AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2025. – PROSJEK GODINE

Prikazani su rezultati Ankete o radnoj snazi (ARS-a) za godišnje razdoblje od siječnja do prosinca 2025.

Prema Anketi o radnoj snazi, u 2025. u Republici Hrvatskoj bile su 1 702 tisuće zaposlenih osoba, što je porast za 19 tisuća, odnosno za 1,1% u odnosu na 2024. U istome promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj iznosio je 87 tisuća, što je pad za 2 tisuće, odnosno za 2,7% u odnosu na 2024.

U 2025. stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68,8%, što je porast za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 4,9%, što je za 0,2 postotna boda manje nego u 2024.

Budući da je metodologija Ankete o radnoj snazi usklađena s onom koju propisuje Statistički ured Europske unije (Eurostat), rezultati za Republiku Hrvatsku usporedivi su s rezultatima svih zemalja članica Europske unije. Kontinuirana primjena metodološkog koncepta kakav su propisali Eurostat i Međunarodna organizacija rada omogućila je da rezultati Ankete o radnoj snazi na godišnjoj razini jasno upućuju na trendove na tržištu rada Republike Hrvatske.

Opsežnije rezultate istraživanja Anketa o radnoj snazi možete preuzeti i s Eurostatovih mrežnih stranica, na poveznici Database - Employment and unemployment (LFS) - Eurostat. 

Podaci prikazani od 2022. do 2025. prosjeci su četiriju tromjesečnih rezultata. 

 

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je prosječna stopa nezaposlenosti u 2025. prema podacima iz administrativnih evidencija bila niža (4,5%) od stope anketne nezaposlenosti (4,9%). U tom je razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi bio veći za šest tisuća osoba u usporedbi s podacima HZZ-a. Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je, od ukupno 87 tisuća nezaposlenih prema Anketi, njih 58 tisuća ili 66,7% bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, 33,1% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, a preostalih 0,2% nije odgovorilo na pitanje o prijavljenosti. Istodobno, od ukupno 81 tisuću registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, njih 23 tisuće ili 28,6% nisu zadovoljavale međunarodne kriterije nezaposlenosti.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Prikazani podaci izračunani su iz podataka prikupljenih istraživanjem Anketa o radnoj snazi (ARS).

Anketa o radnoj snazi najopsežnije je službeno istraživanje o obilježjima tržišta rada u Republici Hrvatskoj i provodi se na uzorku slučajno odabranih privatnih kućanstava.

Njome se prikupljaju podaci o socioekonomskim i demografskim obilježjima kućanstava s naglaskom na status u aktivnosti prema standardima metodologije Međunarodne organizacije rada (zaposlene osobe, nezaposlene osobe i osobe izvan radne snage), obilježja djelatnosti i zanimanja na sadašnjemu, dodatnome i prethodnom poslu, sate rada i radno vrijeme, obilježja nezaposlenosti te obrazovna obilježja.

Usklađena je s EU-ovim uredbama i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-LFS (EU-Labour Force Survey). To je istraživanje obvezujuće na razini EU-a i referentni je izvor podataka kojim se omogućuje praćenje i usporedivost statistike o obilježjima tržišta rada na međunarodnoj razini.

Povijesni pregled

Istraživanje Anketa o radnoj snazi uvedeno je u statistički sustav Republike Hrvatske u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti je način provedeno u lipnju 1997. Od 1998. do 2006. provodilo se anketiranjem kućanstava iz uzorka svakog mjeseca, a rezultati su se objavljivali u polugodišnjoj dinamici.

Od 2007. se provodi kontinuirano svakog tjedna, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno cijele godine. To znači da je svaki tjedan referentni i anketni, odnosno provedbeni. Državni zavod za statistiku obrađuje i objavljuje rezultate u tromjesečnoj dinamici.

Od početka 2016. prikupljanje podataka s pomoću tiskanog obrasca zamijenile su nove metode anketiranja, s pomoću prijenosnog računala i telefona.

Od početka 2021. primijenjuje se nova Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 te se primjenjuje i pripadajuća provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/2240 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih stavki skupa podataka, tehničkih formata za dostavu informacija te detaljnih postupaka i sadržaja izvješćâ o kvaliteti za organizaciju ankete na uzorku u području radne snage u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća.

Primjena nove pravne podloge prouzročila je promjene u istraživanju, počevši od promjena u dizajnu upitnika, primjene strogo propisanoga i usklađenog redoslijeda pitanja, promjene i uklanjanja postojećih te dodavanja novih pitanja pa sve do promjena u obuhvatu i definiciji zaposlenosti i nezaposlenosti.

Iako se očekivalo da podaci prije i nakon primjene nove pravne podloge neće biti dosljedni i usporedivi, provedene analize pokazale su da nije došlo do prekida u vremenskim serijama podataka. Kratki pregled pristupa i metodologije primijenjene za navedene analize dostupan je u dokumentu Methodological summary on the breaks in time series exercise, koji se može preuzeti s tablice dostupne na poveznici Input for break correction. Iznimka su pokazatelji o satima rada kod kojih je utvrđeno da postoje prekidi u vremenskim serijama i koji stoga nisu usporedivi s podacima za prethodna razdoblja.

Prikupljanje podataka

Anketa o radnoj snazi jest panelno (ponavljajuće) istraživanje koje se provodi svakog tjedna. Svako kućanstvo izabrano u uzorak anketira se četiri puta u tijeku godinu i pol dana prema rotacijskoj shemi 2- (2) -2. Drugim riječima, kućanstva se anketiraju u dva uzastopna tromjesečja, izostavljaju iz uzorka iduća dva tromjesečja te ponovo anketiraju u još dva uzastopna tromjesečja. Tako se omogućuje vremensko praćenje tijekova osoba na tržištu rada, i to u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici. Svako kućanstvo izabrano u uzorak zaprima najavno pismo Državnog zavoda za statistiku.

Anketiranje se provodi primjenom metoda prikupljanja podataka CAPI i CATI.

Metoda CAPI (računalno potpomognuto anketiranje) jest osobno anketiranje s pomoću prijenosnih računala. Tako se anketiraju sva kućanstva iz uzorka koja su izabrana prvi put te ona kućanstva koja ne posjeduju telefon/mobitel ili ne žele, iz bilo kojeg razloga, biti anketirana telefonom.

Metoda CATI (računalno potpomognuto telefonsko anketiranje) jest anketiranje telefonom iz Centra za telefonsko anketiranje. Tako se anketiraju sva kućanstva koja su se u prvom anketiranju izjasnila da žele biti anketirana telefonom.

U skladu s tim anketari obilaze kućanstva svakog tjedna i na izabranim adresama obavljaju anketni intervju, koji traje prosječno dvadesetak minuta. Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 od drugog tromjesečja 2020. do drugog tromjesečja 2022. provedba Ankete o radnoj snazi suočavala se s teškoćama u prikupljanju i obradi podataka. Prikupljanje podataka bilo je prilagođeno novonastalim okolnostima te je anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice'' u potpunosti ili djelomično zamijenjeno telefonskim anketiranjem. U najavnim pismima od kućanstava smo tražili da nam u slučaju kada njihov telefonski broj nije dostupan u telefonskom imeniku dostave svoj telefonski broj na koji bismo ih kasnije nazvali.

Temeljna načela i definicije

Istraživanje Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana.

Referentno razdoblje jest svaki tjedan u cijeloj godini.

Ciljna populacija jesu sve osobe koje borave u privatnim kućanstvima i čine uobičajeno stanovništvo Republike Hrvatske.

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika. Razlikuje se jednočlano od višečlanoga kućanstva, u kojemu dvije ili više osoba zajedno borave u stambenoj jedinici ili dijelu stambene jedinice i zajedno se opskrbljuju hranom i osnovnim potrepštinama za život ili zajedno pridonose dohotku kućanstva i/ili međusobno dijele sve ili veći dio troškova kućanstva.

Radno sposobno stanovništvo čine osobe s navršenih 15 i više godina.

Zaposleni su osobe u dobi od 15 do 89 godina koje su u referentnom tjednu:

a) radile barem jedan sat za plaću ili naknadu u novcu ili naturi, uključujući neplaćene pomažuće članove obitelji

b) bile privremeno odsutne s posla ili iz vlastitog poslovanja zbog godišnjeg odmora, preraspodjele radnog vremena, bolovanja, rodiljnoga ili očinskog dopusta ili osposobljavanja (školovanja) koje je vezano za posao koji inače obavljaju.

U skladu s tim, i umirovljenik, kućanica, student ili osoba koja formalno nije zaposlena mogu se svrstati u zaposlene osobe.

Zaposlenima se smatraju i:

- osobe na roditeljskom dopustu kada primaju i/ili imaju pravo na dohodak ili roditeljsku naknadu povezanu s poslom ili ako njihov roditeljski dopust traje tri mjeseca ili kraće

- sezonski radnici u izvansezonskom razdoblju u slučaju da redovito nastavljaju obavljati zadatke povezane s poslom, u što nije uključeno ispunjavanje zakonskih, poreznih ili administrativnih obveza

- osobe privremeno odsutne s posla zbog nekoga drugog razloga, kada je ukupno očekivano trajanje odsutnosti tri mjeseca ili kraće

- poljoprivrednici koji proizvode poljoprivredna dobra većinom namijenjena prodaji ili razmjeni.

Zaposlene osobe prema položaju u zaposlenju klasificiraju se na zaposlenike, samozaposlene osobe i neplaćene pomažuće članove obitelji.

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnome ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednoga ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike.

Neplaćeni pomažući članovi obitelji jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu. To mogu biti i rođaci koji ne stanuju u istom kućanstvu u kojemu stanuje vlasnik obiteljskog poduzeća.

Nezaposleni su osobe u dobi od 15 do 74 godine koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu bile zaposlene

b) bile bi raspoložive za zaposlenje ili samozaposlenje u iduća dva tjedna od kraja referentnog tjedna

c) u protekla su četiri tjedna aktivno tražile zaposlenje ili samozaposlenje ili su pronašle posao na kojem će početi raditi u iduća tri mjeseca od kraja referentnog tjedna.

Aktivno stanovništvo (radnu snagu) čine zaposlene i nezaposlene osobe.

Neaktivno stanovništvo (osobe izvan radne snage) jesu osobe koje pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

a) osobe mlađe od 15 godina

b) osobe u dobi od 15 do 89 godina koje u referentnom tjednu nisu bile ni zaposlene ni nezaposlene

c) osobe starije od 89 godina.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

U pojedinim tablicama može se dogoditi da ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih stavki zbog zaokruživanja na tisuće.

Promjene u Anketi o radnoj snazi od 2021.

Definicija zaposlenosti

Do 2020. su se kao zaposlene klasificirale osobe osobe s navršenih 15 godina i više, a od 2021. nadalje osobe u dobi od 15 do 89 godina.

Osobe privremeno odsutne s posla koje će se vratiti na posao nakon isteka razloga odsutnosti od 2021. se klasificiraju kao zaposlene samo ako je ukupno očekivano trajanje njihove odsutnosti tri mjeseca ili kraće odnosno ako u tijeku odsutnosti nastavljaju primati plaću ili naknadu za svoj rad. Do 2020. su se sve osobe privremeno odsutne s posla koje će se vratiti na posao nakon isteka razloga odsutnosti (bez obzira na razlog odsutnosti) klasificirale kao zaposlene osobe.

Osobe na roditeljskom dopustu od 2021. se klasificiraju kao zaposlene samo ako primaju i/ili imaju pravo na roditeljsku naknadu povezanu s poslom odnosno ako njihov roditeljski dopust traje tri mjeseca ili kraće. Do 2020. su se sve osobe na roditeljskom dopustu klasificirale kao zaposlene osobe.

Sezonski radnici koji nisu radili u referentnom tjednu (izvansezonsko razdoblje) od 2021. se klasificiraju kao zaposlene osobe ako nastavljaju redovito obavljati zadatke povezane sa sezonskim poslom, u što nije uključeno ispunjavanje zakonskih, poreznih ili administrativnih obveza. Do 2020. su se kao zaposlene osobe klasificirali ako su imali ugovor/dogovor s poslodavcem o povratku na isti posao s početkom nove sezone i/ili ako su u izvansezonskom razdoblju nastavili primati barem 50% ili više od plaće ili naknade.

Osobe koje proizvode poljoprivredne proizvode čija je proizvodnja većinom namijenjena potrošnji u vlastitom kućanstvu do 2020. su se klasificirale kao zaposlene osobe, a od 2021. se isključuju iz zaposlenosti i klasificiraju se kao zaposlene samo ako je njihova poljoprivredna proizvodnja većinom namijenjena prodaji ili razmjeni.

Neplaćeni pomažući članovi obitelji koji obavljaju poslove za članove obitelji, od 2021. se klasificiraju kao zaposlene osobe čak i ako ne stanuju u istom kućanstvu s rođacima koji su vlasnici obrta/poduzeća/poljoprivrednoga gospodarstva, a do 2020. su se klasificirali kao zaposlene osobe samo ako su živjeli s njima u istom kućanstvu.

Definicija nezaposlenosti

Do 2020. su se nezaposlenim osobama smatrale osobe s navršenih 15 godina i više, a od 2021. nadalje osobe u dobi od 15 do 74 godine. Promjene u definiciji nezaposlenosti i neaktivnosti proizlaze iz opisanih promjena u definiciji zaposlenosti.

Dizajn upitnika

Radi poboljšanja usporedivosti podataka među zemljama u upitniku je primijenjen jedinstveni, strogo propisan i usklađen redoslijed pitanja za definiranje ključnih kategorija istraživanja (zaposlene i nezaposlene osobe te osobe izvan radne snage).

Nadalje, uvedena su nova pitanja (npr. pitanja koja se odnose na migracije, ekonomsku i organizacijsku ovisnost samozaposlenih osoba i sl.). Uklonjena su pojedina dosadašnja pitanja, npr. pitanja u vezi sa situacijom ispitanika godinu dana prije anketiranja i određena pitanja koje se odnose na obilježja neformalnog obrazovanja. Određena pitanja i odgovori ponuđeni ispitanicima izmijenjeni su radi standardiziranja pitanja u Anketi o radnoj snazi s pitanjima u skladu s ostalim istraživanjima iz područja društvenih statistika.

Nadalje, pojedini blokovi pitanja, kao što je blok pitanja o satima rada, znatnije su preinačeni (uz uobičajene i stvarno odrađene sate rada u referentnom tjednu, od 2021. se prate i ugovoreni sati rada i sl.). Također, promijenjen je dosadašnji položaj određenih blokova pitanja u upitniku.

Anketni i administrativni izvori

Državni zavod za statistiku uz anketne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti objavljuje i podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u Republici Hrvatskoj (uključujući registriranu stopu nezaposlenosti).

U nastavku teksta iznose se metodološka obilježja zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.

Izvor i obuhvat: do 2016. su se podaci prema administrativnim izvorima temeljili na statističkim istraživanjima, mjesečnome i godišnjem istraživanju (obrasci RAD-1 i RAD-1G) kojima su bili obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaćalo je 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2007. Od 2016. se podaci o zaposlenima u pravnim osobama dobivaju obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014., i nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te zaposlenim osiguranicima poljoprivrednicima preuzimaju se iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj.

Referentno razdoblje: administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi o radnoj snazi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na tromjesečno razdoblje.

Definicije zaposlene osobe: administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu barem jedan sat obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

Objavljivanje podataka: administrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni po djelatnostima" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

U Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj'' objavljuju se anketni podaci o zaposlenim osobama u tromjesečnoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1G objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete o radnoj snazi raspoloživi prema razinama klasifikacije HR NUTS 2021. – HR NUTS 2.

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke. Ti podaci razlikuju se zbog metodoloških obilježja koja se iznose u nastavku teksta.

Izvor i obuhvat: podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadržava podatke o svim nezaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.

Referentno razdoblje: podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjeseca, dok se u Anketi o radnoj snazi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: podaci iz Registra preuzimaju se u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za tromjesečno razdoblje.

Definicije nezaposlene osobe: registrirane nezaposlene osobe jesu osobe u dobi od 15 do 65 godina, sposobne ili djelomično sposobne za rad, koje nisu u radnom odnosu, aktivno traže posao i raspoložive su za rad te zadovoljavaju kriterije iz odredbi Zakona o tržištu rada, a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu osobe koje prema međunarodnoj definiciji u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja i eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u u sljedeća tri mjeseca.

Objavljivanje podataka: podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni prema djelatnostima" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku. U Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj'' objavljuje se usporedba anketne i registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici. Istodobno, administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete o radnoj snazi raspoloživi prema razinama klasifikacije HR NUTS 2021. – HR NUTS 2.

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, viša u odnosu na pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi. To je posljedica ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su prema formalnom statusu nezaposlene ili neaktivne, a osim toga, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je uz stvarno nezaposlene osobe i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete o radnoj snazi nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

Upotrijebljene klasifikacije

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE Rev. 2, primijenjena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10., usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08, primijenjena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

Obuhvat i usporedivost

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. poslužili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 1991. godine. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.

U 2000. i 2001. bio je primijenjen okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede koja sadržava adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Stoga se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete o radnoj snazi, počevši od 2000., odnose na cijelu Republiku Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2001. godine, a od početka 2014. novi okvir za uzorak, koji se temelji na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine.

Prema metodologiji Ankete o radnoj snazi, ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i sl.).

Revizija podataka

Revizije podataka Ankete o radnoj snazi očekivane su i opravdane kako bi se održala koherentnost s demografskim statistikama i rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova.

Korištenjem revidiranih procjena ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, koje su izvršene za cijelo međupopisno razdoblje, počevši od 2012. te konačnih podataka procjene stanovništva Republike Hrvatske, revidirani su podaci Ankete o radnoj snazi za razdoblje od prvog tromjesečja 2012. do prvog tromjesečja 2024.

Tijekom ove revizije, a radi usklađivanja s metodologijom istraživanja, procjene anketnih podataka izračunane su prema broju stanovnika u privatnim kućanstvima, dok su prije 2012. bile izračunane na temelju ukupnog broja stanovnika u privatnim i institucionalnim kućanstvima. Ta razlika u obuhvatu stanovništva pri utežavanju podataka prouzročila je prekid u vremenskoj seriji podataka. Kako bi se osigurala usporedivost vremenske serije, 11. ožujka 2026. objavljeni su revidirani podaci za razdoblje od 2007. do 2011.

Budući da se od 2007. Anketa kontinuirano provodi svakog tjedna s ugrađenom panelnom komponentom u nacrtu uzorka, Državni zavod za statistiku omogućuje vremensku seriju usporedivih podataka počevši upravo od 2007. i nadalje.

Revidirani podaci za cijelo navedeno razdoblje dostupni su na poveznici Statistika u nizu – Aktivno stanovništvo.

Nacrt uzorka

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava. Od 1996. do 2006. uzorak za Anketu o radnoj snazi bio je posebno definiran za svako provedbeno razdoblje, tj. nije bilo ponovljenog anketiranja odnosno panelnog dijela uzorka. Od 2007. uvedena je panelna komponenta u nacrt uzorka te se kućanstva ponovljeno anketiraju četiri puta. No od početka 2014. prekinuto je ponovljeno anketiranje dotad izabranih kućanstava zbog promjena u metodologiji obrade i provedbe Ankete o radnoj snazi. S obzirom na to da je kao novi okvir za izbor uzorka poslužio Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, sva kućanstva u prvom tromjesečju 2014. izabrana su prvi put, ali je dinamika anketiranja ostala ista.

Od drugog tromjesečja 2023. okvir za izbor uzorka jest Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Uzorak se sastoji od četiri nezavisno odabrana poduzorka, rotacijske grupe (panela). Nacrt uzorka jest dvoetapni stratificirani. Okvir za izbor uzorka stratificiran je u sedam stratuma prema razinama klasifikacije HR NUTS 2021. – HR NUTS 2 te u njihovoj dodatnoj podjeli na urbani i ruralni dio. Slučajni uzorak nastanjenih stanova izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem jednoga ili nekoliko susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine.

U prvoj je etapi iz svakog stratuma izabran slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima.

Prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere 8 580 stanova. Anketirali su se svi članovi privatnih kućanstava koji su u tim stanovima stalno živjeli i prihvatili sudjelovanje u Anketi o radnoj snazi. U 2025. su u 20 009 kućanstava bile anketirane 41 904 osobe u dobi od 15 i više godina.

Utežavanje

Postupak utežavanja provodi se radi izračuna procjena za cijelu populaciju kućanstava. Tim postupkom kompenzira se utjecaj nacrta i veličine uzorka te utjecaj neodgovora kućanstava na Anketu o radnoj snazi.

Od početka 2014. utvrđen je novi proces utežavanja prikupljenih podataka. U prvoj fazi utežavanja izračunane su težine izbora jedinica u uzorak iz obje etape uzorkovanja (segmenti i stanovi), a u drugoj fazi težine zbog prilagodbe neodgovoru jedinica iz uzorka. U posljednjoj fazi utežavanja konačne težine iz prve dvije faze kalibrirane su na procijenjenu distribuciju stanovništva prema dobnim skupinama, spolu i statističkim regijama 2. razine.

Kalibracija je tehnika kojom se težine vjerojatnosnog uzorka prilagođuju tako da procjene na anketnim podacima odgovaraju procijenjenom broju stanovnika Republike Hrvatske koji se temelji na Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine.

Stopa neodgovora za 2025. iznosila je 38,6%, a stopa odbijanja 20,0%.

 

Kratice
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
EU	Europska unija
EZ	Europska zajednica
HR NUTS 2021. – HR NUTS 2	Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. – statističke regije 2. razine
NACE	Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
NKZ 10.	Nacionalna klasifikacija zanimanja, verzija 2010.
NN	Narodne novine
tis.	tisuća

 

Znakovi
-	nema pojave
.	podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna
n	neprecizna procjena
p	manje precizna procjena

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Branka Špoljarić, Marina Munitić, Anita Pavlović, Marija Mišir, Ivana Maričić, Ivana Levačić i Sandra Truntić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr