SREDNJE ŠKOLE, KRAJ ŠK. G. 2024./2025. I POČETAK ŠK. G. 2025./2026.

 

1. Srednje škole – kraj šk. g. 2024./2025.

Na području Republike Hrvatske na kraju školske godine 2024./2025. djelovalo je 448 srednjih škola. Prema metodologiji statističkog prikupljanja podataka, te srednje škole obuhvaćaju 770 školskih jedinica različitih vrsta, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa.

Udio učenika u redovitim školama najveći je u tehničkim i srodnim školama, 47,5%, nakon toga u gimnazijama, 29,1%, te u industrijskim i obrtničkim školama, 20,2%, a najmanje je učenika u srednjim umjetničkim školama, 3,2%.

U gimnazijama je najveći udio učenika koji su položili razred, 99,5%, a u srednjim industrijskim i obrtničkim školama najmanji, 96,4%.

Najveći je udio učenica u umjetničkim školama, a najmanji u industrijskim i obrtničkim školama.

Na kraju školske godine 2024./2025. ukupan broj učenika veći je za 1,4% u odnosu na kraj školske godine 2023./2024.

Najveći porast broja učenika na kraju školske godine 2024./2025. u odnosu na prošlu školsku godinu prisutan je u industrijskim i obrtničkim školama, 6,0%.

Udio učenica iznosi 50,5%, iako nije jednako raspoređen po vrstama srednjih škola. Tako u srednjim umjetničkim školama ima 77,1% učenica, u gimnazijama 63,2%, u tehničkim i srodnim školama 49,4%, a u industrijskim i obrtničkim školama 31,0% učenica. Srednju školu završila su 37 043 učenika, a od toga je 48,8% učenica.

Engleski i njemački jezik − dva jezika koja se najviše uče u srednjim školama

U srednjim školama učenici uče jedan, dva ili tri strana jezika, a svi učenici obvezni su učiti barem jedan strani jezik. Od ukupnog broja učenika engleski jezik uči 93,2% učenika, njemački 28,6%, talijanski 13,1%, francuski 3,4%, a španjolski, ruski, portugalski, arapski i ostale jezike uči 2,1% učenika.

Za točnije iskazivanje broja nastavnika primjenjuje se ekvivalent pune zaposlenosti (FTE), prema kojem je broj zaposlenih nastavnika preračunan na ekvivalent punoga radnog vremena (udio ostvarenih sati nastavnika u zakonom definiranoj normi). Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizičkih osoba.

Udio nastavnica najveći je u gimnazijama, 74,1%, a najmanji je u industrijskim i obrtničkim školama, 62,9%.

2. Srednje škole – početak šk. g. 2025./2026.

Na području Republike Hrvatske na početku školske godine 2025./2026. djelovalo je 449 srednjih škola. Prema metodologiji statističkog prikupljanja podataka, te srednje škole obuhvaćaju 775 školskih jedinica različitih vrsta, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa.

Na početku školske godine 2025./2026. broj učenika veći je za 0,1% u odnosu na početak školske godine 2024./2025. Udio učenica iznosi 50,6%. Od ukupnog broja učenika u redovitom obrazovanju ima 1,1% ponavljača, i to u I. razredu 2,1%, u II. razredu 1,0%, u III. razredu 0,7%, u IV. razredu 0,2%, a u V. razredu nema ponavljača.

Prema godinama rođenja, može se zaključiti da među učenicima redovitih srednjih škola ima 97,8% učenika u dobi od 14 do 18 godina, tj. u dobi primjerenoj za srednje obrazovanje. Samo je 2,0% učenika starijih od 18 godina i 0,2% mlađih od 14 godina, i to su uglavnom učenici srednjih umjetničkih škola (glazbenih i plesnih).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat statističke obrade godišnjih izvještaja koje ispunjavaju srednje škole na kraju i na početku školske godine.

Statistički list za srednje škole − gimnazije, tehničke i srodne škole, industrijske i obrtničke škole, umjetničke škole i odjele likovne umjetnosti i dizajna te škole i odjele za mladež s teškoćama u razvoju (obrazac Š-S/KP) i Statistički list za srednje škole za odrasle (obrazac Š-S-OD/KP) za ovo statističko istraživanje ispunjavaju škole/obrazovne ustanove.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćene su srednje škole na području Republike Hrvatske, a podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih školskih godina.

Definicije i objašnjenja

U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje.

Redovito obrazovanje uključuje srednje obrazovanje s redovitim obrazovnim programima.

Posebno obrazovanje uključuje obrazovanje odraslih.

Srednje obrazovanje traje od 1 do 5 godina, a omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja. Srednje obrazovanje nije obvezatno.

Školom se smatra skupina učenika koja prati nastavu određene vrste i stupnja po istovrsnome nastavnome planu i programu na određenoj lokaciji.

Broj srednjih škola prikazan u tablicama 1.1., 1.3., 2.1. i 2.3. veći je od stvarnog broja srednjih škola. Ako jedna srednja škola obuhvaća nekoliko školskih jedinica različitih vrsta, npr. gimnaziju, tehničku, industrijsku i obrtničku školu, svaka takva jedinica smatra se zasebnom školom i tako se prikazuje (u tablicama 1.1. i 2.1. u stupcu "školske jedinice/odjeli"). Broj srednjih škola u kojima je nastava organizirana samo za jednu vrstu programa (npr. gimnazija, tehnička, industrijska i obrtnička škola) prikazuje se u stupcu "samostalne" škole.

Srednje obrazovanje mladeži s teškoćama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog pristupa u posebnim razrednim odjelima ili u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja.

Broj srednjih škola za mladež s teškoćama u razvoju jednak je broju ustanova za odgoj i obrazovanje mladeži s teškoćama u razvoju, uvećan za broj srednjih škola koje u svom sastavu imaju razredne odjele za učenike s teškoćama u razvoju.

Obrazovanje odraslih omogućuje obrazovanje odraslim osobama koje u dobi za redovito školovanje nisu stekle odgovarajuće srednje obrazovanje. Srednje obrazovanje odraslih provodi se u srednjim školama i drugim ovlaštenim ustanovama. Odrasli mogu steći obrazovanje pohađanjem nastave ili samo polaganjem ispita.

Podaci o učenicima koji uče strane jezike dani su za sve učenike koji uče pojedini strani jezik bez obzira na to uče li ga kao prvi, drugi ili treći strani jezik.

Za srednje škole prikazan je broj nastavnika koji predaju u određenoj vrsti škole. S obzirom na to da nastavnik može predavati u nekoliko vrsta škola, npr. u gimnaziji, tehničkoj, industrijskoj i obrtničkoj školi te srednjem obrazovanju odraslih, iskazani broj nastavnika ne daje broj fizičkih osoba zaposlenih u srednjim školama. Broj nastavnika i stručnih suradnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizičkih osoba.

U podatke o nastavnicima i stručnim suradnicima, uz osobe zaposlene na temelju ugovora o radu, uključene su i osobe angažirane na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora.

Stručni suradnici jesu pedagog, psiholog, knjižničar te stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

Podaci po županijama prikazani su prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.) sa stanjem na dan 31. prosinca 2024.

Ustrojstvo i djelatnost srednjeg školstva temelji se na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 07/17., 68/18., 98/19., 64/20., 151/22., 155/23. i 156/23.) te Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN, br. 30/09., 24/10., 22/13., 25/18. i 69/22.).

 

Kratice
NN	Narodne novine
šk. g.	školska godina
Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ana Šojat, Marija Gojević i Željka Jelinčić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr