Tendencije
Rezultati istraživanja pokazali su da je opremljenost kućanstava IKT-om u Republici Hrvatskoj na razini prethodne godine. Udio kućanstava koja imaju računalo ostao je nepromijenjen, dok je udio kućanstava s pristupom internetu porastao za 1%. Udio kućanstava s mobilnim širokopojasnim pristupom internetu znatno je porastao, za 13%, u odnosu na 2020.
Od ukupnog broja anketiranih kućanstava, 14% ih nema internetski priključak. Rezultati istraživanja pokazali su da je najčešći razlog tomu nepostojanje potrebe za upotrebom interneta te nedostatno znanje za njegovu upotrebu. Znatan broj ispitanika istaknuo je da su previsoke cijene usluga i potrebne opreme jedan od bitnijih razloga zbog kojih kućanstvo nema internetski priključak.
Distribucija korisnika računala po dobnim skupinama nije se bitnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu premda je broj korisnika pao za 4%. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u upotrebi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.
Primijećen je porast u gotovo svim dobnim skupinama korisnika interneta u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast prisutan je u dobnoj skupini 65 – 74 godine, tj. 10% u odnosu na prethodnu godinu. Najmlađa populacija očekivano prednjači u upotrebi interneta, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju internet.
Usporede li se rezultati s podacima iz prethodne godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije promijenile. Pojedinci se najčešće koriste internetom za slanje poruka (93%), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (91%), čitanje dnevnih novosti i časopisa (90%), upotrebu e-pošte (80%), telefoniju i videopozive (76%), sudjelovanje na društvenim mrežama (75%) te prikupljanje informacija o zdravlju (74%).
Rezultati istraživanja pokazuju da nije došlo do porasta trgovine putem interneta. Robu i usluge kupovalo je putem interneta 46% internetskih korisnika, što je isto kao i prethodne godine. Navike kupaca pokazuju da se najčešće kupuju odjeća i obuća, filmovi i glazba, telekomunikacijske usluge, kozmetički proizvodi, knjige i časopisi te potrošačka elektronika i kućanski aparati.
Prateći učestalost kupnje i iznos novca koji ispitanici potroše pri internetskoj kupnji, možemo vidjeti da je 62% kupaca kupovalo 1 ‒ 5 puta, dok je 72% kupaca utrošilo do 2 000 kuna.
Istražili smo razloge zbog kojih 54% korisnika interneta ne kupuje proizvode i usluge putem interneta. Većina korisnika istaknula je kako preferira osobno kupovati robu u trgovini. Znatan dio istaknuo je bojazan od prijevare ili zlouporabe pri plaćanju te visok trošak dostave kupljene robe. Preostali navedeni razlozi bili su zanemarivo zastupljeni.
Svrha statističkog istraživanja
Podaci prikazani u ovom Priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-DOM. To je godišnje istraživanje o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Svrha ovog istraživanja jest izmjeriti raširenost upotrebe računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i za koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i EU.
Pravna osnova
Istraživanje IKT-DOM provedeno je u okviru smjernica Eurostata tijekom 2021., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.). Istraživanja su provedena u svim državama EU-a. Dakle, podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci dostupni su na e-adresi Digital economy and society https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society.
Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2021., a posebno s temeljnom Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 808/2004 o statistici Zajednice o informacijskom društvu.
Promatrane jedinice
Promatrane jedinice jesu osobe u dobi između 16 i 74 godine i njihova kućanstva. Odabrane osobe odgovaraju na pitanja iz upitnika, a u slučaju njihove odsutnosti na pitanja može odgovarati i neki drugi član kućanstva uime odabrane osobe.
Referentno razdoblje
Sva pitanja u anketi odnose se na razdoblje od tri mjeseca prije provođenja ankete.
Okvir i veličina uzorka
Osnova za okvir uzorka jest Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine i telefonski imenici telefonskih operatera. Veličina uzorka jest 5497 osoba čija je dob u vrijeme prikupljanja podataka bila između 16 i 74 godine.
Metoda prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni telefonskim intervjuom koji je praćen putem računala (CATI) te putem interneta upotrebom mrežnog (online) upitnika (CAWI).
Stupanj odaziva
Od ukupnog uzorka (5 497 jedinica), 5 385 jedinica bilo je prihvatljivo, a u istraživanju su sudjelovale 3 233 osobe. To znači da je stupanj odaziva bio 60%, a stupanj prihvatljivosti 98%. Stupanj neodaziva bio je 40%.
Ponderacija
Ponderacijom se računa nepristrana procjena i postiže reprezentativnost uzorka za ukupnu populaciju. Podaci u istraživanju odnose se na pojedince i kućanstvo, stoga se računaju dva pondera:
– ponder za pojedince
– ponder za kućanstvo.
RIM weighting metoda (iterative proportional fitting – IPF) primijenjena je za projiciranje pojedinaca na ukupnu populaciju. Varijable primijenjene za projiciranje jesu sljedeće: županija, veličina naselja, spol, dob i razina obrazovanja.
RIM weighting metoda primijenjena je i za projiciranje kućanstava na ukupnu populaciju. Ekstrapolacijski ponder izračunan je za svako kućanstvo koje je sudjelovalo u istraživanju, a metoda izračuna obuhvatila je županiju, veličinu naselja i stupanj urbanizacije.
Proširen je izračunani ponder za pojedince na ukupnu populaciju osoba u dobi između 16 i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2020. bile su 3 047 722 osobe u dobi između 16 i 74 godine.
Proširen je izračunani ponder za kućanstva na ukupnu populaciju kućanstava, tj. kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine. U Republici Hrvatskoj 31. prosinca 2020. bila su 1 285 823 kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine.
Definicije i objašnjenja
Broadband su širokopojasne tehnologije ili veze koje omogućuju brz prijenos podataka, osobito filmova, igara, videokonferencija putem internetske mreže (npr. ADSL, kabelska veza, UMTS, optička veza, VDSL, unajmljeni vod).
E-trgovina označuje kupnju ili naručivanje proizvoda i usluga putem interneta. Pisane elektroničke poruke ne smatraju se e-trgovinom.
IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) jesu softver i hardver upotrijebljen za komuniciranje podacima (npr. računalo, telefaks, internet, fiksni mobilni telefon).
Internet je svjetska mreža računala, komunicira na temelju standardnih internetskih protokola i omogućuje korisnicima razmjenu tekstualnih i audiovizualnih informacija.
UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) poznat je kao 3G tehnologija dizajnirana kao nasljednik GSM-a. Omogućuje korisniku prijenos slika i videozapisa, velike količine podataka bežičnim načinom te pristup internetu.
Obrazovanje je podijeljeno na:
Kratice | |
ADSL | asimetrična digitalna pretplatnička linija |
EU | Europska unija |
EZ | Europska zajednica |
Eurostat | Statistički ured Europske unije |
GSM | globalni sistem za mobilnu komunikaciju |
NN | Narodne novine |
USB | univerzalna serijska sabirnica |
VDSL | digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine |
U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredio:
Hrvoje Markuš
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148