Priopćenje

Godina: LXIII.
Zagreb, 20. srpnja 2026.
OEN-2026-2-1/5
ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE
U SVIBNJU 2026. PRVI REZULTATI

U svibnju 2026. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 431 GWh. U odnosu na travanj 2026. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 0,7%, a u odnosu na svibanj 2025. za 0,1%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u svibnju 2026. iznosila je 4 893 TJ, a zalihe su povećane za 2 247 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u svibnju 2026. u odnosu na travanj 2026. smanjena je za 35,4%, dok je u odnosu na svibanj 2025. povećana za 5,5%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u svibnju 2026. iznosila je 330 tis. tona, a zalihe su smanjene za 3 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u svibnju 2026. povećana je u odnosu na travanj 2026. za 13,4%, dok je u odnosu na svibanj 2025. smanjena za 10,8%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, SVIBANJ 2024. – SVIBANJ 2026.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Ukupna bruto proizvodnja 1 204 1 476 1 223 991 1 717 1 268 1 012 909
Hidroelektrane 502 741 540 519 892 565 402 332
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 353 234 217 45 450 218 79 22
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 81 86 77 79 76 80 76 78
Vjetroelektrane 224 343 293 226 232 290 301 275
Sunčane elektrane  44 73 96 122 67 115 154 201
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 185 1 451 1 209 981 1 689 1 255 1 003 902
Hidroelektrane 499 739 537 516 889 563 400 330
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 344 225 209 41 429 212 76 21
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 75 81 75 77 72 76 72 75
Vjetroelektrane 223 333 292 225 232 289 300 274
Sunčane elektrane  44 73 96 122 67 115 154 201
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Uvoz 1 000 950 936 1 210 744 1 090 1 136 1 174
Izvoz 568 783 715 721 857 701 679 609
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 25 31 47 41 7 38 39 36
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 592 1 587 1 383 1 430 1 569 1 606 1 421 1 431

2. PRIRODNI PLIN
Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja mil. m3 55 59 57 60 55 62 58 60
  TJ (GOM) 2 200 2 340 2 266 2 388 2 174 2 474 2 331 2 398
Uvoz mil. m3 175 190 170 273 271 262 183 277
  TJ (GOM) 6 998 7 435 6 994 10 875 10 644 10 332 7 298 11 129
Izvoz mil. m3 28 64 46 59 27 76 88 161
  TJ (GOM) 1 096 2 500 1 831 2 317 1 071 2 940 3 525 6 387
Promjena zaliha mil. m3 -90 -64 -27 154 3 25 -37 56
  TJ (GOM) -3 468 -2 620 -1 103 6 308 235 979 -1 467 2 247
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 293 249 209 120 295 223 190 121
  TJ (GOM) 11 570 9 895 8 531 4 638 11 512 8 888 7 572 4 893

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 35 39 38 39 35 38 38 39
Uvoz 184 179 220 214 - 279 198 271
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha -12 -21 9 9 -8 201 -37 5
Prerada u rafinerijama 231 239 249 244 43 116 273 305

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 273 276 290 316 87 138 310 365
Uvoz 113 217 225 252 265 346 216 199
Izvoz 209 197 193 192 149 159 229 237
Promjena zaliha -45 28 51 6 -55 26 6 -3
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 222 268 271 370 258 299 291 330

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 70 74 79 81 20 32 77 84
Uvoz 10 15 20 15 11 15 11 14
Izvoz 65 45 55 44 17 23 36 52
Promjena zaliha -8 14 1 -9 -19 -19 6 -6
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 23 30 43 61 33 43 46 52

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 115 115 127 115 34 47 109 141
Uvoz 88 165 144 215 207 295 182 165
Izvoz 93 82 90 91 96 104 112 93
Promjena zaliha -41 18 16 16 -46 31 -2 10
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 151 180 165 223 191 207 181 203

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 41 42 25 39 13 15 35 51
Uvoz 1 2 1 1 - - - -
Izvoz 28 53 27 27 18 2 27 53
Promjena zaliha 11 -13 -3 9 -10 11 5 -5
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 3 4 2 4 5 2 3 3

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 47 45 59 81 20 44 89 89
Uvoz 14 35 60 21 47 36 23 20
Izvoz 23 17 21 30 18 30 54 39
Promjena zaliha -7 9 37 -10 20 3 -3 -2
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 45 54 61 82 29 47 61 72

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 9 4 - 4 70 - 9 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 2 -3 -10 -5 26 -5 3 -4
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 7 7 10 9 44 5 6 6

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 3 2 2 2 2 2 2 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 3 2 2 2 2 2 2 2

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2025. 2026.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - - - - - - -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - - - - - - - -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

Kratice  
CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2026 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti