Realni promet od trgovine na malo u svibnju 2023. porastao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.
Na mjesečnoj razini porastao promet od trgovine na malo i prehrambenim i neprehrambenim proizvodima
Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo što su ga u svibnju 2023. ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, realno je porastao za 0,3% u usporedbi s travnjem 2023. Od toga je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao za 2,1%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 0,9%.
Porast realnog prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini
U svibnju 2023. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,0%. Od toga je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,7%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,1%.
U prvih pet mjeseci 2023. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Nespecijalizirana prodaja pretežno živežnih namirnica najviše utjecala na porast nominalnog prometa
U svibnju 2023. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarilo je deset trgovačkih struka, a samo u jednoj trgovačkoj struci promet je pao.
Najveći utjecaj na porast nominalnog prometa u svibnju 2023. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, prema izvornim indeksima, imale su sljedeće trgovačke struke: Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa od 17,8% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 6,4%, Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, s porastom prometa od 54,4% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,9%, te Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi, s porastom prometa od 20,4% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,5%. Stoga je ukupan izvorni promet od trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine nominalno porastao za 12,1%.
Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a)1) realno pao na mjesečnoj i godišnjoj razini
Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet što su ga ostvarili svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost (razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007.) u svibnju 2023. u odnosu na travanj 2023. realno je pao za 0,1%.
U odnosu na svibanj 2022. njihov ukupan kalendarski prilagođeni promet realno je pao za 1,0%, a u prvih pet mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine realno je pao za 3,5%.
1) Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost te su razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007.
1. TRGOVINA NA MALO – MJESEČNE STOPE PROMJENA IZRAČUNANE IZ SEZONSKI I KALENDARSKI PRILAGOĐENIH INDEKSA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. TRGOVINA NA MALO – GODIŠNJE STOPE PROMJENA IZRAČUNANE IZ KALENDARSKI PRILAGOĐENIH INDEKSA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost te su razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007. |
3. SEZONSKI I KALENDARSKI PRILAGOĐENI INDEKSI PROMETA PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA NKD-u 2007. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost te su razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007. |
4. KALENDARSKI PRILAGOĐENI INDEKSI PROMETA PREMA PRETEŽNOJ DJELATNOSTI POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA NKD-u 2007. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost te su razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007. |
1. NOMINALNI I REALNI INDEKSI PROMETA U TRGOVINI NA MALO |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost te su razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007. |
2. NOMINALNI INDEKSI PROMETA OD TRGOVINE NA MALO PO TRGOVAČKIM STRUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Utjecaj na ukupan indeks iskazuje se kao umnožak udjela trgovačke struke u ukupnom prometu i stope rasta ili pada prometa u mjesecu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine podijeljen sa 100. |
Napomena
Vremenske serije prometa od trgovine na malo od 2005. i vremenske serije ukupnog prometa trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) od 2000. možete preuzeti u Excel-formatu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Baze podataka pod naslovima STS baze podataka i PC AXIS baze podataka te na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Gospodarstvo ‒ osnovni pokazatelji.
Precizni datumi objavljivanja navedeni su u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka 2023., koji se nalazi na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.
Izvori i metode prikupljanja podataka
Podaci su rezultat redovitog istraživanja Mjesečni izvještaj trgovina na malo (obrazac TRG-1) te administrativnih izvora podataka (datoteka fiskalizacije Porezne uprave).
Podaci se prikupljaju s pomoću mrežne aplikacije (tzv. CAWI). Izvještajne jedinice neposredno ispunjavaju podatke na e-obrascu TRG-1, koji se nalazi na diseminacijskim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr/hr/obrasci/trgovina-i-ostale-usluge/. Razdoblje prikupljanja podataka svakog mjeseca u pravilu se kreće od 1. do 20. u mjesecu za podatke iz prethodnoga izvještajnog mjeseca.
Metodologija za istraživanje temelji se na Uredbi Vijeća (EZ) br. 1165/98 (Dodatak C), Uredbi (EZ) br. 1158/05 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbi Komisije (EZ) br. 1503/06 o kratkoročnim statistikama, Uredbi (EU) 2019/2152 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o europskim poslovnim statistikama i stavljanju izvan snage deset pravnih akata u području poslovnih statistika te Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1197.
Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.).
Obuhvat i usporedivost
Jedinice promatranja jesu poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u trgovini na malo (odjeljak 47 NKD-a 2007.). Obuhvaćeni su i izabrani poslovni subjekti iz ostalih djelatnosti ako obavljaju trgovinu na malo.
Istraživanje se provodi metodom uzorka. Okvir za izbor uzorka jesu poslovni subjekti ili njihovi dijelovi registrirani u Statističkome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku. Od 2021. okvir za izbor uzorka proširen je s pomoću administrativnog izvora podataka (datoteka fiskalizacije Porezne uprave).
Poslovni subjekti razvrstani su prema pretežnoj djelatnosti na temelju NKD-a 2007. (NN, br. 58/07. i 123/08.). Prema veličini razvrstani su na razrede od 1 do 7.
Kriterij za određivanje veličine poslovnog subjekta jest broj zaposlenih. Poslovni subjekti veličine 1 jesu oni s 0 – 4 zaposlenih, veličine 2 s 5 – 9 zaposlenih, veličine 3 s 10 – 19 zaposlenih, veličine 4 s 20 – 49 zaposlenih, veličine 5 s 50 – 99 zaposlenih, veličine 6 sa 100 – 249 zaposlenih i veličine 7 s 250 i više zaposlenih. Za poslovne subjekte kojima je pretežna djelatnost izvan trgovine upotrebljava se broj zaposlenih u trgovinskim djelatnostima.
Metoda koja se koristi za izbor uzorka jest cut-off metoda. Uzorkom su obuhvaćeni svi poslovni subjekti s deset i više zaposlenih te cut-off metodom one jedinice koje imaju manje od deset zaposlenih, a svojim prometom obuhvaćaju 70% ukupnog prometa u svakom razredu odjeljka 47 NKD-a 2007. Zbog primjene cut-off metode odabira uzorka ne izračunavaju se standardna pogreška i koeficijent varijacije.
Metoda sezonske i kalendarske prilagodbe
Od 2016. u procesu sezonske prilagodbe primjenjuje se programski paket JDemetra+ te metoda X13-ARIMA. Tim se procesom statističkim modelima i procedurama identificiraju te procjenjuju sezonski i kalendarski učinci u vremenskim serijama.
Postoji nekoliko uzroka revizije prethodno objavljenih sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa. Najčešći uzrok jest promjena u procijenjenim parametrima postojećih statističkih modela pri novim procjenama zbog novih opažanja. Ostali uzroci jesu promjene u izvornim podacima ili u primijenjenim statističkim modelima.
Kalendarski učinci imaju znatan utjecaj na kretanje vremenskih serija, a najčešći su učinak pomičnih blagdana, učinak prijestupne godine i učinak radnih dana.
Napomena o primijenjenoj terminologiji
Pojam ''kalendarsko prilagođavanje'' na hrvatskom jeziku nije usklađen s prijevodom pojma working-day adjustment iz engleskoga, koji znači ''prilagodba za broj radnih dana'', kako bi se izbjeglo da hrvatski korisnici pogrešno protumače taj termin.
Pojam "prilagodba za broj radnih dana'' u kratkoročnim poslovnim statistikama podrazumijeva kalendarsku prilagodbu, ali zbog specifičnih Eurostatovih terminoloških zahtjeva u kratkoročnim poslovnim statistikama upotrebljava se spomenuti termin.
Sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi
Sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi podrazumijevaju da su izvorni indeksi prilagođeni za sezonske i kalendarske učinke. Tako prilagođeni indeksi i pripadajuće stope promjene u dva uzastopna opažanja koriste se za usporedbu podataka s podacima iz prethodnog mjeseca.
U skladu s tim u mjesečnoj usporedbi (I. dio Priopćenja, tablice 1. i 3.) prikazane su i tumače se mjesečne stope promjena prometa izračunane iz sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa (usporedba indeksa izvještajnog mjeseca s indeksima prethodnoga izvještajnog mjeseca).
Kalendarski prilagođeni indeksi
Kalendarski prilagođeni indeksi podrazumijevaju da su izvorni indeksi prilagođeni samo za kalendarske učinke. Tako prilagođeni indeksi i pripadajuće međugodišnje stope promjene upotrebljavaju se za usporedbu podataka s podacima iz istog mjeseca prethodne godine.
Prema tome, u godišnjoj usporedbi (I. dio Priopćenja, tablice 2. i 4.) prikazane su i tumače se godišnje stope promjena prometa izračunane iz kalendarski prilagođenih indeksa (usporedba indeksa izvještajnog mjeseca s indeksima istoga izvještajnog mjeseca prethodne godine).
Trend-indeksi
Vremenske serije trend-indeksa objavljuju se pri svakoj reviziji sezonski prilagođenih podataka u Excel-formatu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Baze podataka pod naslovima STS baze podataka i PC AXIS baze podataka te na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Gospodarstvo ‒ osnovni pokazatelji.
Izvorni indeksi
Radi održavanja dosljednosti i kontinuiteta s prethodno objavljenim podacima indeksi se i dalje iskazuju u obliku izvornih, neprilagođenih indeksa na isti način kao i prije (II. dio Priopćenja, tablice 1. i 2.).
Dio podataka iz ovog istraživanja (to su podaci koji se odnose na ukupan promet poslovnih subjekata kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost, tj. razvrstani su u odjeljak 47 NKD-a 2007.) redovito se mjesečno dostavlja Eurostatu (u obliku nominalnih i realnih izvornih, sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa na bazi 2015.) i nalazi se na Eurostatovim mrežnim stranicama s pokazateljima država članica Europske unije s kojima su usporedivi.
Definicije
Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom mjeseca bez obzira na to jesu li naplaćene. U promet je uključen porez na dodanu vrijednost.
Promet u trgovini na malo prati se na dva načina, i to:
- ukupan promet trgovaca na malo (odjeljak 47 NKD-a) jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost te su razvrstani u odjeljak 47 NKD-a 2007.
- promet od trgovine na malo jest promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti koji tu djelatnost obavljaju bez obzira na pretežnu djelatnost u kojoj su registrirani.
Rezultati se objavljuju u obliku nominalnih i realnih indeksa.
Nominalni indeksi prikazuju kretanje prometa u tekućim cijenama.
Realni indeksi dobiveni su deflacioniranjem nominalnih indeksa indeksom maloprodajnih cijena dobara (bez električne energije i distribucije vode) prema indeksu potrošačkih cijena.
Trgovačke struke
Trgovačke struke predstavljaju stvarni pretežni asortiman prodaje u trgovini na malo koji se također određuje na osnovi NKD-a 2007.
Kratice
CAWI | računalno potpomognuto internetsko anketiranje |
EU | Europska unija |
EZ | Europska zajednica |
Eurostat | Statistički ured Europske unije |
NKD 2007. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
NN | Narodne novine |
Znakovi
- | nema pojave |
0,0 | podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice |
U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Josipa Kalčić Ivanić, Ana Ivešić, Ljiljanka Boras i Sanja Godec
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr