INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U PROSINCU 2023.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2023. u odnosu na studeni 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku su niže za 0,5%. U odnosu na prosinac 2022. (na godišnjoj razini), u prosjeku su više za 4,5%, dok su u godišnjem prosjeku više za 8,0%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 12,4% (doprinos porastu od +0,62 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 6,7% (+1,78 postotnih bodova), Odjeća i obuća, za 5,7% (+0,35 postotnih bodova), Zdravlje, za 5,6% (+0,18 postotnih bodova), Obrazovanje, za 5,4% (+0,04 postotna boda), Rekreacija i kultura, za 5,0% (+0,26 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 4,9% (+0,31 postotni bod), Alkoholna pića i duhan, za 4,5% (+0,23 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 4,2% (+0,24 postotna boda), Prijevoz, za 3,0% (+0,42 postotna boda), te Komunikacija, za 2,2% (+0,12 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 0,8% (doprinos porastu od +0,04 postotna boda), Razna dobra i usluge, za 0,4% (+0,02 postotna boda), Alkoholna pića i duhan te Rekreacija i kultura, po svakoj skupini za 0,2% (doprinos porastu od +0,01 postotni bod po svakoj skupini), te Hrana i bezalkoholna pića, za 0,1% (+0,03 postotna boda). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Odjeća i obuća, za 4,5% (doprinos padu od -0,28 postotnih bodova), Komunikacija, za 2,5% (-0,13 postotnih bodova), Prijevoz, za 1,4% (-0,20 postotnih bodova) te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,4% (-0,02 postotna boda).

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), na godišnjoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama Hrana, piće i duhan te Usluge, po svakoj komponenti za 6,3%, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 3,9%, dok je pad cijena prisutan u komponenti Energija, za 0,6%. Na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama Hrana, piće i duhan te Usluge, po svakoj komponenti za 0,1%, dok je pad cijena prisutan u komponentama Energija, za 1,7%, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2023. u odnosu na studeni 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku su niže za 0,3%. U odnosu na prosinac 2022. (na godišnjoj razini), u prosjeku su više za 5,4%, dok su u godišnjem prosjeku više za 8,4%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Definicije

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.

IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).

Dok se IPC najčešće primjenjuje kao opća mjera inflacije u nacionalnim okvirima, HIPC je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Obuhvat i prikupljanje cijena

Reprezentativnu košaricu za praćenje potrošačkih cijena čini oko 900 proizvoda, a svakog mjeseca prikupi se oko 38 000 cijena na unaprijed definiranim prodajnim mjestima. IPC-om su obuhvaćena sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje. Nisu obuhvaćeni imputirana stambena renta, izdaci za igre na sreću i usluge životnog osiguranja.

Snimanje cijena za većinu dobara i usluga iz košarice provode ovlašteni snimatelji cijena putem tablet računala na devet geografskih lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin). Za odabrane proizvode iz košarice snimatelji cijena samostalno izabiru konkretan artikl čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih artikala te kako bi se moglo pratiti koje artikle izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih obilježja proizvoda. Takav način snimanja omogućuje praćenje promjene kretanja cijena između dvaju razdoblja, ali ne i usporedbu prosječnih cijena između različitih geografskih lokacija.

Osim cijena koje se prikupe izravno od snimatelja na terenu (lokalno snimanje cijena), podaci o nacionalno homogenim cijenama prikupljaju se izravno od izvještajnih jedinica ili putem interneta (centralno snimanje cijena). Za odabrane skupine proizvoda (tržišni najam nekretnina, kućanski aparati i elektronika) cijene se prikupljaju korištenjem tehnike web scraping.

Većina cijena snima se jedanput na mjesec, radnim danima (cijene se ne snimaju vikendima i praznicima), i to približno istog dana u mjesecu. Dva puta na mjesec snimaju se cijene poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama, cijene u zračnome putničkom prijevozu te cijene prikupljene tehnikom web scraping. Cijene goriva za osobne automobile, cijene paket-aranžmana, cijene najma apartmana te cijene smještaja u kampovima snimaju se tjedno. Cijene školskih knjiga i naknada za obrazovanje snimaju se jedanput na godinu.

Ponderi

Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji kućanstava na domaćem teritoriju.

Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun indeksa potrošačkih cijena jest Anketa o potrošnji kućanstava (APK), koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj izvor podataka nadopunjen je raspoloživim dodatnim izvorima podataka. Za izračunavanje IPC-a od siječnja 2023. primjenjuju se ponderi koji se temelje na potrošnji kućanstava iz APK 2019., preračunani na cijene u prosincu 2022.

Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun HIPC-a na višim razinama agregacije jesu podaci nacionalnih računa, a za niže razine agregacije upotrijebljeni su podaci APK. Za izračunavanje HIPC-a od siječnja 2023. upotrijebljeni su procijenjeni podaci nacionalnih računa o izdacima za konačnu potrošnju kućanstava za 2022. nadopunjeni dodatnim raspoloživim izvorima podataka te preračunani na razliku između prosjeka 2022. i prosinca 2022. u skladu s Eurostatovim preporukama.

Klasifikacija

Za klasificiranje proizvoda upotrebljava se Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP).

Izračun indeksa

Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena počinje izračunavanjem indeksa elementarnih agregata.

Indeksi elementarnih agregata izračunavaju se kao odnos geometrijskih sredina cijena za svaku geografsku lokaciju. To znači da se cijene proizvoda unutar elementarnog agregata u tekućemu mjesecu stavljaju u odnos s cijenama referentnog razdoblja (prosinac prethodne godine). Iz indeksa elementarnih agregata na razini geografskih lokacija izračunavaju se indeksi elementarnih agregata na nacionalnoj razini primjenom formule za vaganu aritmetičku sredinu.

Indeksi elementarnih agregata na nacionalnoj razini agregiraju se na više razine indeksa primjenom formule Laspeyresova tipa.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT)

HIPC-CT jest harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. u tijeku vremena. U slučaju promjene poreznih stopa razlika između tekućeg HIPC-CT-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na promjene cijena uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i potpuno.

Vremenske serije HIPC-CT ukupno možete preuzeti na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Cijene, a detaljniju razradu prema klasifikaciji ECOICOP na mrežnim stranicama Eurostata.

Kratice

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Sanja Jurleka, Marija Gudelj, Marita Novoselec, Jasminka Stančić, Gordana Šiletić, Ivana Ključarić i Tamara Golub

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr