AUDIOVIZUALNA DJELA I ZVUČNI ZAPISI U 2025.

Proizvodnja filmova u Republici Hrvatskoj

Državni zavod za statistiku od 2024. preuzima podatke o producentima filmova iz administrativne baze Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC-a) te zasebno podatke o nakladnicima televizija s izvještajnog obrasca TV-1. U 2025. u Republici Hrvatskoj 75 filmskih producenata proizvelo je ukupno 126 filmova, dok su tri nakladnika televizije proizvela 49 filmova. Producenti filmova proizveli su ukupno 17 dugometražnih i 24 kratkometražna igrana filma, 26 dugometražnih, 16 srednjometražnih i 51 kratkometražni dokumentarni film te 24 animirana, 11 eksperimentalnih i šest reklamnih filmova. Prema vrsti filma najviše je snimljeno dokumentarnih filmova, koji čine 53% ukupne proizvodnje.

Audiovizualna djela u prometu u 2025.

U 2025. šest je distributera u promet stavilo 1 120 audiovizualnih djela. Prema trajanju, 83% odnosi se na dugometražna audiovizualna djela, a prema zemlji podrijetla najviše audiovizualnih djela bilo je iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Ujedinjene Kraljevine. Prema obliku komercijalne eksploatacije većina audiovizualnih djela namijenjena je za iznajmljivanje, a prema tipu prikazivanja najviše je bilo videa na zahtjev.

Industrija videoigara u Hrvatskoj

U sastavu audiovizualnih djela, osim preuzimanja podataka o proizvodnji i distribuciji filmova, od ove godine započeta je suradnja s Hrvatskom udrugom proizvođača videoigara radi preuzimanja seta podataka o proizvodnji videoigara u Hrvatskoj. Proizvodnja videoigara kao grana kulturne industrije koja dobiva sve veću važnost na svjetskoj razini, pa tako i u Hrvatskoj zapošljava ukupno 660 ljudi u 271 poslovnoj jedinici. Većim dijelom to su trgovačka društva i obrti te deset udruga i umjetničkih organizacija. U 2025. u prodaji je bilo 189 igara za PC/konzolu i 27 igara za mobitele hrvatskih proizvođača videoigara. Kad se promatra po žanru, dominantne su igre akcija i avantura, koje čine 67% svih igara za PC u prodaji.

Zvučni zapisi u 2025.

U 2025. je 78 izdavača izdalo 5 272 zvučna zapisa u nakladi od 80 355 primjeraka. Prema mediju objavljivanja, najveći broj zvučnih zapisa izdan je na CD-u (3 563), a nakon toga 1 088 digitalnih objava, 327 box-setova i 294 LP-a. Prema mediju objave uočava se rastući trend objava na nešto tradicionalnijim medijima kao što su CD i box-set. Prema vrsti glazbe izdane na LP pločama, najveći je udio rock i zabavne glazbe. Od ukupno izdanih 146 zapisa elektroničke glazbe na LP-u je izdano 13%, a od ukupno izdanih 1 113 rock-zapisa njih 12%.

Prema vrsti glazbenog materijala, 49% materijala objavljenoga u 2025. čini zabavna glazba, a 21% rock-glazba, dok su ostale vrste glazbenog materijala zastupljene u manjem postotku.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat obrade administrativne baze Hrvatskoga audiovizualnog centra i administrativne baze Hrvatske udruge proizvođača video igara (CGDA) te godišnjih izvještaja koje popunjavaju televizijski centri (TV-1), poduzeća za distribuciju filmova (NKL-P i KINO-5), poduzeća za promet audiovizualnih djela (NKL 5/1) i poduzeća za proizvodnju zvučnih zapisa (NKL 5/2). Metodologija je usklađena sa sljedećim zakonima: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 111/21.), Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN, br. 61/18., 114/22. i 123/24.) te Pravilnik o kategorizaciji audiovizualnih djela (NN, br. 40/21.).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su poslovni subjekti za proizvodnju i promet filmova te izdavači. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Autorsko djelo originalna je individualna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenoga ili umjetničkog područja, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.

Autorsko pravo je pravo autora nad vlastitim djelima iz književnoga, znanstvenoga i umjetničkog područja. S obzirom na sadržaj, razlikuju se moralna, imovinska i druga prava autora. Imovinsko pravo autora obuhvaća pravo umnožavanja, pravo distribuiranja (pravo stavljanja u promet), pravo priopćavanja autorskog djela javnosti i pravo prerade. S vlastitim autorskim djelom i koristima od njega isključivo pravo činiti što ga je volja te iz toga isključiti svakoga drugog ima autor.

Audiovizualne djelatnosti obuhvaćaju razvoj, proizvodnju, promociju, distribuciju i prikazivanje audiovizualnih djela.

Audiovizualna djela su igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, eksperimentalni filmovi, multimedijski i transmedijski projekti, televizijske serije i filmovi, videoigre te sva druga audiovizualna djela koja su umjetnički i/ili autorski izraz bez obzira na tehnologiju u kojoj su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te način na koji se prikazuju.

Vrste filma su igrani film, dokumentarni film, animirani film, reklamni film i eksperimentalni film.

Audiovizualna djela smatraju se koautorskim djelima. Glavni je koautor audiovizualnog djela glavni redatelj. Ostali su koautori audiovizualnog djela autor scenarija, glavni snimatelj, glavni montažer slike i zvuka te skladatelj glazbe posebno skladane za to djelo. Ako je crtež odnosno animacija bitan element audiovizualnog djela, koautor je takva djela i glavni crtač odnosno glavni animator.

Producent audiovizualnog djela jest fizička osoba obrtnik, osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ili pravna osoba koja pokreće proces produkcije audiovizualnog djela i sveobuhvatno nadzire njegovu proizvodnju, u svoje ime prikuplja financijska sredstva, organizira proizvodnju i preuzima odgovornost za ukupno financijsko poslovanje i kvalitetu djela te zajedno s redateljem i autorskom ekipom sudjeluje u stvaranju audiovizualnog djela i njegovoj promidžbi, plasiranju na filmske festivale i eksploataciji.

Dugometražni film (cjelovečernji film), kategorija filmskih djela koja trajanjem popunjava tradicionalno standardno jedinično prikazivačko vrijeme kinoprograma (dva sata). Duljina dugometražnog filma može varirati od najmanje 60 minuta do, iznimno, tri i više sati. Kategorijski se razlikuje od kratkometražnoga i srednjometražnog filma.

Srednjometražni film, kategorija filmskih djela koja traju dulje od kratkometražnoga, a kraće od dugometražnog filma. Arbitrarno se uzima da je donja granica srednjometražnog filma 30 minuta, a gornja jedan sat. Tu je duljinu osobito ustalio televizijski program svojim programskim vremenskim standardima, npr. za televizijske drame i dokumentarne programe.

Kratkometražni film (kratki film), kategorija filmskih djela koja traju mnogo kraće od standardnog trajanja dugometražnog filma. Arbitrarna im je gornja granica 30 minuta. Kategorija obuhvaća širok spektar duljina, od reklama u trajanju od 15 do 20 sekunda do duljih dokumentarnih, animiranih i igranih filmova.

Predmet zaštite prava audiovizualnih producenata jest videogram, kao fiksacija audiovizualnog djela i kao slijed pomičnih slika popraćenih zvukom ili bez zvuka.

Distributer je fizička ili pravna osoba koja obavlja promet audiovizualnim djelima, registrirana za promet audiovizualnim djelima i upisana u očevidnik distributera koji vodi Hrvatski audiovizualni centar.

Kućnom upotrebom smatra se ustupanje i prodaja videograma poslovnim subjektima registriranima za iznajmljivanje videograma građanima ili prodaja videograma za njihovu osobnu upotrebu.

Videoigre su primjenski računalni programi za zabavu. U pravilu su to interaktivne igre za osobna računala, specijalizirana računala (tzv. igraće konzole) i prijenosne igraće konzole te za dlanovnike, mobitele i slično, a postoje i posebno konstruirani igraći automati na novčić ili žeton (tzv. arkadni stroj), namijenjeni zabavnim centrima i drugim javnim prostorima. Računalne igre može igrati jedan igrač ili više njih (na jednom računalu ili, češće, na više umreženih računala).

Videoigre se najčešće svrstavaju u nekoliko žanrova, no bez strogih granica među njima: avanturistički, akcijski, horor, obrazovni, platformerski, simulacijski, pucački u prvom licu (engl. first-person shooter, FPS), pucački u trećem licu (engl. third-person shooter, TPS), igranje uloga (engl. role-playing game, RPG), strategija u realnom vremenu (engl. real-time strategy, RTS), strategija na poteze (engl. turn-based strategy, TBS) i dr.

Fonogram (zvučni zapis) jest fiksacija zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim u obliku fiksiranja ugrađenih u audiovizualna djela. Fiksiranje znači ugrađivanje zvukova ili onoga što predstavlja zvukove na podlogu s koje se oni mogu slušati, umnožavati ili priopćavati preko nekog uređaja. Fonogram se može fiksirati na različite podloge, npr. CD, DVD ili LP, ili u obliku digitalne datoteke i sl. Fonogram je predmet zaštite prava proizvođača fonograma. Prava na fonogramu nisu ni na koji način ograničena njegovim ugrađivanjem u videogram.

Proizvođač fonograma (zvučnog zapisa) jest fizička ili pravna osoba koja poduzima inicijativu za prvo fiksiranje zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove te je za to odgovorna. Smatra se da je proizvođač fonograma, dok se ne dokaže drukčije, onaj čije je ime odnosno naziv redovito označen kao nositelj prava proizvođača fonograma na fonogramu.

 

Kratice
CD	kompaktni disk (engl. compact disc)
LP	gramofonska ploča s 33 okretaja u minuti (engl. long play)
min	minuta
SAD	Sjedinjene Američke Države
Znakovi
-	nema pojave
:	pojava nije moguća

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević, Gordana Bralić i Maja Lončar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr