IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE, REPUBLIKA HRVATSKA, TRAVANJ 2026.

Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2022. do 2025. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta na godinu – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, pri čemu se podaci za tekuću godinu temelje na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim mrežnim stranicama.

U 2025. deficit konsolidirane opće države iznosio je -2 796 milijuna eura, odnosno 3,0% BDP-a, dok je u 2024. deficit iznosio -2 001 milijun eura ili 2,3% BDP-a. U 2023. deficit je iznosio -865 milijuna eura ili 1,1% BDP-a, dok je u 2022. suficit bio jednak 10 milijuna eura ili 0,0% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2025. iznosio je 52 371 milijun eura ili 56,3% BDP-a, dok je u 2024. iznosio 49 284 milijuna eura, odnosno 57,4% BDP-a. U 2023. dug je iznosio 48 264 milijuna eura, odnosno 60,9% BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46 347 milijuna eura, odnosno 68,5% BDP-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2025. imao je proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od -3 373 milijuna eura ili 3,6% BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 1 155 milijuna eura.

Nakon deficita koji je prisutan i u 2024., u 2025. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje, čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera. Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023., 2024. i 2025. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima. S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023., 2024. i 2025., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

U 2025. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 17 817 milijuna eura, što je porast od 8,1% u odnosu na 2024., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 7 333 milijuna eura, što je za 8,4% više nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2025. iznosili su 11 355 milijuna eura, što je za 15,4% više nego u 2024.

Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC).

Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2025. iznosili su 64 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2025. kamatni rashodi iznosili su 1 300 milijuna eura, što je za 2,6% manje nego u 2024., kada su iznosili 1 334 milijuna eura.

U usporedbi s Listopadskom notifikacijom 2025., deficit/suficit države za 2022., 2023. i 2024. je revidiran te je u 2022. suficit bio manji za 85,4 milijuna eura, u 2023. deficit je bio veći za 243,5 milijuna eura, dok je u 2024. deficit bio veći za 328,5 milijuna eura. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog ažuriranja izvora podataka i ostalih metodoloških izmjena, uključujući dodatna usklađivanja s obračunskim načelom evidentiranja.

U Travanjskoj notifikaciji 2026. nije bilo promjena u obuhvatu opće države s aspekta uključivanja jedinica iz ostalih sektora na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija u skladu s Priručnikom o deficitu i dugu.

U 2025. primarni deficit opće države iznosio je -1 497 milijuna eura ili 1,6% BDP-a, što čini pogoršanje od 830 milijuna eura u odnosu na 2024., kada je primarni deficit iznosio -667 milijuna eura.

Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2025. iznosio je 52 371 milijun eura, što je porast od 3 087 milijuna eura ili 6,3% u odnosu na stanje duga na kraju 2024., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv.

Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2025. zadržao se ispod kriterija iz Maastrichta (60%) te je iznosio 56,3%, što je pad od 1,1 postotni bod u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2024., kada je iznosio 57,4% BDP-a.

Ovdje možete preuzeti EDP tablice u Excel-formatu.

Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države u Excel-formatu.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Osnovni pojmovi i definicije

Sektor opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.

Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311), lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije i ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom te ih uglavnom financira središnja vlast.

Središnja država u ovome fiskalnom izvješću obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezine pravne sljednike) zajedno s Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (od 2021. pod nazivom Hrvatska agencija za osiguranje depozita). U 2020. četiri su javna poduzeća, prethodno već klasificirana u S.1311, postala i izvanproračunski korisnici: Hrvatske autoceste (HAC), Autocesta Rijeka − Zagreb (ARZ), HŽ Infrastruktura (HŽI) i HŽ Putnički prijevoz (HŽPP). Potkraj 2020. ARZ ulazi u sastav HAC-a.

Sektor središnje države uključuje i druge javne jedinice koje nisu dio Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a razvrstane su u taj sektor na temelju kvalitativnih ili kvantitativnih kriterija ESA-e 2010, npr. jedinice pod kontrolom države koje su pale na testu tržišnosti.

Primjeri ove skupine jedinica jesu Hrvatska radiotelevizija (HRT), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), Agencija Alan, Hrvatska turistička zajednica, središnje državne lučke uprave itd. Neke jedinice, prvotno u ovom statusu, u međuvremenu su postale proračunski korisnici, npr. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) itd., dok su središnje lučke uprave proračunski korisnici od 2021.

Lokalna država obuhvaća ukupni obuhvat proračuna lokalnih jedinica (Grad Zagreb, 20 županija, 127 gradova i 428 općina) i njihovih proračunskih korisnika (npr. bolnica, škola, vrtića). Osim toga, kao i ostala tijela lokalne samouprave, S.1313 obuhvaća 20 izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: županijske uprave za ceste i ostale jedinice izvan Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, razvrstane u S.1313 prema kvalitativnim ili kvantitativnim kriterijima ESA-e 2010, kao što su jedinice u likvidaciji i druge jedinice pod kontrolom lokalne države koje su pale na testu tržišnosti. Neki primjeri tog skupa jedinica jesu razvojne agencije, županijske lučke uprave, turističke zajednice, dio komunalnih poduzeća, Zagrebački električni tramvaj (ZET) itd.

Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Proračunski manjak (višak) znači neto uzajmljivanje / neto pozajmljivanje (EDP B.9) sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.

Prema novoj metodologiji ESA-e 2010 nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata iz swap-ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA-e 2010 jednaki.

Dug opće države je bruto nominalna vrijednost duga na kraju godine. Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3) te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Valentina Hudiluk, Ana Kovačević i Lucija Miščević

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr