PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U SRPNJU 2026.

U srpnju 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 2 355 tisuća, što je za 1,7% više nego u srpnju 2025., kada je ostvaren promet od 2 315 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 767 tisuća, što je pad od 2,1% u odnosu na srpanj 2025., kada su prevezene 783 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 557 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na srpanj 2025. porast od 3,5%, te zračna luka Zagreb, s 465 tisuća prevezenih putnika, što je pad od 0,4%.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 380 tisuća putnika, što je za 2,5% više u odnosu na srpanj 2025. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 376 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 5,9%, te zračne luke Poljske, sa 192 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 25,4%.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u srpnju 2026. iznosio je 20 991, što je pad od 4,1% u usporedbi sa srpnjem 2025., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 21 892.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u srpnju 2026. iznosio je 836 tona, što je pad od 7,7% u usporedbi sa srpnjem 2025., kada je promet tereta iznosio 906 tona.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 79 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 3,3% u odnosu na isto razdoblje 2025. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno su ukrcane i iskrcane 7 894 tisuće putnika, što je porast od 2,6%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do srpnja 2026. pao je za 13,1% u odnosu na isto razdoblje 2025. te je iznosio 5,0 tisuća tona.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr