SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI U 2025.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. akademski naziv steklo je 705 sveučilišnih specijalista. Udio žena u tom broju iznosio je 444, odnosno 63,0%.

Među sveučilišnim specijalistima više je žena

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, na Sveučilištu u Zagrebu sveučilišni specijalistički studij završilo je 62,0%, na Sveučilištu u Rijeci 15,7%, na Sveučilištu u Osijeku 10,1%, na Sveučilištu u Splitu 4,7%, na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb 4,3%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica 1,4%, na Sveučilištu u Zadru 1,1%, na Sveučilištu u Puli – Pola 0,4% i na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,3% sveučilišnih specijalista.

Najviše je sveučilišnih specijalistica steklo akademski naziv na Sveučilištu u Zadru (100%). Zatim slijede Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb (73,3%), Sveučilište u Osijeku (69,0%), Sveučilište u Puli – Pola (66,7%), Sveučilište u Zagrebu (63,2%), Sveučilište u Splitu (60,6%), Sveučilište Sjever, Koprivnica (60,0%) i Sveučilište u Rijeci (55,0%). Sveučilišnih specijalistica nije bilo na Sveučilištu u Slavonskom Brodu.

Biomedicina i zdravstvo najzastupljenije je područje specijalističkih radova

U 2025. najveći broj specijalističkih radova bio je iz znanstvenih područja (90,6%), a potom slijede interdisciplinarna područja znanosti (7,1%) i umjetničko područje (2,3%). U znanstvenom području najveći broj specijalističkih radova bio je iz područja Biomedicina i zdravstvo (39,9%), a potom slijede Društvene znanosti (38,7%), Tehničke znanosti (7,7%), Biotehničke znanosti (2,4%), Humanističke znanosti (1,8%) i Prirodne znanosti (0,1%). Sveučilišni specijalisti izradili su 7,1% specijalističkih radova iz interdisciplinarnih područja znanosti. U umjetničkom području najveći broj specijalističkih radova bio je iz interdisciplinarnoga umjetničkog područja (2,0%), dok je najmanje specijalističkih radova bilo iz glazbene umjetnosti (0,3%).

Najviše je sveučilišnih specijalista u dobnoj skupini 30 – 34 godine

Prema godinama života, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (30,8%), a najmanje u dobnoj skupini 50 i više godina (10,2%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 10,7%, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo je 21,1%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine bilo je 15,3%, a u dobnoj skupini 45 – 49 godina bilo je 11,9% sveučilišnih specijalista.

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, 93,5% ih je prethodno završilo studij u Republici Hrvatskoj, a 6,5% izvan nje.

Sveučilišni specijalisti najviše su zaposleni u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Najveći broj sveučilišnih specijalista bio je zaposlen u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (30,4%), zatim slijede područja Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (21,6%), Obrazovanje (13,2%), Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8,2%), Trgovina na veliko i na malo (7,8%), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (3,6%) i Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura i ostale informacijske uslužne djelatnosti (2,6%). U ostalim područjima djelatnosti bilo je zaposleno 11,0% sveučilišnih specijalista, dok ih je 1,6% bilo nezaposleno.

Troškove sveučilišnog studija uglavnom plaćaju sveučilišni specijalisti

Specijalistički studij osobno je platilo 50,8% sveučilišnih specijalista, za 44,5% sveučilišnih specijalista troškove studija platio je poslodavac, za 2,0% sveučilišnih specijalista sredstva su bila izdvojena iz državnog proračuna, a 2,7% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za sveučilišne specijaliste (obrazac ŠV-80), koje ispunjavaju sveučilišni specijalisti pri stjecanju toga akademskog naziva.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Interdisciplinarni studijski programi izvode se iz više različitih znanstvenih područja. U izvođenju studija surađuje više visokih učilišta ili znanstvenih instituta.

Sveučilišni specijalistički studij može se upisati nakon završetka sveučilišnoga diplomskog studija.

Sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) jest osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij i izradila završni rad i/ili položila odgovarajući završni ispit (ISCED, 7. razina). Iznimno završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni specijalist odnosno sveučilišni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke u skladu s nazivom studijskog programa koji se klasificira prema Pravilniku o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama (NN, br. 3/24.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Marija Gojević, Josipa Jurić i Danijela Kurjaković  

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr