Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 14. listopada 2022.
CIJ-2022-1-1/9

ISSN 1334-0557

INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U RUJNU 2022.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2022. u odnosu na kolovoz 2022. u prosjeku su više za 1,5%. U odnosu na rujan 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,8%, dok su u godišnjem prosjeku više za 8,6%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Hrana i bezalkoholna pića, za 19,1%, Restorani i hoteli, za 17,3%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 15,7%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 13,3%, Prijevoz, za 12,3%, Razna dobra i usluge, za 10,7%, Odjeća i obuća, za 10,1%, Rekreacija i kultura, za 8,8%, te Alkoholna pića i duhan, za 4,2%.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+4,95 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+2,24 postotna boda), Prijevoz (+1,81 postotni bod), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,90 postotnih bodova), Restorani i hoteli (+0,86 postotnih bodova), Razna dobra i usluge (+0,66 postotnih bodova), Odjeća i obuća (+0,59 postotnih bodova), Rekreacija i kultura (+0,46 postotnih bodova) te Alkoholna pića i duhan (+0,21 postotni bod).

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 17,7% (doprinos porastu od +2,97 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Odjeća i obuća, za 21,2% (doprinos porastu od +1,24 postotna boda, nove kolekcije odjeće i obuće), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 2,9% (+0,49 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 2,6% (+0,16 postotnih bodova), Obrazovanje, za 1,1% (+0,01 postotni bod), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva te Komunikacija, po svakoj skupini za 0,8% (doprinos porastu od +0,05 postotnih bodova u skupini Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva te +0,04 postotna boda u skupini Komunikacija).

Porast cijena ublažio je pad cijena u skupinama Restorani i hoteli, za 2,1% (-0,10 postotnih bodova), Prijevoz, za 0,7% (-0,10 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 0,6% (-0,03 postotna boda) te Hrana i bezalkoholna pića, za 0,2% (-0,05 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2022. u odnosu na kolovoz 2022. u prosjeku su više za 0,3%. U odnosu na rujan 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,6%, dok su u godišnjem prosjeku više za 8,6%.

1. INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U RUJNU 2022.1)

ECOICOP Struktura
(%)
IX. 2022.
Ø 2015.
IX. 2022.
IX. 2021.
IX. 2022.
VIII. 2022.
X. 2021. – IX. 2022.
X. 2020. – IX. 2021.
00 Indeks potrošačkih cijena – ukupno 100,00 119,6 112,8 101,5 108,6
01 Hrana i bezalkoholna pića 25,93 128,4 119,1 99,8 112,5
02 Alkoholna pića i duhan 5,10 127,4 104,2 100,0 103,9
03 Odjeća i obuća 5,84 109,8 110,1 121,2 105,4
04 Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 16,87 115,0 113,3 102,9 106,8
05 Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 5,70 119,6 115,7 100,8 109,1
06 Zdravlje 3,21 108,1 102,9 100,4 101,0
07 Prijevoz 14,72 121,0 112,3 99,3 114,5
08 Komunikacija 5,47 99,1 100,4 100,8 100,3
09 Rekreacija i kultura 5,27 114,0 108,8 99,4 105,6
10 Obrazovanje 0,71 103,8 101,5 101,1 100,6
11 Restorani i hoteli 4,99 139,8 117,3 97,9 110,1
12 Razna dobra i usluge 6,19 116,2 110,7 102,6 105,1

1) Vremenske serije indeksa potrošačkih cijena prema ECOICOP klasifikaciji možete preuzeti na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Baze podataka pod naslovom PC AXIS baze podataka.

2. INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA PO POSEBNIM SKUPINAMA U RUJNU 2022.

   Struktura
(%)
IX. 2022.
Ø 2015.
IX. 2022.
IX. 2021.
IX. 2022.
VIII. 2022.
X. 2021. – IX. 2022.
X. 2020. – IX. 2021.
Dobra 73,81 121,4 114,9 102,0 110,4
Usluge 26,19 114,2 106,9 99,9 103,6
Ukupno bez energije 83,22 119,0 111,8 101,4 107,2
Ukupno bez energije i hrane 59,85 115,3 108,7 102,1 105,0
Ukupno bez energije, hrane, pića i duhana 52,20 113,6 108,9 102,4 104,9
Ukupno bez energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda 74,76 119,1 111,3 101,4 106,8
Dobra bez električne energije 68,26 122,5 115,3 102,1 110,7
Dobra bez električne energije i vode 65,89 123,0 115,8 102,2 111,1
Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 26,01 112,9 110,9 104,9 106,2
Energija 16,78 122,2 117,7 101,8 115,7
Hrana, piće i duhan 31,03 128,3 116,6 99,8 111,0
Dobra bez hrane, pića i duhana 42,78 116,4 113,6 103,6 109,9
Neprerađeni prehrambeni proizvodi 8,46 119,5 116,0 101,3 110,7
Prerađeni prehrambeni proizvodi 22,56 132,0 116,8 99,3 111,2

3. HARMONIZIRANI INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U RUJNU 2022., STOPE PROMJENE1)

ECOICOP   IX. 2022.2)
Ø 2015.
IX. 2022.
IX. 2021.
IX. 2022.
VIII. 2022.
X. 2021. – IX. 2022.
X. 2020. – IX. 2021.
00 Harmonizirani indeks potrošačkih cijena – ukupno 120,21 12,6 0,3 8,6
01 Hrana i bezalkoholna pića 128,09 18,5 -0,2 12,3
02 Alkoholna pića i duhan 125,04 5,5 0,1 4,3
03 Odjeća i obuća 110,66 10,4 23,3 5,3
04 Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva 117,95 15,3 1,6 10,8
05 Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 117,64 14,2 0,9 8,3
06 Zdravlje 111,21 2,9 0,4 1,1
07 Prijevoz 119,38 11,8 -0,7 13,0
08 Komunikacija 99,69 0,7 0,7 1,0
09 Rekreacija i kultura 113,38 8,8 -1,1 5,7
10 Obrazovanje 103,75 1,5 1,1 0,6
11 Restorani i hoteli 132,18 17,8 -6,6 10,7
12 Razna dobra i usluge 117,42 10,9 2,5 5,2

1) Vremenske serije harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena prema ECOICOP klasifikaciji možete preuzeti na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Cijene te na Eurostatovim mrežnim stranicama.
2) Indeksi

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Definicije

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.

IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).

Dok se IPC najčešće primjenjuje kao opća mjera inflacije u nacionalnim okvirima, HIPC je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Obuhvat i prikupljanje cijena

Reprezentativnu košaricu za praćenje potrošačkih cijena čini oko 900 proizvoda, a svakog mjeseca prikupi se oko 38 000 cijena na unaprijed definiranim prodajnim mjestima. IPC-om su obuhvaćena sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje. Nisu obuhvaćeni imputirana stambena renta, izdaci za igre na sreću i usluge životnog osiguranja.

Obuhvat dobara i usluga revidira se jedanput godišnje kako bi se očuvala reprezentativnost košarice proizvoda s obzirom na ukuse potrošača i njihove kupovne navike.

Snimanje cijena za većinu dobra i usluga iz košarice provode ovlašteni snimatelji cijena putem tablet računala na devet geografskih lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin). Za odabrane proizvode iz košarice snimatelji cijena samostalno izabiru konkretan artikl čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih artikala te kako bi se moglo pratiti koje artikle izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih obilježja proizvoda. Takav način snimanja omogućuje praćenje promjene kretanja cijena između dvaju razdoblja, ali ne i usporedbu prosječnih cijena između različitih geografskih lokacija.

Osim cijena koje se prikupe izravno od snimatelja na terenu (lokalno snimanje cijena), podaci o nacionalno homogenim cijenama prikupljaju se izravno od izvještajnih jedinica ili putem interneta (centralno snimanje cijena). Od siječnja 2021. za odabrane skupine proizvoda (tržišni najam nekretnina, kućanski aparati i elektronika) cijene se prikupljaju korištenjem tehnike web scraping.

Većina cijena snima se jedanput na mjesec, radnim danima (cijene se ne snimaju vikendima i praznicima), i to približno istog dana u mjesecu. Dva puta na mjesec snimaju se cijene poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama, cijene u zračnome putničkom prijevozu te cijene prikupljene tehnikom web scraping. Cijene goriva za osobne automobile, cijene paket-aranžmana, cijene najma apartmana te cijene smještaja u kampovima snimaju se tjedno. Cijene školskih knjiga i naknada za obrazovanje snimaju se jedanput na godinu.

Ponderi

Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji kućanstava na domaćem teritoriju.

Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun indeksa potrošačkih cijena jest Anketa o potrošnji kućanstava (APK), koju Državni zavod za statistiku redovito provodi od 1998. Taj izvor podataka nadopunjen je raspoloživim dodatnim izvorima podataka. Za izračunavanje IPC-a od siječnja 2022. primjenjuju se ponderi koji se temelje na potrošnji kućanstava iz APK 2019., preračunani na cijene u prosincu 2021. Pandemija bolesti COVID-19 u velikoj je mjeri utjecala na osobnu potrošnju kućanstava i stoga su za izračun pondera u 2022. podaci iz APK 2019. dodatno ažurirani procijenjenim podacima nacionalnih računa o izdacima za konačnu potrošnju kućanstava za 2021.

Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun HIPC-a na višim razinama agregacije jesu podaci nacionalnih računa, a za niže razine agregacije upotrijebljeni su podaci APK. Za izračunavanje HIPC-a od siječnja 2022. upotrijebljeni su procijenjeni podaci nacionalnih računa o izdacima za konačnu potrošnju kućanstava za 2021. nadopunjeni dodatnim raspoloživim izvorima podataka te preračunani na razliku između prosjeka 2021. i prosinca 2021. u skladu s Eurostatovim preporukama.

Klasifikacija

Za klasificiranje proizvoda upotrebljava se Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP).

Izračun indeksa

Izračunavanje indeksa potrošačkih cijena počinje izračunavanjem indeksa elementarnih agregata.

Indeksi elementarnih agregata izračunavaju se kao odnos geometrijskih sredina cijena za svaku geografsku lokaciju. To znači da se cijene proizvoda unutar elementarnog agregata u tekućemu mjesecu stavljaju u odnos s cijenama referentnog razdoblja (prosinac prethodne godine). Iz indeksa elementarnih agregata na razini geografskih lokacija izračunavaju se indeksi elementarnih agregata na nacionalnoj razini primjenom formule za vaganu aritmetičku sredinu.

Indeksi elementarnih agregata na nacionalnoj razini agregiraju se na više razine indeksa primjenom formule Laspeyresova tipa.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT)

HIPC-CT jest harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. u tijeku vremena. U slučaju promjene poreznih stopa razlika između tekućeg HIPC-CT-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na promjene cijena uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i potpuno.

Vremenske serije HIPC-CT ukupno možete preuzeti na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Statistika u nizu pod naslovom Cijene, a detaljniju razradu prema klasifikaciji ECOICOP na mrežnim stranicama Eurostata.

 

Kratice

COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije

 

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Sanja Jurleka, Marija Gudelj, Jasminka Stančić, Gordana Šiletić, Ivana Ključarić i Tamara Golub

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti