STUDENTI UPISANI NA STRUČNI I SVEUČILIŠNI STUDIJ U ZIMSKOM SEMESTRU AK. G. 2025./2026.

Prema prikupljenim podacima, u zimskom semestru akademske godine 2025./2026. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bilo je upisano 147 607 studenata. Od toga je studentica bilo 86 608, što iznosi 58,7%.

Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta 83,2% bilo ih je upisano na fakultete, 14,9% na veleučilišta, 1,8% na umjetničke akademije, a najmanje je bilo upisanih na visoke škole, njih 0,1%.

Među upisanim studentima više je studentica

Najviše studentica studira na fakultetima i umjetničkim akademijama. Na stručnom studiju fakulteta studira ih 50,7%, na sveučilišnom studiju fakulteta 62,3%, a na umjetničkim akademijama 70,0%.

Redoviti studenti najzastupljeniji su na umjetničkim akademijama

Na redoviti studij bilo je upisano 73,8% studenata, a na izvanredni 26,2%. Na umjetničkim akademijama studira najviše redovitih studenata, 93,1%.

U zimskom semestru akademske godine 2025./2026. od ukupnog broja studenata prema bolonjskom programu studira njih 99,9%. Na stručni kratki studij upisano je manje od 0,1% studenata, na stručni prijediplomski studij 22,9%, na stručni diplomski studij 6,1%, na sveučilišni prijediplomski studij 35,9%, na sveučilišni diplomski studij 17,4%, a na sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij njih 17,5%. Prema predbolonjskom programu na sveučilišnome dodiplomskom studiju studira još 0,1% studenata.

Najviše studenata upisalo stručni i sveučilišni studij iz znanstvenog područja

U akademskoj godini 2025./2026. najveći broj studenata upisanih na stručni i sveučilišni studij bio je iz znanstvenog područja studija (91,9%), nakon kojeg slijede interdisciplinarno područje studija (5,8%) i umjetničko područje studija (2,3%). Prema znanstvenim područjima na koja se odnose studijski programi, najviše je zastupljeno područje društvenih znanosti (42,9%) i područje tehničkih znanosti (28,8%). Likovna umjetnost (24,0%), dizajn (20,3%) i glazbena umjetnost (18,3%) najzastupljenija su umjetnička područja studija.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj u zimskom semestru akademske godine 2025./2026. Podaci se prikupljaju upitnikom Prijavni list za upis studenata na stručni i sveučilišni studij (obrazac ŠV-20), a popunjavaju ih studenti u tiskanome ili elektroničkom obliku pri upisu na sve godine stručnoga ili sveučilišnog studija. Većina visokih učilišta podatke dostavlja elektroničkim putem iz Informacijskog sustava visokih učilišta Sveučilišnoga računskog centra ili samostalno.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani na visoka učilišta na teritoriju Republike Hrvatske u zimskom semestru. Prikazani su studenti koji su upisali studij prema bolonjskom programu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.) i oni koji su nastavili studij prema predbolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti studenti studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Izvanredni studenti obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.

Studiji se ustrojavaju prema studijskim programima i klasificiraju u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama (NN, br. 3/24.).

Visoka učilišta su sveučilište te fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili preko svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta su fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište je ustanova koja ustrojava i izvodi stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sveučilišni prijediplomski, sveučilišni diplomski, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski, sveučilišni specijalistički i sveučilišni doktorski studij. U skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova.

Sveučilišni prijediplomski studij, koji u pravilu traje od tri do četiri godine i njime se stječe od 180 do 240 ECTS bodova, osposobljava studente za sveučilišni diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.

Sveučilišni diplomski studij traje u pravilu od jedne do dvije godine. Njime se stječe od 60 do 120 ECTS bodova te ukupan broj bodova koji se stječu na prijediplomskome i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu.

Stručni studiji (stručni kratki studij i stručni prijediplomski studij) traju od dvije do tri godine te se njihovim završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno stručni studij može trajati četiri godine te se takvim studijem stječe 240 ECTS bodova.

Veleučilišta mogu organizirati stručni diplomski studij koji traje od jedne do dvije godine, za osobe koje su završile stručni studij ili sveučilišni prijediplomski studij. Završetkom stručnoga diplomskog studija stječe se u pravilu od 60 do 120 ECTS bodova.

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica 

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka 

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr