DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U KOLOVOZU 2026.

U kolovozu 2026. porast dolazaka turista za 2,3% i noćenja turista za 0,5% u odnosu na kolovoz 2025.

U komercijalnim smještajnim objektima u kolovozu 2026. ostvareno je ukupno 4,8 milijuna dolazaka i 26,9 milijuna noćenja turista. U usporedbi s kolovozom 2025. dolasci turista porasli su za 2,3%, a noćenja turista za 0,5%. Od ukupno ostvarenih noćenja turista u kolovozu 2026. strani turisti ostvarili su 90,9%, a domaći turisti 9,1%.

Strani turisti ostvarili su 4,3 milijuna dolazaka i 24,4 milijuna noćenja, što je u usporedbi s kolovozom 2025. porast dolazaka za 1,6%, dok su ostvarena noćenja ostala na istoj razini. Prosječno su ostvarili 5,7 noćenja po dolasku.

Domaći turisti ostvarili su 505 tisuća dolazaka i 2,5 milijuna noćenja, što je za 8,4% više dolazaka i za 5,6% više noćenja u odnosu na kolovoz 2025. Prosječno su ostvarili 4,9 noćenja po dolasku.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Njemački turisti ostvarili više od četvrtine svih noćenja stranih turista

U kolovozu 2026. najviše noćenja stranih turista bilo je iz Njemačke, i to 6,3 milijuna, što čini 25,8% svih noćenja stranih turista u kolovozu 2026. U odnosu na kolovoz 2025. noćenja njemačkih turista bilo je manje za 2,0%, a prosječno su ostvarili 7,4 noćenja po dolasku.

Slijede noćenja turista iz Poljske (9,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,6%), Italije (7,1%), Mađarske (6,0%), Češke (5,4%) i Slovačke (4,1%). Od navedenih zemalja u kolovozu 2026. u odnosu na kolovoz 2025. porast noćenja ostvarili su turisti iz Mađarske (za 14,5%), Češke (za 3,5%), Italije (za 1,9%) te Poljske (za 1,3%). Istodobno su pad broja noćenja imali turisti iz Slovačke (za 2,2%), Slovenije (za 1,9%) te Austrije (za 1,8%).

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno 56,1% svih noćenja turista

U kolovozu 2026., kao i u kolovozu 2025., najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 15,1 milijun, što čini 56,1% svih noćenja turista u Hrvatskoj. U toj je skupini smještaja ostvareno 2,6 milijuna dolazaka, što je porast za 2,6% u odnosu na kolovoz 2025., dok su noćenja turista porasla za 0,8%.

Prosječna (bruto) popunjenost stalnih postelja u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći boravak u kolovozu 2026. iznosila je 71,2%. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke, s ukupno 3,2 milijuna noćenja, što čini 21,4% svih noćenja ostvarenih u toj skupini. Slijede turisti iz Poljske, s 1,6 milijuna noćenja (10,9%), te domaći turisti, s 1,5 milijuna noćenja (9,7%). U odnosu na kolovoz 2025. turisti iz Poljske ostvarili su porast noćenja za 0,5%, iz Hrvatske za 6,5%, dok su noćenja turista iz Njemačke bila manja za 2,9%.

Po udjelu u ukupno ostvarenim noćenjima slijedi skupina Kampovi i prostori za kampiranje, s udjelom od 24,0%. U toj skupini ostvareno je 926 tisuća dolazaka i 6,4 milijuna noćenja, što je u odnosu na kolovoz 2025. pad dolazaka za 0,5% i pad noćenja turista za 1,1%.

Prosječna (bruto) popunjenost stalnih postelja u skupini Kampovi i prostori za kampiranje u kolovozu 2026. iznosila je 79,3%. Najviše noćenja u toj skupini ostvarili su turisti iz Njemačke (2,4 milijuna, što čini 37,0% svih noćenja u toj skupini smještaja). Slijede noćenja turista iz Slovenije (791 tisuću, tj. 12,3%) te Austrije (599 tisuća, tj. 9,3%).

Na trećemu mjestu po udjelu u ukupno ostvarenim noćenjima turista nalazi se skupina Hoteli i sličan smještaj, s udjelom od 19,8%. U kolovozu 2026. u toj je skupini ostvareno 1,3 milijuna dolazaka i 5,3 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na kolovoz 2025. porast dolazaka za 3,8% i noćenja za 1,9%.

Prosječna (bruto) popunjenost stalnih postelja u skupini Hoteli i sličan smještaj u kolovozu 2026. iznosila je 98,5%. Najviše su noćenja u toj skupini ostvarili domaći turisti (698 tisuća), turisti iz Njemačke (686 tisuća) te turisti iz Austrije (570 tisuća).

Polovica svih turističkih noćenja u kolovozu 2026. ostvarena u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji

U kolovozu 2026. Istarska županija bila je vodeća prema broju ostvarenih noćenja, s 8,1 milijunom, što čini 30,2% svih noćenja u Hrvatskoj. U usporedbi s kolovozom 2025. ukupna noćenja u Istarskoj županiji porasla su za 0,9%, pri čemu su noćenja domaćih turista porasla za 11,3%, a stranih turista za 0,7%. Od ukupno 7,9 milijuna noćenja stranih turista ostvarenih u Istarskoj županiji u kolovozu 2026., najveći udio ostvarili su turisti iz Njemačke (38,8%). Slijede noćenja turista iz Austrije (11,6%), Italije (9,8%), Slovenije (7,0%), Nizozemske (6,2%), Poljske (4,9%) te Mađarske i Češke (svaka po 4,0%).

Na drugome mjestu prema broju ostvarenih noćenja nalazi se Splitsko-dalmatinska županija, s 5,4 milijuna ostvarenih noćenja turista (20,1%), a slijede Primorsko-goranska županija, s 4,6 milijuna noćenja (17,1%), te Zadarska županija, s 3,4 milijuna noćenja (12,8%). U odnosu na kolovoz 2025. noćenja turista porasla su za 1,2% u Zadarskoj županiji, za 0,5% u Primorsko-goranskoj županiji te za 0,2% u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Vodice i Biograd na Moru vodeće destinacije među domaćim turistima, a Rovinj – Rovigno među stranim turistima

U kolovozu 2026. Vodice i Biograd na Moru bile su destinacije s najviše ostvarenih noćenja domaćih turista (svaka po 87 tisuća noćenja). Slijede Crikvenica, s 85 tisuća noćenja, Šibenik, s 83 tisuće noćenja, te Mali Lošinj, sa 78 tisuća noćenja.

Među stranim turistima, kao i u kolovozu 2025., najviše noćenja turista ostvareno je u Rovinju – Rovigno, 1,0 milijuna ostvarenih noćenja. Slijede Medulin, s 826 tisuća noćenja, Poreč – Parenzo, s 819 tisuća noćenja, Dubrovnik, sa 751 tisućom noćenja, te Umag – Umago, sa 720 tisuća noćenja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor raspoloživo najviše soba i stalnih postelja

U kolovozu 2026. turistima je bilo dostupno 426 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s kapacitetom od 1,1 milijun stalnih postelja. U odnosu na kolovoz 2025. broj raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje veći je za 0,6%, a stalnih postelja za 0,7%.

Najveći smještajni kapacitet u kolovozu 2026. imala je skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s ukupno 256 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što čini 60,0% svih raspoloživih jedinica). Ta skupina imala je na raspolaganju 683 tisuće stalnih postelja (što čini 60,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turisti su na raspolaganju imali 88 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što čini 20,5% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana te mjesta za kampiranje) s 262 tisuće stalnih postelja (što čini 23,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima su bile dostupne 83 tisuće soba i apartmana (što čini 19,4% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje), sa 174 tisuće stalnih postelja (što čini 15,6% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U skupini Hoteli i sličan smještaj prosječna (neto) popunjenost soba u kolovozu 2026. iznosila je 83,6%, što je neznatno više nego u kolovozu 2025., kada je iznosila 83,2%. Prosječna (neto) popunjenost stalnih postelja u kolovozu 2026. iznosila je 99,1%, dok je u kolovozu 2025. iznosila 98,2%.

Najviše noćenja turista u dobnoj skupini do 14 godina

U kolovozu 2026. najviše noćenja ostvarili su turisti u najmlađoj dobnoj skupini, do 14 godina, sa 6,1 milijunom noćenja (što čini 22,5% svih noćenja). Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, s 5,1 milijunom noćenja (što čini 19,0% od ukupno ostvarenih noćenja).

Najviše noćenja najmlađe dobne skupine (do 14 godina) ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, u kojoj je ostvareno 3,0 milijuna noćenja (što čini 49,3% od ukupno ostvarenih noćenja te dobne skupine). Slijedi skupina Kampovi i prostori za kampiranje, s 1,9 milijuna noćenja (što čini 31,3% od ukupno ostvarenih noćenja najmlađe dobne skupine).

U prvih osam mjeseci 2026. ostvaren porast dolazaka za 1,6% i noćenja turista za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2025.

U prvih osam mjeseci 2026. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je ukupno 16,5 milijuna dolazaka i 78,1 milijun noćenja, što je porast za 1,6% u dolascima i za 0,7% u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem 2025.

Domaći su turisti u prvih osam mjeseci 2026. ostvarili 2,4 milijuna dolazaka i 7,8 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 8,1% i porast noćenja za 6,5% u odnosu na prvih osam mjeseci 2025.

Strani su turisti u prvih osam mjeseci 2026. ostvarili 14,2 milijuna dolazaka i 70,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 0,6%, i porast noćenja za 0,1% u odnosu na isto razdoblje 2025. Najviše noćenja među stranim turistima tradicionalno su ostvarili turisti iz Njemačke, ukupno 16,0 milijuna (što čini 22,7% svih noćenja stranih turista). Slijede noćenja turista iz Slovenije (što čini 10,0% svih noćenja stranih turista), Poljske (8,6%), Austrije (8,2%), Češke (5,8%), Mađarske (4,9%), Italije (4,7%), Ujedinjene Kraljevine (4,3%) te Slovačke (3,8%). U usporedbi s istim razdobljem 2025. porast noćenja ostvarili su turisti iz svih navedenih zemalja, osim turista iz Austrije (pad noćenja za 3,8%), Slovačke (pad noćenja za 2,2%) te Njemačke (pad noćenja za 1,7%).

Istarska županija u prvih osam mjeseci 2026. ostvarila 30,4% ukupnih noćenja turista u Hrvatskoj 

U prvih osam mjeseci 2026. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista u Hrvatskoj, 23,8 milijuna (što čini 30,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj). Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, s 15,2 milijuna ostvarenih noćenja turista (što čini udio od 19,5%) te Primorsko-goranska županija, s ostvarenih 12,9 milijuna noćenja turista (što čini udio od 16,5%). Navedene županije ostvarile su blagi porast noćenja u odnosu na isto razdoblje 2025., i to Istarska županija (za 1,0%), Splitsko-dalmatinska županija (za 0,9%) te Primorsko-goranska županija (za 0,6%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23., 124/25. – ispr. i 69/26.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2025., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23., 124/25. – ispr. i 69/26.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2025. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Znakovi

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile: 
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr