DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U OŽUJKU 2026.

Ožujak 2026. donio povećanje dolazaka i noćenja turista u odnosu na ožujak 2025.

U ožujku 2026. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 507 tisuća dolazaka i 1,2 milijuna noćenja turista. U odnosu na ožujak 2025. dolazaka turista više je za 17,0%, a noćenja za 18,7%. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista domaći turisti ostvarili su 33,1%, a strani turisti 66,9% noćenja.

Domaći turisti ostvarili su 198 tisuća dolazaka i 393 tisuće noćenja, što je za 14,2% više dolazaka i za 13,6% više noćenja u odnosu na ožujak 2025.

Strani turisti ostvarili su 309 tisuća dolazaka i 796 tisuća noćenja, što je za 19,0% više dolazaka i za 21,4% više noćenja u odnosu na ožujak 2025.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Slovenski turisti treći mjesec zaredom ostvarili najviše noćenja među stranim turistima

Slovenski turisti ostvarili su i u ožujku 2026. najviše noćenja stranih turista u Hrvatskoj, čime su treći mjesec zaredom zadržali vodeću poziciju. Ostvarili su ukupno 122 tisuće noćenja, što čini 15,4% svih ukupnih noćenja stranih turista. U odnosu na ožujak 2025. noćenja turista iz Slovenije porasla su za 6,2%. Najviše su noćili u Istarskoj županiji (71 tisuća noćenja), zatim u Primorsko-goranskoj županiji (25 tisuća noćenja) te u Krapinsko-zagorskoj županiji (7 tisuća noćenja). U odnosu na ožujak 2025. slovenski turisti ostvarili su porast noćenja u Istarskoj županiji (za 4,8%) i u Krapinsko-zagorskoj županiji (za 16,8%), dok je u Primorsko-goranskoj županiji prisutan pad noćenja za 3,2%.

Nakon noćenja turista iz Slovenije slijede noćenja turista iz Austrije (15,2%), Njemačke (14,2%), SAD-a (5,9%), Italije (4,9%), Bosne i Hercegovine (4,5%) te Ujedinjene Kraljevine (3,8%). U odnosu na ožujak 2025. sve su navedene zemlje, osim Italije, koja je imala pad noćenja turista za 3,3%, ostvarile znatan porast noćenja turista, i to Austrija za 79,2%, Njemačka za 40,1%, Bosna i Hercegovina za 29,9%, Ujedinjena Kraljevina za 28,5% te SAD za 26,3%.

U ožujku 2026. hoteli ostvarili 62,8% svih noćenja turista

U ožujku 2026. turisti su najviše noćili u hotelima, gdje su ostvarili 747 tisuća noćenja, što je 62,8% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na ožujak 2025. u hotelima je ostvaren porast za 16,8% noćenja.

Slijede sobe, apartmani, studio-apartmani i kuće za odmor, s 307 tisuća ostvarenih noćenja turista, što je 25,8% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj vrsti smještaja ostvaren je porast noćenja turista za 19,3% u odnosu na ožujak 2025.

Istarska županija u ožujku 2026. ostvarila najviše noćenja turista

Istarska županija u ožujku 2026. ostvarila je najviše noćenja turista, i to 329 tisuća, što je 27,7% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na ožujak 2025. ostvaren je porast ukupnih noćenja turista u Istarskoj županiji za 30,2%. Domaći turisti ostvarili su 74 tisuće noćenja, što je za 20,6% više noćenja nego u ožujku 2025. Strani turisti ostvarili su 255 tisuća noćenja, što je za 33,2% više noćenja u odnosu na ožujak 2025.

Najviše noćenja stranih turista u Istarskoj županiji bilo je iz Slovenije (27,9%), Austrije (25,2%), Njemačke (17,5%), Italije (5,2%) te Srbije (3,2%). Pritom je ostvaren porast noćenja turista iz Austrije (127,1%), Njemačke (37,1%), Srbije (8,2%) i Slovenije (4,8%), dok je noćenja turista iz Italije bilo manje za 7,3% u odnosu na ožujak 2025.

Nakon Istarske županije najviše noćenja turista ostvareno je u Primorsko-goranskoj županiji, 193 tisuće noćenja (16,2% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj) te u Gradu Zagrebu, 179 tisuća noćenja (15,1% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj). U Primorsko-goranskoj županiji noćenja turista bilo je više za 8,7%, a u Gradu Zagrebu za 5,8% u odnosu na ožujak 2025.

U ožujku 2026. turistima na raspolaganju bilo 239 tisuća stalnih postelja

Turistima je u ožujku 2026. na raspolaganju bilo 99 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 239 tisuća stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo dostupno 46 tisuća soba i apartmana (što je 46,4% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 94 tisuće stalnih postelja (što je 39,3% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna (neto) popunjenost soba u ožujku 2026. iznosila je 36,1%, a stalnih postelja 31,0%, dok je u ožujku 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila 35,1%, a stalnih postelja 29,7%.

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili najviše noćenja u ožujku 2026.

U ožujku 2026. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, i to 218 tisuća (što je 18,4% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, i to 205 tisuća noćenja (što je 17,2% od ukupno ostvarenih noćenja).

Porast dolazaka turista za 9,5% i noćenja za 9,0% u prvom tromjesečju 2026. u odnosu na isto razdoblje 2025.

U prvom tromjesečju 2026. u komercijalnim smještajnim objektima ostvaren je 1,1 milijun dolazaka i 2,6 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 9,5% i noćenja za 9,0% u odnosu na isto razdoblje 2025.

Domaći turisti ostvarili su 497 tisuća dolazaka i 994 tisuće noćenja, što je porast dolazaka za 9,7% i noćenja za 8,6% u odnosu na prvo tromjesečje 2025.

Strani su turisti u prvom tromjesečju 2026. ostvarili 603 tisuće dolazaka i 1,6 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 9,4% i porast noćenja za 9,3%.

Najveći udio u ukupnim noćenjima stranih turista ostvarili su turisti iz Slovenije (17,9%), Austrije (13,3%), Njemačke (12,3%), Italije (5,7%) te Bosne i Hercegovine (5,6%). U odnosu na prvo tromjesečje 2025. porast noćenja ostvarili su turisti iz Austrije (29,5%), Njemačke (26,4%), Bosne i Hercegovine (13,1%) te Slovenije (9,2%), dok je pad noćenja prisutan kod turista iz Italije (1,6%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2025., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2025. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2025.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2025.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr