Od siječnja 2026. podaci se iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD-u 2025. (NN, br. 47/24.), a informacije o njezinoj primjeni navode se u Metodološkim objašnjenjima.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2026. iznosila je 1 511 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. nominalno više za 1,1%, a realno za 0,8%.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2026. iznosila je 2 114 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. nominalno više za 1,3%, a realno za 1,0%.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2026. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 352 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 986 eura.
Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2026. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 432 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 311 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2026. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 8,5%, a realno za 4,9%.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2026. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 9,8%, a realno za 6,2%.
U siječnju 2026. bila su prosječno 174 plaćena sata, što je u odnosu na prosinac 2025. manje za 3,9%. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (187), a najmanji u Djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja (163).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za siječanj 2026. iznosila je 8,46 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. više za 5,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 13,0%.
Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za siječanj 2026. iznosila je 11,84 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. više za 5,4%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 14,2%.
Medijalna neto plaća za siječanj 2026. iznosila je 1 304 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. više za 1,9%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 8,7%.
Medijalna bruto plaća za siječanj 2026. iznosila je 1 789 eura, što je u odnosu na prosinac 2025. više za 2,3%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 10,5%.
Detaljne podatke možete preuzeti na poveznici PC-AXIS baze podataka pod naslovom Zaposlenost i plaće.
1. PROSJEČNA MJESEČNA NETO I BRUTO PLAĆA ZA SIJEČANJ 2026. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. DISTRIBUCIJA NETO I BRUTO PLAĆA PREMA KVARTILIMA ZA SIJEČANJ 2026. |
|||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||
3. DISTRIBUCIJA NETO I BRUTO PLAĆA PREMA DECILIMA ZA SIJEČANJ 2026. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI PREMA NKD-u 2025.1) U SIJEČNJU 2026. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Područja djelatnosti U (Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca i djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe) i V (Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela) te njihovi odjeljci nisu iskazani u ovom Priopćenju jer nisu obuhvaćeni istraživanjem. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Područja djelatnosti prema NKD-u 2025. | |
| A | Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
| B | Rudarstvo i vađenje |
| C | Prerađivačka industrija |
| D | Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
| E | Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
| F | Građevinarstvo |
| G | Trgovina na veliko i na malo |
| H | Prijevoz i skladištenje |
| I | Smještaj te priprema i usluživanje hrane |
| J | Izdavačke djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja |
| K | Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura i ostale informacijske uslužne djelatnosti |
| L | Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
| M | Poslovanje nekretninama |
| N | Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
| O | Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
| P | Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
| Q | Obrazovanje |
| R | Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
| S | Umjetnost, sport i rekreacija |
| T | Ostale uslužne djelatnosti |
Od siječnja 2026. statistički podaci prate se, obrađuju i iskazuju prema NKD-u 2025. Ta klasifikacija stupila je na snagu 1. siječnja 2025. (NN, br. 47/24.). Sadržajno i strukturno potpuno odgovara Statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji (NACE, Rev. 2.1). Njezinom primjenom omogućuje se kvalitetna međunarodna usporedivost statističkih podataka.
Zbog izračuna indeksa podaci iz 2025. preračunani su iz djelatnosti prema NKD-u 2007. na NKD 2025. primjenom makrometode preračuna.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2025. – NKD 2025. ima različitu strukturu u odnosu na NKD 2007., a detaljniji pregled razlika po područjima između nove i postojeće klasifikacije opisan je u dokumentu Razlike između NKD-a 2007. i NKD-a 2025.
Izvori podataka
Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama te broju sati za koje su zaposlene osobe primile plaću dobiveni su obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014.
Obveznici dostavljanja obrasca JOPPD jesu isplatitelji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.
Obuhvat i usporedivost
Obuhvaćeni su zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske.
Nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici te unutar podataka o prosječnim mjesečnim plaćama nedostaju podaci o njihovim isplatama.
Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama obuhvaćaju neto i bruto plaće zaposlenih koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.
Zaposleni koji su primili plaću u nepunome radnom vremenu preračunani su na ekvivalent punoga radnog vremena.
Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke.
Neoporezivi primici koje je zaposlenik primio iskazani su u tablici 4.
Obuhvaćeni su sljedeći neoporezivi primici, prema šiframa obrasca JOPPD:
| šifra 21 − | dar djetetu do 15 godina starosti i potpore za novorođenče, do propisanog iznosa |
| šifra 22 – | prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) |
| šifra 24 – | pomorski dodatak, do propisanog iznosa |
| šifra 25 – | naknade za odvojeni život od obitelji, do propisanog iznosa |
| šifra 26 – | otpremnine, do propisanog iznosa |
| šifra 60 – | nagrade radnicima za navršene godine staža, do propisanog iznosa |
| šifra 61 – | prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate) |
| šifra 63 – | novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) |
| šifra 64 – | troškovi smještaja i prehrane osoba koje obavljaju povremene sezonske poslove u poljoprivredi iz članka 6. stavka 10. Pravilnika o porezu na dohodak |
| šifra 65 – | novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, do propisanog iznosa |
| šifra 66 – | troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije, do propisanog iznosa |
| šifra 67 – | troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem |
| šifra 68 – | troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju na račun radnika |
| šifra 69 – | naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam |
| šifra 70 – | naknade za troškove redovite skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja te drugim pravnim ili fizičkim osobama (vrtići i sl.) |
| šifra 71 – | premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja – u primjeni od 2020. |
Od siječnja 2016. podaci nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.
Definicije
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.
Prosječna mjesečna bruto plaća obuhvaća sve vrste neto isplata prema osnovi radnog odnosa i sljedeća zakonom propisana obvezatna izdvajanja: doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Broj plaćenih sati jest broj sati za koje su zaposlene osobe primile plaću. Plaćeni sati uključuju izvršene sate rada (sati izvršeni u redovitome radnom vremenu i prekovremeni sati) i neizvršene sate rada (godišnji odmor, praznici, bolovanje kraće od 42 dana i drugi plaćeni, a neizvršeni sati). Plaćeni sati ne uključuju neizvršene sate rada plaćene izvan pravne osobe (sati bolovanja u trajanju duljem od 42 dana, sati rodiljnog dopusta, sati skraćenoga radnog vremena roditelja i sl.).
Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po zaposlenome izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.
Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po plaćenom satu izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata ukupnim brojem plaćenih sati.
Nominalni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se iz podataka o prosječnim mjesečnim iznosima neto i bruto plaća za odgovarajuće mjesece i godine.
Realni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se dijeljenjem nominalnih indeksa neto i bruto plaća indeksom potrošačkih cijena za odgovarajuće mjesece i godine.
Medijalna mjesečna neto i bruto plaća izračunava se određivanjem sredine nakon rangiranja plaća zaposlenih, od najniže do najviše, te pokazuje da 50% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog iznosa (medijana), a 50% zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa (medijana).
Kvartilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 25%, 50%, 75% i 100% plaća zaposlenih. Mogu se podijeliti na prvi (donji) kvartil, drugi kvartil (medijan), treći (gornji) kvartil i četvrti kvartil.
Prvi (donji) kvartil pokazuje da 25% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvoga kvartila, a 75% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od prvoga kvartila.
Treći (gornji) kvartil pokazuje da 75% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od trećega kvartila, a 25% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od trećega kvartila.
Decilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih.
U prvom decilu nalaze se zaposleni koji imaju najniže mjesečne plaće i pokazuje da 10% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvog decila, a 90% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od tog iznosa. U drugom decilu nalaze se zaposleni koji primaju plaću veću od onih koji se nalaze u prvom decilu i manju od onih koji se nalaze u trećem decilu itd.
| Kratice | |
| NKD 2007. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
| NKD 2025. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2025. |
| z | podatak zbog povjerljivosti nije objavljen |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja
Priredili:
Dean Maslovara, Ante Mandarić, Snježana Varga i Marinka Radman Ćosić
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr