MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2025.

Prikazani su podaci o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske od 2016. do 2025. te po županijama od 2021. do 2025.

Vanjska migracija

U 2025. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 56 665 osoba, a u inozemstvo se odselilo 37 485 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 19 180.

U 2025. iz inozemstva se doselilo 29,7% hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35,0% hrvatskih državljana i 65,0% stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 17,0% doselilo ih se iz Njemačke, 11,1% iz Bosne i Hercegovine i 11,1% iz Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (66,3%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (73,7%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%).

U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2025. najveći su udio imali Grad Zagreb (18,3%), Splitsko-dalmatinska županija (11,0%) i Istarska županija (10,5%). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,1%), a slijedile su Zagrebačka županija (8,5%), Istarska županija (8,3%) te Splitsko-dalmatinska županija (8,3%).

Unutarnja migracija

U 2025. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73 838 osoba.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,3%.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2025., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine 21,5% osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2025. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 937 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je njih trinaest i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-522 osobe) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-463 osobe).

Ukupna migracija u 2025.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2025. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Zagrebačka županija (3 475 osoba) i Istarska županija (3 275 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (-558 osoba) i Brodsko-posavska županija (-205 osoba).

 

I. VANJSKA MIGRACIJA

II. UNUTARNJA MIGRACIJA

III. UKUPNA MIGRACIJA U 2025.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Zakonom o prebivalištu (NN, br. 144/12., 158/13. i 114/22.) uređuju se uvjeti prijave i odjave prebivališta i boravišta hrvatskih državljana. Zakonom o strancima (NN, br. 133/20., 114/22., 151/22. i 40/25.) propisuju se uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Zakonom o državljanima država članica Europskoga gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (NN, br. 66/19., 53/20., 144/20. i 114/22.) propisuju se uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (u nastavku teksta: EGP) i članova njihovih obitelji.

Obuhvat i usporedivost

Podaci statistike vanjske migracije od 2011. obrađuju se prema metodologiji koja se temelji na Preporukama UN-a za statistiku međunarodne migracije i na Uredbi (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima.

Statistička definicija međunarodnog migranta temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana.

Podaci o migracijama obuhvaćaju državljane Republike Hrvatske i strance na privremenome ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.

Prema metodologiji koja se primjenjivala do 2010., podaci o vanjskoj migraciji stanovništva obuhvaćali su državljane Republike Hrvatske i strance na stalnom boravku koji su prijavili odnosno odjavili svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Zbog primjene Zakona o prebivalištu podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj su privremeni odlazak prijavile Ministarstvu unutarnjih poslova.

Definicije i objašnjenja

Migracija ili preseljavanje stanovništva označuje prostornu pokretljivost stanovništva.

Migrant je osoba koja sudjeluje u procesu prostorne pokretljivosti stanovništva (doseljenik, odseljenik).

Unutarnja migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba unutar Republike Hrvatske.

Vanjska migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu.

Statistika unutarnje migracije stanovništva prikuplja i obrađuje podatke o tijekovima migracije stanovništva unutar zemlje, tj. o broju i strukturi osoba koje su promijenile mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske u određenoj kalendarskoj godini.

Statistika vanjske migracije stanovništva prikuplja i obrađuje podatke o tijekovima vanjske migracije, tj. o broju i strukturi osoba koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja u određenoj kalendarskoj godini.

Prebivalište je, prema članku 2. Zakona o prebivalištu, određeno kao mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

Boravište je, prema članku 2. Zakona o prebivalištu, mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila.

Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom koja pojedincu priznaje poseban pravni status. Hrvatsko državljanstvo, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21.), stječe se podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem i prema međunarodnim ugovorima. Hrvatsko državljanstvo prestaje otpustom, odricanjem i prema međunarodnim ugovorima.

Stranac je, prema članku 3. Zakona o strancima, osoba koja nije hrvatski državljanin, a ima državljanstvo države članice EGP-a, Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.

Državljanin države članice EGP-a jest osoba koja ima državljanstvo jedne od država članica EGP-a (Europska unija, Lihtenštajn, Norveška i Island).

Državljanin treće zemlje jest osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.

Treća zemlja je država koja nije država članica EGP-a ni Švicarska Konfederacija.

Privremeni boravak, prema članku 57. Zakona o strancima, odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj za svrhu:

1. spajanja obitelji
2. srednjoškolskog obrazovanja
3. studiranja
4. istraživanja
5. humanitarnog razloga
6. životnog partnerstva
7. rada
8. rada upućenog radnika koji dolazi iz druge države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije dulje od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana
9. boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a
10. za druge svrhe
11. boravka digitalnih nomada.
12. useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva

 

Prema članku 61. Zakona o strancima, odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana. Rok važenja odobrenja za privremeni boravak može biti i drukčiji ovisno o svrsi boravka, u skladu sa Zakonom.

Prema članku 15. Zakona o državljanima država članica EGP-a i članovima njihovih obitelji, državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti dulje od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti privremeni boravak. Državljanin države članice EGP-a može prijaviti privremeni boravak za svrhu:

1. rada
2. studiranja ili strukovne izobrazbe
3. druge svrhe
4. spajanja obitelji
5. životnog partnerstva.

Stalni boravak, prema članku 3. Zakona o strancima, jest zakoniti boravak koji se odobrava određenim kategorijama državljana trećih zemalja koji borave u Republici Hrvatskoj u trajanju kraćem od pet godina (opći uvjeti za stjecanje stalnog boravka propisani su zakonom).

Prema članku 27. Zakona o državljanima država članica EGP-a i članovima njihovih obitelji, državljanin države članice EGP-a ima pravo na stalni boravak nakon pet godina neprekidnoga zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj. Zakonom su propisane određene iznimke, odnosno kategorije osoba koje mogu ostvariti pravo na stalni boravak i ako u Republici Hrvatskoj zakonito borave kraće vrijeme.

Migracijski saldo stanovništva (neto migracija) jest razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom razdoblju. Ako je broj doseljenih veći od broja odseljenih, riječ je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom rastu broja stanovnika. Ako je više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika danog područja ili države.

Saldo ukupne migracije stanovništva pojedine županije izračunan je kao razlika ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih iz te županije u druge županije i inozemstvo.

Starost migranata iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku preseljenja. Svaka starosna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su, npr. u skupini od 15 do 19 godina obuhvaćene osobe koje su navršile 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

Teritorijalni ustroj

Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.) sa stanjem 31. prosinca 2025.

 

Kratice
EZ	Europska zajednica
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države
UN	Ujedinjeni narodi
Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Petra Mačak Kocijan i Grozdana Stolnik

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr