DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U SRPNJU 2026.

Turistički srpanj 2026. donio porast dolazaka za 2,7% i noćenja za 1,2%

U komercijalnim smještajnim objektima u srpnju 2026. ostvareno je 4,5 milijuna dolazaka i 25,3 milijuna noćenja turista. U odnosu na srpanj 2025. dolazaka turista više je za 2,7%, a noćenja turista više za 1,2%. Od ukupno ostvarenih noćenja domaći turisti ostvarili su ih 7,3%, a strani turisti 92,7%.

Domaći turisti ostvarili su 411 tisuća dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, što je za 7,4% više dolazaka i za 5,6% više noćenja u odnosu na srpanj 2025.

Strani turisti ostvarili su 4,1 milijun dolazaka i 23,4 milijuna noćenja, što je za 2,2% više dolazaka i za 0,9% više noćenja u odnosu na srpanj 2025.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Njemačka i Slovenija ostvarile 30,3% svih noćenja stranih turista u srpnju 2026.

U srpnju 2026. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to ukupno 4,4 milijuna (što čini 18,8% svih noćenja stranih turista). U odnosu na srpanj 2025. njihovih je noćenja bilo više za 1,2%, a prosječno su ostvarili 7,5 noćenja po dolasku.

Na drugome su mjestu noćenja turista iz Slovenije, 2,7 milijuna (što čini 11,5% svih noćenja stranih turista). U odnosu na srpanj 2025. ostvarili su 0,3% više noćenja, što je u prosjeku 7,2 noćenja po dolasku.

I turisti iz Njemačke i turisti iz Slovenije najviše su noćili u Istarskoj županiji. Turisti iz Njemačke ondje su ostvarili 2,1 milijun noćenja (što čini 47,1% svih noćenja turista iz Njemačke u Hrvatskoj). Turisti iz Slovenije ostvarili su 714 tisuća noćenja (što čini 26,6% svih njihovih noćenja u Hrvatskoj). U odnosu na srpanj 2025. noćenja turista iz Njemačke u Istarskoj županiji veća su za 1,6%, dok su noćenja turista iz Slovenije ostala na istoj razini.

Slijede noćenja turista iz Poljske (9,5%), Češke (7,5%), Austrije (6,9%), Mađarske (5,8%), Slovačke (5,2%), Nizozemske (3,7%), Ujedinjene Kraljevine (3,4%), Italije (3,1%) i Ukrajine (3,0%). Od navedenih zemalja porast noćenja turista ostvarili su turisti iz Poljske (za 0,6%), Češke i Mađarske (svaka za po 8,3%), Ujedinjene Kraljevine (za 2,9%) te Ukrajine (za 16,7%). Istodobno su ostale navedene zemlje imale pad noćenja turista, i to iz Austrije (za 3,8%), Slovačke (za 2,7%), Nizozemske (za 3,4%) te Italije (za 1,2%).

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno najviše noćenja (56,4%)

Turisti su u srpnju 2026., kao i u lipnju 2026., najviše noćenja ostvarili u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s udjelom od 56,4%. U toj je skupini smještaja ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 14,3 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 2,3% i porast njihovih noćenja za 1,0% u odnosu na srpanj 2025. U toj skupini smještaja najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, 2,4 milijuna noćenja (što čini 16,8% svih noćenja u toj skupini). Slijede noćenja turista iz Poljske, 1,6 milijuna noćenja (što čini 10,9% svih noćenja u toj skupini), te turista iz Slovenije, 1,3 milijuna noćenja (što čini 8,8% svih noćenja u toj skupini).

Slijedi skupina Kampovi i prostori za kampiranje, s udjelom noćenja od 23,7%. U toj je skupini smještaja ostvareno 849 tisuća dolazaka i 6,0 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 2,6% i porast njihovih noćenja za 1,2% u odnosu na srpanj 2025. U toj skupini smještaja najviše noćenja također su ostvarili turisti iz Njemačke, 1,5 milijuna noćenja (što čini 25,7% svih noćenja u toj skupini), a slijede noćenja turista iz Slovenije, 1,1 milijun noćenja (19,0%) i Nizozemske, 534 tisuće noćenja (8,9%).

Hoteli i sličan smještaj treća je skupina smještaja po ostvarenim noćenjima u srpnju 2026., s 1,2 milijuna ostvarenih dolazaka i 5,0 milijuna noćenja, što je porast dolazaka turista za 3,7% i porast njihovih noćenja za 1,7% u odnosu na srpanj 2025. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su domaći turisti, 532 tisuće noćenja, zatim turisti iz Austrije, 511 tisuća noćenja, i turisti iz Njemačke, 472 tisuće noćenja.

U Istarskoj županiji najviše ostvarenih noćenja turista u srpnju 2026.

U srpnju 2026. u Istarskoj županiji ostvaren je najveći broj noćenja, ukupno 7,5 milijuna noćenja (što čini 29,5% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj). U odnosu na srpanj 2025. u Istarskoj županiji ukupna noćenja porasla su za 1,3%. Porast noćenja ostvarili su domaći turisti (za 6,2%) i strani turisti (za 1,2%).

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (28,6%), Austrije (11,1%), Slovenije (9,8%), Nizozemske (7,1%), Češke (6,3%) te Poljske (5,8%). Od spomenutih zemalja samo su Austrija i Poljska imale pad noćenja, dok su ostale navedene zemlje ostvarile porast noćenja u srpnju 2026. u odnosu na srpanj 2025.

Nakon Istarske županije slijede noćenja turista ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 5,3 milijuna (što čini 20,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj), te u Primorsko-goranskoj, 4,2 milijuna (što čini 16,8% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj). U odnosu na srpanj 2025. u Primorsko-goranskoj županiji noćenja turista više je za 1,9%, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji više za 1,6%.

Domaći turisti najčešće biraju Crikvenicu, a strani turisti Rovinj – Rovigno

Kao i u lipnju 2026., među domaćim turistima najtraženija destinacija u srpnju 2026. bila je Crikvenica, sa 74 tisuće ostvarenih noćenja. Slijede Vodice i Biograd na Moru, sa po 67 tisuća ostvarenih noćenja, zatim Mali Lošinj, sa 61 tisućom ostvarenih noćenja, Šibenik, s 58 tisuća ostvarenih noćenja, Zadar, s 47 tisuća ostvarenih noćenja, Novalja, s 43 tisuće ostvarenih noćenja, te Rab, s 40 tisuća ostvarenih noćenja. U odnosu na srpanj 2025. noćenja domaćih turista u Crikvenici veća su za 3,9%.

Među stranim turistima najomiljenija destinacija u srpnju 2026. bio je Rovinj – Rovigno, s 989 tisuća ostvarenih noćenja. Slijede Poreč – Parenzo, sa 778 tisuća ostvarenih noćenja, Medulin, sa 777 tisuća ostvarenih noćenja, Dubrovnik, sa 735 tisuća ostvarenih noćenja, Split, sa 646 tisuća ostvarenih noćenja, te Umag – Umago, sa 640 tisuća noćenja. U odnosu na srpanj 2025. noćenja stranih turista u Rovinju – Rovigno veća su za 2,7%.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor 59,9% svih raspoloživih smještajnih jedinica

Turistima su u srpnju 2026. na raspolaganju bile 424 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,1 milijunom stalnih postelja.

Najveći smještajni kapaciteti bili su dostupni u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, u kojoj su turistima na raspolaganju bile 254 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje, odnosno 59,9% ukupno raspoloživih smještajnih jedinica. U toj je skupini bilo i 678 tisuća stalnih postelja (što čini 60,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima su bile dostupne 83 tisuće soba i apartmana (što čini 19,5% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje), sa 174 tisuće stalnih postelja (što čini 15,6% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna (neto) popunjenost soba u srpnju 2026. iznosila je 79,8%, a stalnih postelja 93,9%, dok je u srpnju 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila 78,4%, a stalnih postelja 92,6%.

U srpnju 2026. najviše noćenja ostvarili turisti u dobnoj skupini do 14 godina

U srpnju 2026. najviše noćenja ostvarili su turisti u najmlađoj dobnoj skupini, do 14 godina. Ostvarili su 5,9 milijuna noćenja (što čini 23,3% od ukupno ostvarenih noćenja). Najmlađu dobnu skupinu slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, s 4,8 milijuna ostvarenih noćenja (što čini 18,8% od ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj).

U prvih sedam mjeseci 2026. ostvareno 1,4% više dolazaka i 0,8% više noćenja turista u odnosu prvih sedam mjeseci 2025.

U prvih sedam mjeseci 2026. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 11,7 milijuna dolazaka i 51,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 1,4% i porast njihovih noćenja za 0,8% u odnosu na isto razdoblje 2025.

Domaći su turisti u prvih sedam mjeseci 2026. ostvarili 1,9 milijuna dolazaka i 5,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka turista za 8,1% i porast njihovih noćenja za 7,0% u odnosu na prvih sedam mjeseci 2025.

Strani su turisti u prvih sedam mjeseci 2026. ostvarili 9,8 milijuna dolazaka i 45,9 milijuna noćenja, što je blagi porast dolazaka turista i porast njihovih noćenja za 0,2% u odnosu na prvih sedam mjeseci 2025.

Najviše noćenja stranih turista u prvih sedam mjeseci 2026. bilo je iz Njemačke (21,1%), Slovenije (11,1%), Austrije (8,5%), Poljske (8,2%), Češke (6,0%), Ujedinjene Kraljevine (4,5%) te Mađarske (4,4%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23., 124/25. – ispr. i 69/26.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2025., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23., 124/25. – ispr. i 69/26.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2025. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile: 
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr