STUDENTI KOJI SU ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2025.

U 2025. sveučilišni ili stručni studij završilo je 31 435 studenata. Udio studentica u tom broju iznosio je 19 414, odnosno 61,8%.

Među studentima koji su završili sveučilišni ili stručni studij više studentica

Od ukupno 31 435 studenata koji su završili studij, na visokim je školama studij završilo manje od 0,1% studenata, na veleučilištima 15,7% i na fakultetima 82,1% (na stručnom studiju 13,2%, a na sveučilišnom studiju 68,9% studenata), dok je na umjetničkim akademijama studij završilo 2,1% studenata.

Najviše studentica koje su završile studij zastupljeno je na umjetničkim akademijama, 69,8%, a slijede sveučilišni studij na fakultetima, 64,8%, stručni studij na fakultetima, 58,5%, i na veleučilištima, 49,9%, dok na visokim školama nije bilo niti jedne studentice koja je završila studij.

Najviše studenata završilo sveučilišni prijediplomski studij

Najviše studenata prema bolonjskom je programu završilo na sveučilišnome prijediplomskom studiju, njih 32,1%, na sveučilišnome diplomskom studiju 28,9%, na stručnome prijediplomskom studiju 19,9%, na sveučilišnome integriranome prijediplomskome i diplomskom studiju 10,0%, na stručnome diplomskom studiju 8,9%, a na stručnome kratkom studiju manje od 0,1%. Prema predbolonjskom programu, studij je završilo manje od 0,1% studenata.

Najviše studenata koji su završili sveučilišni ili stručni studij u dobi od 22 do 24 godine

Prema godinama života, najviše studenata koji su završili studij bilo je u skupini 22 – 24 godine (43,7%), a najmanje u skupini 37 – 39 godina (2,0%). U skupini do 21 godine bilo je 3,3% studenata, u skupini 25 – 27 godina bilo ih je 32,0%, u skupini 28 – 30 godina bilo ih je 8,3%, u skupini 31 – 33 godine bilo ih je 3,6%, u skupini 34 – 36 godina bilo ih je 2,2%, a u skupini 40 i više godina bilo ih je 4,9%.

Najviše studenata završilo sveučilišni ili stručni studij iz znanstvenog područja

U 2025. najveći je broj studenata koji su završili studij bio iz znanstvenog područja studija (91,1%), interdisciplinarnog područja studija (6,5%) i umjetničkog područja studija (2,4%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su završili sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2025. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su završili sveučilišni ili stručni studij u 2025. u tiskanome ili elektroničkom obliku (obrazac ŠV-50).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti koji su završili sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu i oni koji su završili sveučilišni ili stručni studij prema bolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti studenti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici. Izvanredni studenti su oni studenti koji obrazovni program pohađaju u sklopu pune ili prilagođene satnice.

Završetkom sveučilišnoga prijediplomskoga, diplomskoga ili integriranoga prijediplomskoga i diplomskog studija stječe se akademski naziv uz naznaku struke, dok se završetkom stručnoga prijediplomskog i stručnoga diplomskog studija stječe stručni naziv uz naznaku struke u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 123/23.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište je ustanova koja ustrojava i izvodi stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sveučilišni prijediplomski, sveučilišni diplomski, sveučilišni specijalistički i doktorski studij. U skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova. Studijski programi mogu se provoditi i kao sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 119/22.).

Stručno obrazovanje obuhvaća stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završavaju polaganjem svih ispita, a studijskim se programom može predvidjeti polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada. Njihovim završetkom stječe se 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Veleučilišta mogu organizirati stručni diplomski studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni ili sveučilišni prijediplomski studij.

Završetkom stručnoga diplomskog studija u trajanju od jedne do dvije godine te polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućega završnog ispita stječe se u pravilu 60 – 120 ECTS bodova.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević, Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr