 160	67 227	139,6
Ostale zemlje	39 466	50 576	128,2	42 903	559 219	¹⁾
Ostale afričke zemlje	241 982	210 382	86,9	455 971	296 625	65,1
Egipat	109 165	91 225	83,6	408 506	43 157	10,6
Etiopija	2 245	2 577	114,8	6 215	5 715	92,0
Južnoafrička Republika	13 621	25 902	190,2	12 658	33 853	267,4
Maroko	73 221	40 986	56,0	7 493	7 873	105,1
Mozambik	19	75	402,4	8 363	191 573	¹⁾
Tunis	6 796	14 681	216,0	5 509	7 798	141,6
Ostale zemlje	36 915	34 936	94,6	7 227	6 655	92,1
Ostale američke zemlje	658 558	767 827	116,6	3 371 606	1 441 675	42,8
Argentina	10 014	1 995	19,9	13 337	11 729	87,9
Brazil	10 807	10 025	92,8	26 431	11 478	43,4
Kanada	51 565	56 080	108,8	32 738	30 335	92,7
Meksiko	11 342	73 042	644,0	58 574	23 340	39,8
SAD	554 626	585 288	105,5	3 174 830	1 067 429	33,6
Ostale zemlje	20 206	41 397	204,9	65 696	297 364	452,6
Oceanijske zemlje	26 807	73 772	275,2	21 812	8 129	37,3
Australija	23 421	29 766	127,1	5 304	5 659	106,7
Novi Zeland	2 986	1 935	64,8	1 446	2 378	164,4
Ostale zemlje	400	42 070	¹⁾	15 062	92	0,6
Neraspoređeno	24 426	23 748	97,2	209 680	175 307	83,6

1) Indeks je veći od 999.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest Intrastatov obrazac kojim izvještajne jedinice svakog mjeseca izvješćuju o primicima i/ili otpremama, za mjesec u kojem roba fizički ulazi na teritorij Republike Hrvatske ili ga napušta. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu godinu. Za 2023. određena je vrijednost praga uključivanja za primitke od 400 tisuća eura i za otpreme od 200 tisuća eura. Radi potpunog usklađivanja s metodologijom i zakonodavstvom EU-a u podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključena je vrijednost trgovine ispod praga uključivanja, procijenjena na osnovi podataka o isporukama i stjecanjima dobara u države članice/iz država članica EU-a, dobivenih od Porezne uprave Republike Hrvatske.

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama EU-a, jesu carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske dobiva od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane carinske deklaracije u obliku slogova.

Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke Intrastata i Extrastata statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.

Pravna osnova

Pravna osnova za provođenje istraživanja Intrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene među državama članicama EU-a, Uredba (EU) 2019/2152 te Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197, Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. godine (NN, br. 35/23.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19., 155/23. i 36/24.). Opširnija metodološka objašnjenja za ovo istraživanje objavljena su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku Državni zavod za statistiku - Intrastat (gov.hr).

Pravna osnova za Extrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, Uredba (EU) 2019/2152 te Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1197 i Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1225, Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1704, Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (NN, br. 40/16.), Zakon o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. godine (NN, br. 35/23.), Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16., 39/19., 98/19., 155/23. i 36/24.) i Pravilnik o popunjavanju Jedinstvene carinske deklaracije (NN, br. 65/19. i 136/20.).

Obuhvat i usporedivost

Statistika robne razmjene s inozemstvom obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju. U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključeni su i izvoz i uvoz prema osnovi unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.

Statistička vrijednost robe jest vrijednost robe na hrvatskoj granici. Za izvoz, odnosno otpreme, vrijednosti su prikazane prema paritetu fob, a za uvoz, odnosno primitke, vrijednosti se prikazuju prema paritetu cif.

Iznosi u stranim valutama preračunani su u eure i američke dolare primjenom mjesečnih tečajnih lista određenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj Hrvatske narodne banke.

U pojedinim tablicama može se dogoditi da ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih stavki zbog zaokruživanja na tisuće.

U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. Utemeljen je na europskoj klasifikaciji NACE Rev. 2, koja je obvezatna za države članice Europske unije. Podaci se iskazuju prema proizvodnom načelu, prema kojem se podaci za izvoz i uvoz dobivaju prema djelatnosti koja proizvodi dotični proizvod, odnosno iz koje proizvod potječe.

Roba koja se pojavljuje u izvozu i uvozu za potrebe statistike razvrstava se prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK Rev. 4).

Podaci se za izvoz robe iskazuju prema zemljama namjene, a za uvoz robe primjenjuju se dva metodološka kriterija iskazivanja podataka uvoza prema zemljama. U Extrastatu se za uvoz robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se za primitke robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme.

Članstvo u OPEC-u podložno je čestim promjenama. Detaljnije informacije o državama članicama OPEC-a objavljuju se na mrežnim stranicama https://www.opec.org/.

Za određeni mjesec obrađuju se samo carinske deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca i Intrastatovi obrasci dostavljeni za izvještajni mjesec. U tekućoj godini mijenjaju se već objavljeni podaci za prijašnje mjesece radi razvrstavanja naknadno pristiglih i/ili ispravljenih Intrastatovih obrazaca i carinskih deklaracija koje se odnose na prijašnja razdoblja.

Mjesečni podaci ispravljaju se sve dok se ne zaključi konačna obrada tekuće godine (sredinom sljedeće godine). Mjesečni rezultati sve do konačne obrade tekuće godine i objavljivanja konačnih podataka smatraju se privremenima. Mjesečni podaci za 2022. i 2023. u ovom Priopćenju smatraju se konačnima.

Podaci robne razmjene s inozemstvom dostupni su u vremenskim serijama objavljenima na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Gospodarstvo – osnovni pokazatelji (podaci od 2000.) i pod naslovom Robna razmjena s inozemstvom (podaci od 2010.).

Kratice

Cefta	Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja
cif	cijena s osiguranjem i vozarinom
d. n.	drugdje nespomenuto
Efta	Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
fob	franko brod
mil.	milijun
NACE	Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
NN	Narodne novine
OPEC	Organizacija zemalja izvoznica nafte
SAD	Sjedinjene Američke Države
SMTK	Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija
tis.	tisuća
UN	Ujedinjeni narodi
USD	američki dolar

Znakovi
-	nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Boro Žderić i Dubravka Drempetić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Izjava o pristupačnosti