KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE
U VELJAČI 2026. PRVI REZULTATI

U veljači 2026. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 569 GWh. U odnosu na siječanj 2026. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 16,1%, a u odnosu na veljaču 2025. za 1,4%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u veljači 2026. iznosila je 11 512 TJ, a zalihe su povećane za 235 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u veljači 2026. u odnosu na siječanj 2026. smanjena je za 23,1%, a u odnosu na veljaču 2025. za 0,5%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u veljači 2026. iznosila je 258 tis. tona, a zalihe su smanjene za 55 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u veljači 2026. smanjena je u odnosu na siječanj 2026. za 6,5%, dok je u odnosu na veljaču 2025. povećana za 16,2%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

3. UGLJIKOVODICI

4. KRUTA GORIVA

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice
CHP	kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat	Statistički ured Europske unije
GOM	gornja ogrjevna moć
GWh	gigavatsat
HERA	Hrvatska energetska regulatorna agencija
m3	kubični metar
mil.	milijun
tis.	tisuća
TJ	teradžul

 

Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr