PROSJEČNE MJESEČNE NETO I BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH PO OBRAČUNSKIM RAZDOBLJIMA U 2026.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prvo polugodište 2026. iznosila je 1 542 eura, a za drugo polugodište 2025. iznosila je 1 466 eura, što pokazuje da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prvo polugodište 2026. nominalno viša za 5,2%, a realno za 2,6%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prvo polugodište 2026. iznosila je 2 163 eura, a za drugo polugodište 2025. iznosila je 2 043 eura, što pokazuje da je prosječna mjesečna bruto plaća za prvo polugodište 2026. nominalno viša za 5,9%, a realno za 3,3%.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prvo polugodište 2026. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno je viša za 7,7%, a realno za 3,0%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prvo polugodište 2026. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno je viša za 8,8%, a realno za 4,0%.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prvo tromjesečje 2026. iznosila je 1 531 euro.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prvo tromjesečje 2026. iznosila je 2 146 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za drugo tromjesečje 2026. iznosila je 1 553 eura, što je u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine nominalno više za 7,5%, a realno za 2,2%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za drugo tromjesečje 2026. iznosila je 2 181 euro, što je u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine nominalno više za 8,6%, a realno za 3,2%.

Detaljne podatke možete preuzeti na poveznici PC-AXIS baze podataka pod naslovom Zaposlenost i plaće.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Od siječnja 2026. statistički podaci prate se, obrađuju i iskazuju prema NKD-u 2025. Ta klasifikacija stupila je na snagu 1. siječnja 2025. (NN, br. 47/24.). Sadržajno i strukturno potpuno odgovara Statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji (NACE, Rev. 2.1). Njezinom primjenom omogućuje se kvalitetna međunarodna usporedivost statističkih podataka.

Zbog izračuna indeksa podaci iz 2025. preračunani su iz djelatnosti prema NKD-u 2007. na NKD 2025. primjenom makrometode preračuna.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2025. – NKD 2025. ima različitu strukturu u odnosu na NKD 2007., a detaljniji pregled razlika po područjima između nove i postojeće klasifikacije opisan je u dokumentu Razlike između NKD-a 2007. i NKD-a 2025.

Izvori podataka

Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama te broju sati za koje su zaposlene osobe primile plaću dobiveni su obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Obveznici dostavljanja obrasca JOPPD jesu isplatitelji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.

Obuhvat i usporedivost

Obuhvaćeni su zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske.

Nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici te unutar podataka o prosječnim mjesečnim plaćama nedostaju podaci o njihovim isplatama.

Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama obuhvaćaju neto i bruto plaće zaposlenih koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.

Zaposleni koji su primili plaću u nepunome radnom vremenu preračunani su na ekvivalent punoga radnog vremena.

Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena.

Od siječnja 2016. podaci nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.

Definicije

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.

Prosječna mjesečna bruto plaća obuhvaća sve vrste neto isplata prema osnovi radnog odnosa i sljedeća zakonom propisana obvezatna izdvajanja: doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po zaposlenome izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Nominalni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se iz podataka o prosječnim mjesečnim iznosima neto i bruto plaća za odgovarajuće mjesece i godine.

Realni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se dijeljenjem nominalnih indeksa neto i bruto plaća indeksom potrošačkih cijena za odgovarajuće mjesece i godine.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Dean Maslovara, Borislav Maoduš i Ante Mandarić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr