DOKTORI ZNANOSTI U 2025.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. je akademski stupanj postiglo 800 doktora znanosti. Među njima je bilo 463 žena, što je udio od 57,9%.

Među doktorima znanosti više je žena

Od ukupno 800 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je njih 64,9%, na Sveučilištu u Rijeci 11,9%, na Sveučilištu u Splitu 10,0%, na Sveučilištu u Osijeku 7,7%, na Sveučilištu u Zadru 4,1%, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb i na Sveučilištu Sjever, Koprivnica po 0,5% te na Sveučilištu u Puli 0,4%.

Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Sveučilištu Sjever, Koprivnica (100%), po udjelu doktorica znanosti slijede Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, na kojem je doktoriralo njih 75,0%, na Sveučilištu u Zadru 69,7%, na Sveučilištu u Osijeku doktoriralo ih je 66,1%, na Sveučilištu u Splitu 63,8%, na Sveučilištu u Rijeci 58,9%, na Sveučilištu u Zagrebu 54,7% i na Sveučilištu u Puli 3,3%.

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije područje doktorskih disertacija

U 2025. najviše doktorskih radova bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9%), slijedilo je područje tehničkih znanosti (21,1%), društvenih znanosti (17,7%), područje prirodnih znanosti (17,6%), područje humanističkih znanosti (7,9%) i područje biotehničkih znanosti (5,9%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (1,9%).

Akademski stupanj magistra znanosti prije obrane doktorskog rada steklo je 3,3% doktora znanosti.

Najviše doktora znanosti u dobnoj skupini 30 – 34 godine

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (36,4%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 12,1% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina 18,9%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine 13,0%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina 8,7%, a u dobnoj skupini 50 i više godina 10,9%.

Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju

Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (42,4%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 17,0%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 15,9%, u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 7,0%, a u telekomunikaciji, računalnom programiranju, savjetovanju, računalnoj infrastrukturi i ostalim informacijskim uslužnim djelatnostima 3,8%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 13,1% doktora znanosti, dok je 0,8% doktora znanosti bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Troškove doktorskog studija za 42,0% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 37,4% doktora znanosti, za 14,5% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 6,1% njih pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za doktore znanosti (obrazac ŠV-70), koje popunjavaju doktori znanosti ili doktori umjetnosti pri stjecanju toga akademskog stupnja.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje doktorata znanosti ili omogućuju stjecanje doktorata znanosti u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Doktor znanosti je osoba koja je obranila doktorski rad.

Visoko učilište je ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija i veleučilište. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Doktorski studij može se upisati nakon završetka sveučilišnoga diplomskog studija ili sveučilišnoga integriranoga prijediplomskoga i diplomskoga ili sveučilišnoga specijalističkog studija.

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij traje tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta te javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktorica znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenoga, interdisciplinarnoga ili umjetničkog polja i grane, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama (NN, br. 3/24.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Marija Gojević, Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr