Priopćenje

Godina: LXIII.
Zagreb, 27. veljače 2026.
PSZ-2026-3-1
ISSN 1334-0557

SOCIJALNA ZAŠTITA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2024. (METODOLOGIJA ESSPROS)

Udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske u 2024. iznosio je 22,0%, što je povećanje od 1,8 postotnih bodova u odnosu na 2023. Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama porastao1) je za oko 6,7 milijardi eura, dok su ukupni izdaci socijalne zaštite porasli za oko 2,9 milijardi eura.

U primicima prevladavaju socijalni doprinosi (59,6% svih primitaka socijalne zaštite u 2024.). Slijedi financiranje od strane opće države (37,3%).

Naknade socijalne zaštite činile su 98,2% ukupnih izdataka socijalne zaštite u 2024. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novčane naknade (61,1%). Prema obilježjima, osobito prevladavaju naknade socijalne zaštite (novčane i nenovčane) koje se ne temelje na provjeri materijalnog stanja (94,7%).

Uspoređujući podatke prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio naknada socijalne zaštite utrošen je u funkciju Bolest/zdravstvena skrb (35,5% svih naknada socijalne zaštite), a slijedi funkcija Starost (34,0%). Najmanje sredstava utrošeno je u funkciju Stanovanje (0,0%).

Uspoređujući podatke o udjelu troškova za naknade socijalne zaštite u nacionalnome bruto domaćem proizvodu s državama članicama Europske unije, Republika Hrvatska zaostajala je u 2024. za prosjekom EU-27 za 5,7 postotnih bodova. Promatrajući prema udjelima funkcija socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu u 2024., funkcija Starost zaostaje za prosjekom EU-27 za 4,0 postotnih bodova, funkcija Nezaposlenost za 0,8 postotnih bodova, funkcija Obitelj/djeca za 0,5 postotnih bodova, funkcije Bolest/zdravstvena skrb i Stanovanje za po 0,4 postotna boda i funkcija Socijalna isključenost za 0,3 postotna boda, dok su funkcije Invaliditet i Preživjeli uzdržavani članovi iznad prosjeka EU-27 za 0,4 postotna boda, odnosno za 0,2 postotna boda.

U odnosu na Priopćenja iz prethodnih godina, sada je prvi put moguće usporediti podatke izražene u standardu kupovne moći iz referentne godine s prosjekom EU-27 (prije je bilo moguće usporediti samo godinu koja prethodi referentnoj godini). Rezultat je to Eurostatova istraživanja ''Rane procjene glavnih pokazatelja socijalne zaštite''. Međutim, usporedba se sada obavlja na razini ukupnih naknada socijalne zaštite, dok se prije obavljala na razini ukupnih izdataka socijalne zaštite koji još nisu dostupni za EU-27 u referentnoj godini.

Uspoređujući podatke o izdacima za naknade socijalne zaštite po stanovniku s državama članicama Europske unije u 2024., izraženima u standardu kupovne moći (SKM-u), Republika Hrvatska zaostajala je za prosjekom EU-27 za 40,1%. Prema tom pokazatelju, sve su funkcije socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj bile ispod prosjeka Europske unije, a promatrajući po apsolutnim iznosima, najviše je zaostajala funkcija Starost.

1) Podaci o bruto domaćem proizvodu koji se upotrebljavaju u ovom Priopćenju preuzeti su sa službenih mrežnih stranica Državnog zavoda za statistiku.

 

1. UKUPNI IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE TE IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I ESSPROS-ovim PROGRAMIMA

mil. eura

    2022. 2023. 2024.
Ukupni izdaci socijalne zaštite1) 14 143,7 16 028,9 18 931,1
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama1) 13 906,4 15 755,1 18 592,6
Bolest/zdravstvena skrb1) 5 172,9 5 648,7 6 605,8
Invaliditet1) 1 256,3 1 443,2 2 009,1
Starost1) 4 681,3 5 405,4 6 326,1
Preživjeli uzdržavani članovi1) 1 046,5 1 293,3 1 470,2
Obitelj/djeca1) 1 267,2 1 411,1 1 650,5
Nezaposlenost1) 259,3 274,1 274,0
Stanovanje2) 2,3 2,3 2,3
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana1) 220,5 277,0 254,5
Administrativni troškovi 218,7 253,4 317,7
Ostali izdaci 18,6 20,4 20,9
Prema ESSPROS-ovim programima      
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema ESSPROS-ovim programima1) 13 906,4 15 755,1 18 592,6
Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti 161,4 185,9 188,2
Mirovinsko osiguranje, I. stup 6 226,9 7 222,5 8 328,3
Mirovinsko osiguranje, II. stup 26,1 25,2 46,2
Osnovno zdravstveno osiguranje1) 4 467,1 4 909,3 5 687,6
Dopunsko zdravstveno osiguranje  247,5 278,7 358,0
Zdravstvena zaštita na radu 38,6 41,3 47,7
Socijalna zaštita poslodavaca2) 800,5 817,6 947,4
Socijalna skrb 556,2 718,2 1 128,5
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja 7,1 6,8 7,2
Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva 3,5 3,4 3,3
Obiteljske naknade 436,9 487,2 538,2
Socijalna zaštita u gradu Zagrebu 242,8 260,9 306,1
Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 97,5 104,3 129,7
Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji 5,2 5,9 5,8
Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji 4,9 4,3 4,0
Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini1)2) 404,7 483,8 645,6
Socijalna zaštita neprofitnih ustanova1)2) 162,6 179,8 215,4
Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa1)3) 17,0 19,7 5,6

1) Podaci za 2022. i 2023. godinu su revidirani.
2) Podaci se temelje na procjeni.
3) Za tumačenje podataka, molimo, pogledajte Metodološka objašnjenja − odlomak o reviziji podataka o socijalnoj zaštiti povezanoj s obnovom od potresa.

Mirovinsko osiguranje, I. stup

Na porast ukupnih izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Starost zbog porasta starosnih mirovina, prijevremenih starosnih mirovina, jednokratnoga novčanog primanja i nacionalne naknade za starije. Porast je također ostvaren u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi zbog porasta obiteljskih mirovina i dijela obiteljske mirovine korisnika drugih vrsta mirovina (obiteljska mirovina koji se temelji na provjeri materijalnog stanja) te u funkciji Invaliditet zbog porasta invalidskih mirovina.

Osnovno zdravstveno osiguranje

Glavni razlog porasta izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest porast izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb za bolničku zdravstvenu skrb, izvanbolničku zdravstvenu skrb i lijekove. Porast je također ostvaren u funkciji Obitelj/djeca kod izdataka za naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta.

Socijalna skrb

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest povećanje izdataka u funkciji Invaliditet koji se odnose na inkluzivni dodatak, smještaj u domovima socijalne skrbi i naknadu za roditelja njegovatelja/njegovatelja. Porast je ostvaren i u funkciji Obitelj/djeca zbog porasta izdataka za smještaj djece u domovima socijalne skrbi i kod udomitelja.

Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na financiranje predškolskih ustanova. Porast je ostvaren i u funkciji Starost zbog porasta izdataka za smještaj u domovima socijalne skrbi i pružanje pomoći u obavljanju svakodnevnih zadataka te u funkciji Invaliditet zbog porasta izdataka za pružanje pomoći u obavljanju svakodnevnih zadataka.

Socijalna zaštita poslodavaca

Na porast ukupnih izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb zbog porasta izdataka za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja tereti poslodavca.

Dopunsko zdravstveno osiguranje (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest povećanje izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb koji se odnose na bolničku i primarnu zdravstvenu zaštitu.

Obiteljske naknade

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na doplatak za djecu i naknadu plaće za vrijeme roditeljskog dopusta te drugih rodiljnih i roditeljskih potpora.

Socijalna zaštita u gradu Zagrebu

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na financiranje predškolskih ustanova. Porast je ostvaren i u funkciji Starost zbog porasta izdataka za smještaj u domovima socijalne skrbi i u funkciji Invaliditet zbog porasta izdataka za pomoćnike u nastavi.

Socijalna zaštita neprofitnih ustanova

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2024. u odnosu na 2023. jest povećanje izdataka u funkcijama Starost i Invaliditet zbog porasta izdataka za pružanje pomoći u obavljanju svakodnevnih zadataka.

2. UDIO POJEDINE FUNKCIJE U UKUPNIM NAKNADAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

%

   2022.1) 2023.1) 2024. EU-27, 2024.2)
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 100,0 100,0 100,0 100,0
Bolest/zdravstvena skrb 37,2 35,9 35,5 29,7
Invaliditet 9,0 9,2 10,8 7,0
Starost 33,7 34,3 34,0 41,5
Preživjeli uzdržavani članovi 7,5 8,2 7,9 5,5
Obitelj/djeca 9,1 9,0 8,9 8,7
Nezaposlenost 1,9 1,7 1,5 3,9
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 1,4
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 1,6 1,8 1,4 2,2

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 10. veljače 2026. Podaci za Republiku Hrvatsku, naznačeni u toj tablici, odnose se na privremene podatke, dok su za ovo Priopćenje korišteni konačni podaci koje Eurostat naknadno objavljuje u skladu s redovitom procedurom.

G-1. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

3. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

%

   2022.1) 2023.1) 2024. EU-27, 2024.2)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 20,9 20,2 22,0 -
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama 20,6 19,9 21,6 27,3
Bolest/zdravstvena skrb 7,7 7,1 7,7 8,1
Invaliditet 1,9 1,8 2,3 1,9
Starost 6,9 6,8 7,4 11,3
Preživjeli uzdržavani članovi 1,5 1,6 1,7 1,5
Obitelj/djeca 1,9 1,8 1,9 2,4
Nezaposlenost 0,4 0,3 0,3 1,1
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,4
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,3 0,3 0,3 0,6

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 10. veljače 2026. Podaci za Republiku Hrvatsku, naznačeni u toj tablici, odnose se na privremene podatke, dok su za ovo Priopćenje korišteni konačni podaci koje Eurostat naknadno objavljuje u skladu s redovitom procedurom.

G-2. UDIO IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

4. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE KAO UDIO U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2024.1)

%

   Udio izdataka za naknade socijalne zaštite u BDP-u
Hrvatska 21,6
EU-27 27,3
Irska 12,4
Malta 13,4
Mađarska 16,6
Rumunjska 16,7
Litva 16,9
Estonija 17,8
Letonija 18,7
Cipar 19,1
Bugarska 19,8
Češka 20,4
Slovačka 21,2
Luksemburg 22,6
Grčka 22,8
Portugal 23,3
Slovenija 23,4
Poljska 24,0
Španjolska 25,1
Nizozemska 26,3
Švedska 27,4
Danska 27,9
Italija 28,3
Belgija 28,7
Njemačka 29,8
Austrija 31,8
Francuska 31,9
Finska 32,5

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 10.veljače 2026. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, odnosi se na privremeni podatak, dok je za ovo priopćenje korišten konačan podatak koji Eurostat naknadno objavljuje u skladu s redovitom procedurom.

G-3. UDIO IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2024.

5. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2024.1)

tis. SKM

   Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku (SKM) SKM po stanovniku (EU-27 = 100)
Hrvatska 6,6 60
EU-27 10,9 100
Letonija 5,2 48
Mađarska 5,2 48
Estonija 5,4 49
Rumunjska 5,4 49
Bugarska 5,7 52
Malta 5,8 53
Litva 5,9 54
Grčka 6,3 57
Slovačka 6,3 57
Cipar 7,2 66
Portugal 7,4 68
Češka 7,5 68
Poljska 7,9 73
Slovenija 8,2 75
Španjolska 9,0 83
Irska 9,1 84
Italija 10,8 98
Švedska 11,7 107
Finska 12,5 115
Francuska 12,6 115
Belgija 12,6 115
Danska 12,8 117
Nizozemska 13,5 124
Njemačka 14,2 129
Austrija 14,3 131
Luksemburg 19,1 175

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 10.veljače 2026.

G-4. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2024.

6. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PO STANOVNIKU U EU-27 I REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), U 2024.1)

tis. SKM

   Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u Republici Hrvatskoj (SKM) Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u EU-27 (SKM)
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 6,6 10,9
Bolest/zdravstvena skrb 2,3 3,3
Invaliditet 0,7 0,8
Starost 2,2 4,5
Preživjeli uzdržavani članovi 0,5 0,6
Obitelj/djeca 0,6 1,0
Nezaposlenost 0,1 0,4
Stanovanje 0,0 0,1
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,1 0,2

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 10. veljače 2026.

G-5. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PO STANOVNIKU, EU-27 I REPUBLIKE HRVATSKE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), U 2024.1)

1) Zbog zaokruživanja rezultata moguće je odstupanje u zbroju.

7. UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I SPOLU
    2022. 2023.1) 2024.1)
ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene
Ukupan broj korisnika mirovina 1 227 671 565 571 662 100 1 225 246 565 499 659 747 1 227 302 567 972 659 330
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Invaliditet 105 5992) 85 700 19 8992) 99 111 80 591 18 520 92 406 75 065 17 341
Korisnici invalidskih mirovina3) 105 5992) 85 700 19 8992) 99 111 80 591 18 520 92 406 75 065 17 341
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Starost 893 1962) 463 496 429 7002) 913 602 469 056 444 546 925 528 477 147 448 381
Korisnici starosnih mirovina3) 685 4782) 363 091 322 3872) 701 936 368 880 333 056 713 082 377 793 335 289
Korisnici prijevremenih starosnih mirovina 207 718 100 405 107 313 211 666 100 176 111 490 212 446 99 354 113 092
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi 228 497 16 143 212 354 308 7032) 32 6902) 276 0132) 319 768 35 770 283 998
Korisnici obiteljskih mirovina 228 497 16 143 212 354 212 148 15 617 196 531 208 977 15 521 193 456
Korisnici dijela obiteljske mirovine - - - 96 555 17 073 79 482 110 791 20 249 90 542
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Nezaposlenost 379 232 147 385 235 150 391 239 152
Korisnici prijevremenih mirovina zbog stečaja poslodavca 379 232 147 385 235 150 391 239 152

1) Ukupan broj korisnika mirovina ne odgovara zbroju korisnika prema vrsti mirovine jer su korisnici dijela obiteljske mirovine također sadržani i kod drugih vrsta mirovine, a u ukupnom broju korisnika broje se samo jedanput.
2) Revidirani podaci.
3) Procijenjeni broj korisnika invalidskih mirovina starijih od zakonske dobi umirovljenja za stjecanje prava na starosnu mirovinu su, prema metodologiji ESSPROS, prebačeni pod stavku starosnih mirovina.

G-6. KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTI MIROVINE

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Revizije podataka u istraživanju ESSPROS posljedica su unaprjeđenja obuhvata istraživanja, razvoja metodologije, usklađivanja podataka s metodologijom, analize kvalitete podataka i upotrebe novih izvora podataka.

Revizija podataka o socijalnoj zaštiti povezanoj s obnovom od potresa

Prema Eurostatovim uputama, kako bi kapitalni izdaci povezani s obnovom od potresa ili drugim prirodnim katastrofama bili uključeni u obuhvat istraživanja, trebaju ispuniti određene uvjete povezane s imovinskim ili socijalnim stanjem primatelja takve pomoći, što se razlikuje od prijašnjih metodoloških uputa koje nisu propisivale dodatne uvjete (taj dio metodologije ESSPROS još se razvijao). To je razlog smanjenja revidiranih izdataka prikazanih u ESSPROS-ovu programu 18 (Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa) u odnosu na prijašnje podatke.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj prikazani u ovom Priopćenju rezultat su prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica i korištenja administrativnih izvora podataka.

Obuhvat i usporedivost

ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize i usporedbu financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan i suvisao opis socijalne zaštite u državama članicama Europske unije i zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji, financiranja socijalnih naknada te stvoriti sustav pogodan za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilne, na godišnjoj razini prikupljane skupine podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav na godišnjoj osnovi prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima (dakle, prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva druga obvezna davanja).

Na razini Republike Hrvatske identificirano je 18 aktivnih programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS.

Aktivni programi:

  1. Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti
  2. Mirovinsko osiguranje – I. stup
  3. Zdravstveno osiguranje – osnovno
  4. Zdravstveno osiguranje – dopunsko (zasad samo HZZO)
  5. Obiteljske naknade
  6. Socijalna skrb
  7. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja
  8. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva
  9. Socijalna zaštita u gradu Zagrebu
  10. Socijalna zaštita poslodavaca
  11. Mirovinsko osiguranje – II. stup
  12. Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  13. Zaštita zdravlja na radu
  14. Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji
  15. Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji
  16. Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini
  17. Socijalna zaštita neprofitnih ustanova
  18. Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa.

ESSPROS-ov 2. program (Mirovinsko osiguranje, I. stup) obuhvaća i sve korisnike mirovina prema posebnim propisima.

Modulom o korisnicima mirovina prikupljaju se informacije o obilježjima korisnika mirovina te o obilježjima mirovina.

Definicije i objašnjenja

Socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnih tijela radi olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava i pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istodobna uzajamna ni individualna protučinidba (intervencija koja od primatelja socijalne zaštite istodobno zauzvrat traži nešto istovjetne vrijednosti).

Rizici ili potrebe u metodologiji ESSPROS iskazane kao funkcije programa socijalne zaštite koje zahtijevaju socijalnu zaštitu, navode se u nastavku teksta.

Bolest/zdravstvena skrb – rizik od bolesti obuhvaća održavanje prihoda i novčanu potporu u vezi s fizičkom ili duševnom bolešću isključujući invaliditet, dok potreba zdravstvene zaštite obuhvaća održavanje, vraćanje i poboljšanje zdravlja zaštićenih osoba, bez obzira na uzrok poremećaja.

Invaliditet obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s nemogućnošću fizički ili mentalno hendikepiranih osoba da se bave ekonomskim i društvenim aktivnostima.

Starost obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi sa starošću.

Preživjeli uzdržavani članovi obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi sa smrću člana obitelji.

Obitelj/djeca obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s troškovima trudnoće, poroda i posvajanja, odgoja djece te skrbi za ostale članove obitelji.

Nezaposlenost podrazumijeva održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi s nezaposlenošću.

Stanovanje obuhvaća pomoć u podmirenju troškova stanovanja.

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, koje su specifično namijenjene suzbijanju socijalne isključenosti kada ona nije pokrivena ostalim funkcijama.

Funkcija socijalne zaštite odnosi se na primarnu svrhu za koju se pruža socijalna zaštita, bez obzira na zakonske ili institucionalne odredbe.

Jedinica promatranja jest program socijalne zaštite. Prema definiciji, program socijalne zaštite jasan je skup pravila koji podržava jedna ili više institucionalnih jedinica, a upravlja pružanjem socijalnih naknada i njihovim financiranjem.

Izdaci programa socijalne zaštite jesu sljedeći: naknade socijalne zaštite, administrativni troškovi, transferi prema drugim programima te ostali izdaci.

Naknade socijalne zaštite, kao najveći izdatak programa socijalne zaštite, novčani su ili nenovčani transferi usmjereni od programa socijalne zaštite prema kućanstvima ili pojedincima kako bi ih rasteretili financijskog opterećenja od definiranog skupa rizika i potreba. Naknade socijalne zaštite mogu imati oblik novčanih isplata, nadoknade troškova te izravno pruženih roba i usluga.

Administrativni troškovi jesu troškovi koji se zaračunavaju programu za njegovo upravljanje i vođenje.

Transferi preusmjereni na druge programe jesu nepovratne isplate drugim programima socijalne zaštite.

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa jesu isplate jednog programa socijalne zaštite drugomu radi održavanja ili povećanja prava zaštićenih osoba na socijalnu zaštitu od programa primatelja.

Ostali izdaci jesu raznoliki izdaci programa socijalne zaštite.

Primici programa socijalne zaštite jesu sljedeći: socijalni doprinosi, doprinosi opće države, transferi iz drugih programa te ostali primici.

Socijalni doprinosi jesu troškovi poslodavaca uime svojih zaposlenika ili zaštićenih osoba radi osiguravanja prava na socijalne naknade.

Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca jesu isplate poslodavaca osiguravateljima kako bi se osigurala prava na socijalne naknade za njihove zaposlenike, bivše zaposlenike i njihove uzdržavane osobe.

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca jesu troškovi koje ostvare poslodavci dodjeljivanjem ili obećavanjem socijalnih naknada plativih u budućnosti svojim zaposlenicima, bivšim zaposlenicima i njihovim uzdržavanim osobama, bez uključivanja autonomnog osiguravatelja i bez održavanja odvojenih rezervi za tu svrhu u svojim bilancama.

Socijalni doprinosi koje plaćaju zaštićene osobe jesu plaćanja pojedinaca i kućanstava programima socijalne zaštite kako bi dobili ili zadržali pravo na primanje socijalnih naknada.

Doprinosi opće države jesu troškovi države zbog vođenja programa koji se ne temelje na doprinosima i koji su pod kontrolom države te troškovi za financijske potpore koje opća država pruža drugim rezidentnim programima socijalne zaštite.

Transferi iz drugih programa jesu nepovratne isplate iz drugih programa socijalne zaštite, a sastoje se ponajprije od socijalnih doprinosa preusmjerenih iz drugih programa.

Ostali primici jesu razni tekući primici programa socijalne zaštite.

Standard kupovne moći (SKM) jest umjetna zajednička valuta koja uklanja utjecaj razlika u razini cijena između zemalja. Teoretski je moguće jednim SKM-om kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.

Modul o korisnicima mirovina

Korisnici mirovina definiraju se kao primatelji jedne ili više periodičnih novčanih naknada programa socijalne zaštite koje pripadaju u sedam mirovinskih kategorija (invalidska mirovina; prijevremena mirovina zbog smanjene radne sposobnosti; starosna mirovina; prijevremena starosna mirovina; djelomična mirovina; obiteljska mirovina; prijevremena mirovina zbog prilika na tržištu rada), ali se osoba koja prima više od jedne mirovine računa samo jedanput – izbjegava se dvostruko brojenje.

Isplate države poslodavcima (uključujući i potpore povezane s pandemijom bolesti COVID-19) potpadaju u obuhvat istraživanja ESSPROS ako:

- poslodavac zadrži radnike za koje prima potporu i isplaćuje im plaću

- radnik za kojeg je tražena potpora ne odrađuje dio radnog vremena proporcionalnog iznosu potpore.

 

Kratice  
   
BDP bruto domaći proizvod
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
Eurostat Statistički ured Europske unije
EU-27 Europska unija (27 zemalja članica)
ESSPROS Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite
mlrd. milijarda
mil. milijun
SKM standard kupovne moći
tis. tisuća
   
Znakovi  
   
- nema pojave
0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredili:
Sandro Jakopčević, Nataša Vucelić i Dubravka Rogić-Hadžalić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2026 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti