SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI U 2023.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. akademski naziv steklo je 511 sveučilišnih specijalista. Udio žena u tom broju iznosio je 332, odnosno 65,0%.

Među sveučilišnim specijalistima više je žena

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, na Sveučilištu u Zagrebu sveučilišni specijalistički studij završilo je 62,6%, na Sveučilištu u Rijeci 19,2%, na Sveučilištu u Osijeku 10,2%, na Sveučilištu u Splitu 3,1%, na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb 2,3%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica 1,4%, na Sveučilištu u Zadru 0,8% te na Sveučilištu u Puli – Pola 0,4% sveučilišnih specijalista.

Najviše je sveučilišnih specijalistica steklo akademski naziv na Sveučilištu u Zadru, na Sveučilištu u Puli – Pola i na Sveučilištu Sjever, Koprivnica (u svakome po 100,0%). Zatim slijede Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb (83,3%), Sveučilište u Osijeku (76,9%), Sveučilište u Zagrebu (65,9%), Sveučilište u Rijeci (52,0%) i Sveučilište u Splitu (43,8%).

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije je područje specijalističkih radova

U 2023. najveći je broj specijalističkih radova bio iz područja Biomedicina i zdravstvo (42,5%), slijede područja Društvene znanosti (40,3%), Interdisciplinarna područja znanosti (7,2%), Tehničke znanosti (6,7%), Biotehničke znanosti (2,5%) i Prirodne znanosti (0,4%). Najmanje specijalističkih radova bilo je iz umjetničkoga i humanističkog područja znanosti (u svakome po 0,2%).

Najviše sveučilišnih specijalista jesu osobe u dobnoj skupini od 30 do 34 godine

Prema godinama života, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (30,3%), a najmanje u dobnoj skupini 50 i više godina (7,4%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 14,9%, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo je 22,9%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine bilo je 15,1%, a u dobnoj skupini 45 – 49 godina bilo je 9,4% sveučilišnih specijalista.

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, 95,7% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,3% izvan nje.

Sveučilišni specijalisti najviše su zaposleni u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Najveći broj sveučilišnih specijalista bio je zaposlen u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (35,2%), zatim slijede područja Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (18,0%), Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,2%), Obrazovanje (7,2%), Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (8,4%), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te Prerađivačka industrija (u svakome po 3,3%), Informacije i komunikacije (2,0%) te Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1,6%). U ostalim područjima djelatnosti bilo je zaposleno 9,0% sveučilišnih specijalista, dok ih je 1,8% bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Za 52,0% sveučilišnih specijalista troškove studija platio je poslodavac. Udio sveučilišnih specijalista koji su sami platili troškove studija bio je 46,8%, a 1,2% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za sveučilišne specijaliste (obrazac ŠV-80), koje ispunjavaju sveučilišni specijalisti pri stjecanju toga akademskog naziva.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Interdisciplinarni studijski programi izvode se iz više različitih znanstvenih područja. U izvođenju studija surađuje više visokih učilišta ili znanstvenih instituta.

Sveučilišni specijalistički studij može se upisati nakon završetka sveučilišnoga diplomskoga studija.

Sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) jest osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij i izradila završni rad i/ili položila odgovarajući završni ispit (ISCED, 7. razina). Iznimno završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni specijalist odnosno sveučilišni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke u skladu s nazivom studijskog programa koji se klasificira prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Danijela Kurjaković i Josipa Jurić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr