TURISTIČKA AKTIVNOST STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2025.

 

Na privatna višednevna putovanja u 2025. odlazilo 56,9% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina

U 2025. na barem jednome privatnome višednevnom putovanju bilo je 1,9 milijuna stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina, što čini 56,9% ukupne populacije u toj dobnoj skupini. U odnosu na 2024. broj stanovnika koji su otišli na privatno višednevno putovanje porastao je za 5,8%.

U 2025. ostvareno 5,4 milijuna privatnih višednevnih putovanja, što je blagi pad u odnosu na 2024.

U 2025. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina ostvarili su ukupno 5,4 milijuna privatnih višednevnih putovanja. Od toga su 3,4 milijuna putovanja (63,4%) ostvarena u Hrvatskoj, a 2,0 milijuna (36,6%) u stranim zemljama. U odnosu na 2024. ostvareno je za 0,6% manje ukupnih privatnih višednevnih putovanja.

Od ukupno ostvarena 3,4 milijuna privatnih višednevnih putovanja unutar Hrvatske, 1,8 milijuna (52,6%) odnosilo se na kraća putovanja do tri noćenja, a 1,6 milijuna (47,4%) na dulja putovanja od četiri i više noćenja. U odnosu na 2024. ukupni broj privatnih višednevnih putovanja unutar Hrvatske smanjen je za 4,0%, pri čemu je broj duljih putovanja unutar Hrvatske porastao za 0,2%, a kraćih putovanja smanjen za 7,5%.

U strane zemlje najviše se putovalo u Bosnu i Hercegovinu (18,8% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u strane zemlje), zatim u Italiju (15,7%), Austriju (11,4%), Sloveniju (10,4%), Njemačku (6,3%), Španjolsku (4,6%), Mađarsku (3,6%), Srbiju (3,1%), Grčku i Francusku (po 2,7%) te u Češku (2,1%). U odnosu na 2024. ostvaren je porast privatnih višednevnih putovanja u strane zemlje za 5,9%. Od navedenih zemalja, stanovnici Hrvatske ostvarili su u odnosu na prethodnu godinu više privatnih putovanja u Austriju, Češku, Francusku, Grčku, Italiju, Sloveniju te Španjolsku, dok su u ostalim navedenim zemljama ostvarili manje putovanja.

U 2025. je od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja 1,7 milijuna putovanja bilo u trajanju od četiri do sedam noćenja, što je 31,8% od ukupnog broja tih putovanja (najviše jedan tjedan). Po učestalosti slijede putovanja u trajanju od dva noćenja, kojih je ostvareno 1,3 milijuna, što je 24,1% od ukupno ostvarenih putovanja.

 

Najviše putovanja u ljetnim mjesecima, unutar Hrvatske u lipnju, a u strane zemlje u prosincu

Najveći broj privatnih višednevnih putovanja već je tradicionalno ostvaren tijekom ljetnih mjeseci. U lipnju, srpnju i kolovozu 2025. ostvaren je 2,1 milijun privatnih višednevnih putovanja, što je 39,0% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u toj godini.

Najviše privatnih višednevnih putovanja unutar Hrvatske ostvareno je u lipnju (584 tisuće putovanja, što je 17,0% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj), zatim u kolovozu (578 tisuća putovanja ili 16,8%) te u srpnju (475 tisuća putovanja ili 13,8%).

Kada je riječ o privatnim višednevnim putovanjima u strane zemlje, najviše ih je ostvareno u prosincu (267 tisuća putovanja, što je 13,4% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u strane zemlje), zatim u veljači (189 tisuća putovanja ili 9,5%) te u lipnju (187 tisuća putovanja ili 9,4%).

 

Odmor na moru i posjet rodbini i prijateljima – najčešći razlozi odlaska na privatna putovanja

U 2025. odmor na moru te posjet rodbini i prijateljima najčešći su razlozi za odlazak na privatna višednevna putovanja. Odmor na moru bio je razlog za 1,7 milijuna putovanja (30,6%), dok je posjet rodbini i prijateljima bio razlog za 1,4 milijuna putovanja (26,4%).

Odmor na moru najčešći je razlog privatnih višednevnih putovanja unutar Hrvatske, s ukupno 1,6 milijuna putovanja (45,1% svih takvih putovanja). Slijedi posjet rodbini i prijateljima, koji je bio razlog za 901 tisuću putovanja (26,2%).

Razgledavanje gradova najčešći je razlog privatnih višednevnih putovanja u strane zemlje, s 881 tisućom putovanja (44,3%). Na drugome je mjestu posjet rodbini i prijateljima, s 530 tisuća putovanja (26,7%).

Najviše noćenja ostvareno u nekomercijalnom smještaju, 53,8% od ukupno ostvarenih noćenja

Na privatnim višednevnim putovanjima u 2025. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina ostvarili su ukupno 29,9 milijuna noćenja. Od toga je 20,3 milijuna noćenja (68,0%) ostvareno u Hrvatskoj, dok je 9,6 milijuna noćenja (32,0%) ostvareno u stranim zemljama. Na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj ostvareno je prosječno šest noćenja, a u stranim zemljama pet noćenja. U odnosu na 2024. noćenja na privatnim višednevnim putovanjima unutar Hrvatske porasla su za 0,4%, dok su u stranim zemljama smanjena za 2,9%.

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u nekomercijalnim smještajnim objektima, s ukupno 16,1 milijunom noćenja (53,8% od ukupno ostvarenih noćenja na privatnim višednevnim putovanjima), dok je u komercijalnim objektima ostvareno 13,8 milijuna noćenja (46,2%). U usporedbi s 2024. noćenja u nekomercijalnom smještaju manje je za 4,2%, dok je u komercijalnom smještaju ostvaren njihov porast za 3,8%.

Najviše noćenja unutar Hrvatske ostvareno je u nekomercijalnom smještaju, ukupno 12,3 milijuna (60,6% od ukupno ostvarenih noćenja na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj), a zatim slijede noćenja ostvarena u komercijalnom smještaju, s 8,0 milijuna noćenja (39,4%). Unutar komercijalnog smještaja najviše noćenja ostvareno je u sobama, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor (3,6 milijuna noćenja, tj. 45,0% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj), a zatim u skupini Hoteli i sličan smještaj (3,0 milijuna noćenja ili 37,9%).

Struktura noćenja u stranim zemljama razlikuje se od strukture unutar Hrvatske. U stranim zemljama najviše noćenja ostvareno je u komercijalnom smještaju, ukupno 5,8 milijuna noćenja (60,8% od ukupno ostvarenih noćenja na privatnim višednevnim putovanjima u stranim zemljama), dok je nekomercijalnom smještaju ostvareno 3,8 milijuna noćenja (39,2%). Unutar komercijalnog smještaja najviše noćenja ostvareno je u skupini Hoteli i sličan smještaj (3,5 milijuna noćenja ili 60,9% ukupnih noćenja u komercijalnom smještaju u stranim zemljama), a zatim u sobama, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor (1,9 milijuna noćenja ili 32,3%).

Porast prosječnih izdataka na putovanjima u strane zemlje

Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima u 2025. iznosili su 2 374,0 milijuna eura. Od toga se 1 134,6 milijuna eura (47,8%) odnosi na putovanja unutar Hrvatske, a 1 239,4 milijuna eura (52,2%) na putovanja u strane zemlje.

Prosječni izdaci po privatnome višednevnom putovanju iznosili su 330 eura za putovanja unutar Hrvatske, odnosno 624 eura za putovanja u strane zemlje. U usporedbi s 2024. prosječni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima unutar Hrvatske smanjeni su za 4,1%, dok su na putovanjima u strane zemlje porasli za 13,2%.

 

Osobni automobil – najčešći izbor prijevoza na privatnim višednevnim putovanjima

U 2025. osobni automobil i dalje je najzastupljenije prijevozno sredstvo na privatnim višednevnim putovanjima, i unutar Hrvatske i u strane zemlje. Ukupno je ostvareno 4,0 milijuna putovanja osobnim automobilom, što čini 73,4% svih privatnih višednevnih putovanja. Slijede putovanja autobusom, s 645 tisuća putovanja (11,9%), te putovanja avionom, s 565 tisuća putovanja (10,4%).

Unutar Hrvatske na privatna višednevna putovanja u 2025. najčešće se odlazilo osobnim automobilom – ostvareno je 3,0 milijuna takvih putovanja, što čini 85,8% od ukupnih privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj. Slijede putovanja autobusom, s 313 tisuća putovanja (9,1%). Kada je riječ o putovanjima u strane zemlje, osobni automobil također je bio najčešći oblik prijevoznog sredstva (1,0 milijun putovanja ili 52,1%), a zatim slijede putovanja avionom (537 tisuća putovanja ili 27,0%) te autobusom (333 tisuće putovanja ili 16,8%).

 

U 2025. nije putovalo 43,1% stanovnika Hrvatske, najčešće zbog financijskih razloga

U 2025. godini 1,4 milijuna osoba u Hrvatskoj u dobi od 15 i više godina nije sudjelovalo u privatnim višednevnim putovanjima, što čini 43,1% od ukupnog stanovništva u toj dobnoj skupini. Najčešći razlog neodlaska na višednevno privatno putovanje bio je nedostatak financijskih sredstava (što čini 41,7% od ukupnog broja osoba koje nisu bile na višednevnim privatnim putovanjima) te zdravstveni razlozi (37,6%).

 

Porast poslovnih višednevnih putovanja u strane zemlje, uz pad u Hrvatskoj

U 2025. na barem jednome poslovnome višednevnom putovanju bilo je 287 tisuća osoba, što čini 8,6% stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ukupno je ostvareno 589 tisuća poslovnih višednevnih putovanja, od čega 299 tisuća (50,8%) unutar Hrvatske, a 290 tisuća (49,2%) u strane zemlje. U odnosu na 2024. poslovnih višednevnih putovanja unutar Hrvatske bilo je manje za 15,0%, dok je putovanja u strane zemlje bilo više za 17,6%.

Ostvareno 5,8 milijuna jednodnevnih putovanja u 2025.

Stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina u 2025. ostvarili su ukupno 5,8 milijuna jednodnevnih putovanja, što je za 24,4% manje putovanja u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja jednodnevnih putovanja, privatna putovanja činila su čak 91,1%.

Od ukupno 5,3 milijuna privatnih jednodnevnih putovanja, 4,3 milijuna (82,3%) ostvareno je unutar Hrvatske, dok je 938 tisuća (17,7 %) ostvareno u stranim zemljama. Ukupni izdaci na tim putovanjima iznosili su 326 milijuna eura, pri čemu je na putovanja u Hrvatskoj potrošeno 240 milijuna eura, a na putovanja u strane zemlje 86 milijuna eura. Prosječni izdaci po privatnome jednodnevnom putovanju iznosili su 55 eura unutar Hrvatske, odnosno 92 eura u stranim zemljama.

Što se tiče poslovnih jednodnevnih putovanja, u 2025. ostvareno je ukupno 515 tisuća takvih putovanja. Od toga je 379 tisuća (73,7%) ostvareno unutar Hrvatske, 135 tisuća (26,3%) u stranim zemljama. Ukupni izdaci na poslovnim jednodnevnim putovanjima iznosili su 55 milijuna eura. Prosječni izdaci po poslovnome jednodnevnom putovanju iznosili su 107 eura.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske jest prikupiti podatke o nacionalnom turizmu, tj. podatke o broju i obilježjima putovanja stanovništva Hrvatske izvan uobičajene sredine. Cilj je procijeniti koliko putuju stanovnici Hrvatske, zašto odlaze na putovanja, gdje i kada odlaze na putovanja, koliko traju putovanja te koliki su izdaci na putovanjima. Za ispitanike koji nisu odlazili na privatna višednevna putovanja prikupljaju se podaci o glavnim razlozima neodlaska na putovanja.

Ovdje su prikazani glavni rezultati istraživanja te metode njegova provođenja. U pojedinim tablicama ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih podataka zbog zaokruživanja. Indeksi su izračunani na bazi cijelih brojeva prije njihova iskazivanja u tisućama odnosno u milijunima.

Pravna i metodološka osnova

Istraživanje se provodi u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.), Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2025. (NN, br. 29/25.) i Uredbom (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se samo za statističke svrhe. Podatke obrađuje Državni zavod za statistiku, a rezultati istraživanja objavljuju se u agregiranom obliku na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr.

Jedinice promatranja

Jedinica promatranja za broj osoba koje su bile na putovanju jest stanovnik Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Jedinica promatranja za podatke o broju višednevnih i jednodnevnih putovanja i njihovim obilježjima jest putovanje stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina.

Obuhvat i usporedivost

Ovim istraživanjem obuhvaćena su putovanja s obzirom na glavni razlog putovanja (privatno i poslovno) i glavno odredište putovanja (u Hrvatskoj i u strane zemlje) koja su završila u izvještajnom razdoblju. Mjesec odlaska na višednevno putovanje može biti izvan izvještajnog razdoblja (npr. prosinac 2024. za putovanje koje je završilo u siječnju 2025.).

Podaci za 2023., 2024. i 2025. procijenjeni su prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Popis 2021.), dok su prethodno objavljeni podaci procijenjeni na temelju Popisa 2011. Time je nastao prekid u vremenskoj seriji podataka te podaci za 2023., 2024. i 2025. nisu usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Okvir za izbor uzorka jest imenik fiksnih i mobilnih telefonskih linija u Hrvatskoj uparen s Popisom stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Popis 2021.). U istraživanju se koristio stratificirani slučajni uzorak, stratificiran s obzirom na županiju i vrstu telefonske linije (fiksna ili mobilna). Ciljana populacija u istraživanju jesu stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina koji žive u privatnim kućanstvima. Nije uključeno stanovništvo koje živi u institucijama (staračkim domovima, zatvorima i sl.), državljani Republike Hrvatske koji žive u stranoj zemlji i strani državljani koji žive u Hrvatskoj. Ako se u uzorku radilo o fiksnoj telefonskoj liniji, ispitanik se u pripadajućem slučajno izabranom kućanstvu birao metodom rođendanskoga ključa.

Podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske u 2025. prikupljeni su putem telefonskog intervjua uz podršku računala (metoda CATI) na reprezentativnom uzorku od ukupno 22 000 stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina.

Podaci su prikupljeni provođenjem četiri vala istraživanja CATI. Izvještajno razdoblje jest tromjesečje. Putovanje mora završiti u izvještajnom razdoblju, a može početi do 365 dana prije.

Prvi val prikupljanja podataka proveden je u travnju 2025. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od siječnja do ožujka 2025. Drugi val proveden je u srpnju 2025. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od travnja do lipnja 2025. Treći val proveden je u listopadu 2025. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od srpnja do rujna 2025. Četvrti val proveden je u siječnju 2026. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od listopada do prosinca 2025. i u cijeloj 2025.

Obilježja putovanja prate se na razini najviše četiri višednevna i najviše četiri jednodnevna putovanja. Za pojedino putovanje prikupljaju se sljedeći podaci: vrsta putovanja (privatno ili poslovno putovanje), glavni razlog odlaska na putovanje, mjesec odlaska na putovanje, trajanje putovanja za višednevna putovanja (broj noćenja), država odredišta za putovanja u strane zemlje, organizacija putovanja (samostalno, posredstvom agencije), glavno prijevozno sredstvo, vrsta smještaja na višednevnim putovanjima, broj osoba za koju se iskazuju izdaci, izdaci na putovanju i struktura izdataka na višednevnim putovanjima.

Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije (spol, dob, stupanj obrazovanja, broj članova kućanstva, radni status, županija).

S obzirom na to da se podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske odnose na svako pojedino tromjesečno razdoblje, spajanjem rezultata četiriju tromjesečnih razdoblja nije moguće procijeniti broj/udio osoba koje su u promatranoj godini bile, ili nisu bile, na putovanju. Procjena broja osoba koje su putovale izračunana je na osnovi 7 000 ispitanika anketiranih u posljednjem (četvrtom) valu anketiranja u kojem su obuhvaćena i putovanja tijekom cijele 2025.

U analizi točnosti procjena prikazana je procjena zbroja, koeficijent varijacije u postotku te 95,0% interval pouzdanosti za procjenu zbroja. Pokazatelji čiji se koeficijent varijacije kreće između vrijednosti od 10,0% do 29,9% stavljene su u zagrade, što znači da je riječ o manje preciznim procjenama.

Stopa odgovora

Stopa odgovora jest 58,47% svih prihvatljivih jedinica.

Najviše neodgovora prisutno je na pitanjima o izdacima za putovanje. Ovaj problem neodgovora ublažen je sekvencijalnom metodom imputacije hot-deck.

Stope imputacije čine izdaci za prijevoz (14,63%), izdaci za smještaj (15,74%), izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (15,60%) te ostali izdaci (8,66%).

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu posjeta.

Uobičajenu sredinu (okruženje) neke osobe čini neposredna blizina doma i mjesto rada ili školovanja te ostala često posjećivana mjesta. Postoji samo jedna uobičajena sredina neke osobe. Uobičajenu sredinu određuju četiri kriterija: prelazak administrativne granice prebivališta, trajanje putovanja, učestalost odlaska na putovanja i razlog odlaska na putovanje.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Nacionalni turizam zemlje obuhvaća domaći turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima unutar zemlje, ali izvan svoga uobičajenog okruženja, i izlazni turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima izvan granica zemlje i izvan svoga uobičajenog okruženja.

Posjetitelj je svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja na vrijeme kraće od 12 mjeseci neprekidno i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta, pri čemu postaje turist ako provede barem jednu noć u smještajnom objektu. Posjetitelje čine turisti i jednodnevni posjetitelji.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svoje uobičajene sredine provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu radi odmora, rekreacije, posjeta rodbini i prijateljima, očuvanja i unapređenja zdravlja, poslovnih, vjerskih i drugih razloga. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Jednodnevni posjetitelj jest svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja i ne provede noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta.

Trajanje turističkog putovanja jest vrijeme provedeno na putovanju i može trajati najviše 365 dana neprekidno. Prema kriteriju trajanja, putovanja mogu biti jednodnevna i višednevna.

Jednodnevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima se u odredištu provede najmanje tri, a manje od 24 sata (nije ostvareno noćenje).

Višednevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima je ostvareno barem jedno, a manje od 365 noćenja.

S obzirom na svrhu, putovanja mogu biti privatna i poslovna.

Privatno putovanje jest putovanje čija je svrha odmor, rekreacija, kupnja, zdravlje, hodočašće, vjerski razlozi, posjet rodbini i prijateljima i slično. Privatna putovanja nisu tjedne migracije ili odlazak na posao ili školovanje, sezonski rad, boravak u bolnicama ili lječilištima koji je plaćen preko socijalnog osiguranja, boravak u izbjeglištvu i azilu.

Poslovno putovanje jest putovanje čija je svrha posao ili profesionalni razlozi, ali ne i svakodnevna lokalna putovanja i poslovno motivirana putovanja u uobičajenoj sredini. U poslovna putovanja ubrajaju se putovanja na kongrese, konferencije, poslovne sastanke, sajmove, izložbe, učenje jezika i ostala obrazovna putovanja, kulturna, sportska i slična putovanja, ali ne i poslovna putovanja koja su plaćena iz posjećenog mjesta.

Duljina boravka za višednevno putovanje određuje se brojem provedenih noći u mjestu boravka. Razlikujemo kraća i dulja putovanja.

Kraća putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare jedno do tri noćenja.

Dulja putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare četiri i više noćenja.

Izdaci na putovanju obuhvaćaju sve izdatke koje je posjetitelj imao za putovanje, a nastali su prije samog početka putovanja i za vrijeme putovanja. Ukupni izdaci obuhvaćaju sve izdatke za prijevoz, smještaj, hranu i piće u ugostiteljskim objektima te za ostale usluge i proizvode. Navedene izdatke ostvaruje posjetitelj ili druga osoba u ime posjetitelja tijekom putovanja.

 

Kratice
EU	Europska unija
EZ	Europska zajednica
mil.	milijun
NN	Narodne novine
tis.	Tisuća

Znakovi
( )	manje precizan podatak

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Suzana Nujić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr