Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 31. ožujka 2025.
TUR-2024-1-3

ISSN 1334-0557

NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U 2024.

U 2024. u nekomercijalnom smještaju evidentirano 466 tisuća dolazaka i 10,5 milijuna noćenja turista

U nekomercijalnim smještajnim objektima evidentirano je 466 tisuća dolazaka i 10,5 milijuna noćenja turista u 2024., što je za 3,9% manje dolazaka i za 3,2% manje noćenja turista u odnosu na 2023. Od ukupno ostvarenih 10,5 milijuna noćenja turista 39,7% ostvarili su domaći turisti, a 60,3% strani turisti. Turisti su prosječno ostvarili 22,6 noćenja.

Domaći su turisti u nekomercijalnom smještaju ostvarili 102 tisuće dolazaka i 4,2 milijuna noćenja, što je za 7,9% manje dolazaka i za 7,0% manje noćenja turista u odnosu na 2023. Domaći turisti ostvarili su prosječno 41,1 noćenje.

Strani su turisti u nekomercijalnom smještaju ostvarili 364 tisuće dolazaka i 6,4 milijuna noćenja, što je za 2,8% manje dolazaka i za 0,5% manje noćenja turista u odnosu na 2023. Strani turisti ostvarili su prosječno 17,5 noćenja.

Najviše noćenja stranih turista iz Slovenije u nekomercijalnom smještaju

Turisti iz Slovenije ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2024. u nekomercijalnom smještaju, i to 109 tisuća dolazaka (što je 29,8% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista) i 2,7 milijuna noćenja (što je 43,1% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). U odnosu na 2023. turisti iz Slovenije imali su za 4,2% manje dolazaka, ali za 0,5% više noćenja.

Slijede noćenja turista iz Bosne i Hercegovine (12,7%), Njemačke (10,1%), Srbije (8,3%), Austrije (4,3%), Češke (3,2%) i Mađarske (2,8%). Noćenja koja su ostvarili turisti iz tih zemalja zajedno čine 84,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u nekomercijalnom smještaju. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 15,4% noćenja.

Zadarska županija imala najviše ostvarenih noćenja turista u nekomercijalnom smještaju

U 2024. u Zadarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista u nekomercijalnim smještajnim objektima, i to 4,1 milijun (što je 38,8% od ukupno ostvarenih noćenja turista). Slijede Primorsko-goranska županija s 2,5 milijuna noćenja turista (što je 23,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista) te Istarska županija s 1,6 milijuna noćenja turista (što je 14,9% od ukupno ostvarenih noćenja turista).

Najviše noćenja ostvarili turisti u dobnoj skupini od 65 i više godina

U 2024. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobnoj skupini od 65 i više godina, i to 2,3 milijuna, što čini 22,2% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, s ostvarenih 1,6 milijuna noćenja, što čini 15,6% od ukupno ostvarenih noćenja.

 

 

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA U 2024.

     Dolasci Noćenja 2024.
2023. 2024. indeksi
2024.
2023.
2023. 2024. indeksi
2024.
2023.
struktura noćenja, % prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno 485 134 466 032 96,1 10 898 576 10 549 150 96,8 100,0 22,6
Domaći turisti 110 585 101 871 92,1 4 501 605 4 187 062 93,0 39,7 41,1
Strani turisti 374 549 364 161 97,2 6 396 971 6 362 088 99,5 60,3 17,5

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA U 2024.

    Dolasci Noćenja Struktura noćenja, % Prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno − strani turisti 364 161 6 362 088 100,0 17,5
Albanija 197 4 151 0,1 21,1
Austrija 15 854 271 309 4,3 17,1
Belgija 982 16 987 0,3 17,3
Bjelorusija 108 1 653 0,0 15,3
Bosna i Hercegovina 76 396 807 654 12,7 10,6
Bugarska 192 2 875 0,0 15,0
Cipar 17 397 0,0 23,4
Crna Gora 1 077 19 022 0,3 17,7
Češka 14 726 206 482 3,2 14,0
Danska 781 14 502 0,2 18,6
Estonija 66 656 0,0 9,9
Finska 245 2 963 0,0 12,1
Francuska 2 114 26 965 0,4 12,8
Grčka 50 429 0,0 8,6
Irska 480 7 060 0,1 14,7
Island 14 144 0,0 10,3
Italija 7 885 123 061 1,9 15,6
Kosovo 742 14 900 0,2 20,1
Letonija 67 759 0,0 11,3
Lihtenštajn 17 393 0,0 23,1
Litva 152 1 671 0,0 11,0
Luksemburg 123 2 771 0,0 22,5
Mađarska 15 543 180 930 2,8 11,6
Sjeverna Makedonija1) 4 000 105 399 1,7 26,3
Malta 12 134 0,0 11,2
Nizozemska 1 964 29 424 0,5 15,0
Norveška 1 602 28 970 0,5 18,1
Njemačka 38 166 641 360 10,1 16,8
Poljska 6 928 65 617 1,0 9,5
Portugal 112 1 815 0,0 16,2
Rumunjska 650 5 943 0,1 9,1
Rusija 988 23 487 0,4 23,8
Slovačka 10 367 146 751 2,3 14,2
Slovenija 108 667 2 744 407 43,1 25,3
Srbija 32 710 529 128 8,3 16,2
Španjolska 468 4 775 0,1 10,2
Švedska 3 359 65 251 1,0 19,4
Švicarska 3 114 63 556 1,0 20,4
Turska 117 1 794 0,0 15,3
Ujedinjena Kraljevina 3 439 41 748 0,7 12,1
Ukrajina 2 291 30 382 0,5 13,3
Ostale europske zemlje 42 762 0,0 18,1
Južnoafrička Republika 89 1 593 0,0 17,9
Maroko 23 286 0,0 12,4
Tunis 28 221 0,0 7,9
Ostale afričke zemlje 159 2 471 0,0 15,5
Kanada 1 317 25 179 0,4 19,1
SAD 3 071 50 202 0,8 16,3
Ostale zemlje Sjeverne Amerike 38 692 0,0 18,2
Argentina 156 3 154 0,0 20,2
Brazil 111 1 909 0,0 17,2
Čile 83 1 053 0,0 12,7
Meksiko 50 841 0,0 16,8
Ostale zemlje Južne i Srednje Amerike 144 3 383 0,1 23,5
Indija 109 1 168 0,0 10,7
Indonezija 17 212 0,0 12,5
Izrael 86 2 258 0,0 26,3
Japan 75 792 0,0 10,6
Jordan 13 151 0,0 11,6
Katar 2 22 0,0 11,0
Kazahstan 36 377 0,0 10,5
Kina2) 106 921 0,0 8,7
Koreja, Republika 77 557 0,0 7,2
Kuvajt 5 18 0,0 3,6
Malezija 20 62 0,0 3,1
Oman 2 10 0,0 5,0
Singapur 11 60 0,0 5,5
Tajland 24 375 0,0 15,6
Ujedinjeni Arapski Emirati 40 871 0,0 21,8
Ostale azijske zemlje 210 2 387 0,0 11,4
Australija 1 058 19 804 0,3 18,7
Novi Zeland 175 2 611 0,0 14,9
Ostale zemlje Oceanije 2 11 0,0 5,5

1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija.
2) U podatke su uključeni Hong Kong, Makao i Tajvan.

G-1. NOĆENJA TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA U 2024.

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA PO ŽUPANIJAMA U 2024.

   Dolasci Noćenja
Republika Hrvatska  466 032 10 549 150
Domaći turisti 101 871 4 187 062
Strani turisti  364 161 6 362 088
Zagrebačka županija 180 4 257
Domaći turisti 76 2 739
Strani turisti  104 1 518
Krapinsko-zagorska županija 29 405
Domaći turisti 9 164
Strani turisti  20 241
Sisačko-moslavačka županija 205 1 431
Domaći turisti 42 265
Strani turisti  163 1 166
Karlovačka županija 75 864
Domaći turisti 11 86
Strani turisti  64 778
Varaždinska županija 13 26
Domaći turisti 3 6
Strani turisti  10 20
Koprivničko-križevačka županija 295 740
Domaći turisti 183 352
Strani turisti  112 388
Bjelovarsko-bilogorska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Primorsko-goranska županija 100 773 2 501 484
Domaći turisti 22 579 886 989
Strani turisti  78 194 1 614 495
Ličko-senjska županija 16 016 420 564
Domaći turisti 4 398 194 029
Strani turisti  11 618 226 535
Virovitičko-podravska županija 55 207
Domaći turisti 7 11
Strani turisti  48 196
Požeško-slavonska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Brodsko-posavska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Zadarska županija 134 073 4 098 250
Domaći turisti 53 887 2 434 847
Strani turisti  80 186 1 663 403
Osječko-baranjska županija 163 1 883
Domaći turisti 20 50
Strani turisti  143 1 833
Šibensko-kninska županija 31 550 735 555
Domaći turisti 10 200 408 814
Strani turisti  21 350 326 741
Vukovarsko-srijemska županija 74 145
Domaći turisti 31 71
Strani turisti  43 74
Splitsko-dalmatinska županija 54 852 718 066
Domaći turisti 3 977 115 868
Strani turisti  50 875 602 198
Istarska županija 84 501 1 577 021
Domaći turisti 4 096 105 477
Strani turisti  80 405 1 471 544
Dubrovačko-neretvanska županija 42 865 484 279
Domaći turisti 2 343 37 170
Strani turisti  40 522 447 109
Međimurska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Grad Zagreb 313 3 973
Domaći turisti 9 124
Strani turisti  304 3 849

G-2. STRUKTURA NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA PO ŽUPANIJAMA U 2024.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u nekomercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj i pribavljanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Do 2016. podaci o turističkom prometu u nekomercijalnim smještajnim objektima prikupljali su se redovitim izvještajem o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnom smještaju (obrazac TU-11v).

Od 2016. Državni zavod za statistiku podatke o nekomercijalnome turističkom prometu preuzima iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Podaci o nekomercijalnome turističkom prometu za 2024. preuzeti su iz sustava eVisitor sa stanjem na dan 3. ožujka 2025.

Vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te stanovnik turističke općine ili grada koji ima obvezu prijave osoba koje borave u njegovoj kući ili stanu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju u sustavu eVisitor, kao središnjemu elektroničkom sustavu prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi posebno istraživanje za praćenje nekomercijalnoga turističkog prometa pod nazivom Izvještaj o turistima i ostvarenim noćenjima u kućama i stanovima za odmor (obrazac TU-11v).

Predmet tog istraživanja jesu vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji koji borave u kućama i stanovima za odmor, i to u onom dijelu tih objekata koji se ne iznajmljuje gostima. Od 2014. njime se obuhvaćaju i turisti koji borave u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine).

Prema Zakonu o turističkoj pristojbi (NN, br. 52/19., 32/20. i 42/20.), vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući apartmanu ili stanu te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Iznimno, vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji koji turističku pristojbu plaća u godišnjemu paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavlja prvi put pri plaćanju paušalnog iznosa turističke pristojbe. Osoba koja ima prebivalište na području općine ili grada za koje je osnovana lokalna turistička zajednica obvezna je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući, apartmanu ili stanu, osim članova uže obitelji, te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak.

Na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe discipliniranost u prijavljivanju i odjavljivanju boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima, propisana zakonskim odredbama, te učinkovitost rada inspekcijskih tijela koja nadziru tu praksu.

Definicije

Turistička pristojba jest prihod turističkih zajednica. U nekomercijalnim smještajnim objektima plaća se po svakome ostvarenom noćenju ili, iznimno, paušalno (boravišna pristojba umanjena za 70%). Paušalno plaćanje turističke pristojbe primjenjuje se na vlasnike kuća i stanova za odmor i na članove uže obitelji državljana Republike Hrvatske i država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru.

Sustav eVisitor jest središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je na internetu bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, krstarenje) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Također, popis turista u sustavu eVisitor vodi se i za vlasnike kuća i stanova za odmor te za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te za stanovnike turističke općine ili grada koji imaju obvezu prijave osoba koje borave u njihovoj kući ili stanu.

Za uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor nadležna je Hrvatska turistička zajednica.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) jest nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne hrvatske turističke ponude. Sjedište HTZ-a jest u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Kućom, apartmanom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan kojim se koristi sezonski ili povremeno, a nije smještajni objekt u kojemu usluge smještaja pružaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

Noćenje turista u promatranom razdoblju sustav eVisitor računa kao razliku između datuma i vremena stvarnog odlaska (odjava turista) te datuma i vremena dolaska (prijava turista).

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici i nomadi te osobe u tranzitu.

Turističke zajednice jesu organizacije koje djeluju prema načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom tako da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 52/19. i 42/20.), sustav turističkih zajednica, organiziranih prema modelu destinacijske menadžment-organizacije, čine: lokalna turistička zajednica, regionalna turistička zajednica, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.

Kratice  
   
NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države
tis. tisuća

 

Znakovi  
   
- nema pojave
0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti