PROSJEČNE MJESEČNE NETO I BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH
ZA SRPANJ 2026.

Od siječnja 2026. podaci se iskazuju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD-u 2025. (NN, br. 47/24.), a informacije o njezinoj primjeni navode se u Metodološkim objašnjenjima.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2026. iznosila je 1 540 eura, što je u odnosu na lipanj 2026. nominalno manje za 1,0%, a realno za 0,8%. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 7,2%, a realno za 3,2%.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2026. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 398 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 005 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2026. iznosila je 2 164 eura, što je u odnosu na lipanj 2026. nominalno niže za 0,9%, a realno za 0,7%. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 8,2%, a realno za 4,1%.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj 2026. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 514 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 344 eura.

U srpnju 2026. bio je prosječno 181 plaćeni sat, što je u odnosu na lipanj 2026. više za 4,6%. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (191), a najmanji u djelatnosti Pravne i računovodstvene djelatnosti (169).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj 2026. iznosila je 8,29 eura, što je u odnosu na lipanj 2026. niže za 4,9%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 7,4%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za srpanj 2026. iznosila je 11,64 eura, što je u odnosu na lipanj 2026. niže za 5,0%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 8,4%.

Medijalna neto plaća za srpanj 2026. iznosila je 1 346 eura, što je u odnosu na lipanj 2026. više za 0,1%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 7,8%.

Medijalna bruto plaća za srpanj 2026. iznosila je 1 853 eura, što je u odnosu na lipanj 2026. više za 0,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 8,9%.

Detaljne podatke možete preuzeti na poveznici PC-AXIS baze podataka pod naslovom Zaposlenost i plaće.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Od siječnja 2026. statistički podaci prate se, obrađuju i iskazuju prema NKD-u 2025. Ta klasifikacija stupila je na snagu 1. siječnja 2025. (NN, br. 47/24.). Sadržajno i strukturno potpuno odgovara Statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji (NACE, Rev. 2.1). Njezinom primjenom omogućuje se kvalitetna međunarodna usporedivost statističkih podataka.

Zbog izračuna indeksa podaci iz 2025. preračunani su iz djelatnosti prema NKD-u 2007. na NKD 2025. primjenom makrometode preračuna.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2025. – NKD 2025. ima različitu strukturu u odnosu na NKD 2007., a detaljniji pregled razlika po područjima između nove i postojeće klasifikacije opisan je u dokumentu Razlike između NKD-a 2007. i NKD-a 2025.

Izvori podataka

Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama te broju sati za koje su zaposlene osobe primile plaću dobiveni su obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Obveznici dostavljanja obrasca JOPPD jesu isplatitelji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.

Obuhvat i usporedivost

Obuhvaćeni su zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske.

Nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici te unutar podataka o prosječnim mjesečnim plaćama nedostaju podaci o njihovim isplatama.

Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama obuhvaćaju neto i bruto plaće zaposlenih koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.

Zaposleni koji su primili plaću u nepunome radnom vremenu preračunani su na ekvivalent punoga radnog vremena.

Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke.

Neoporezivi primici koje je zaposlenik primio iskazani su u tablici 4.

Obuhvaćeni su sljedeći neoporezivi primici, prema šiframa obrasca JOPPD:

Od siječnja 2016. podaci nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.

Definicije

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi i porezi.

Prosječna mjesečna bruto plaća obuhvaća sve vrste neto isplata prema osnovi radnog odnosa i sljedeća zakonom propisana obvezatna izdvajanja: doprinose za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak .

Broj plaćenih sati jest broj sati za koje su zaposlene osobe primile plaću. Plaćeni sati uključuju izvršene sate rada (sati izvršeni u redovitome radnom vremenu i prekovremeni sati) i neizvršene sate rada (godišnji odmor, praznici, bolovanje kraće od 42 dana i drugi plaćeni, a neizvršeni sati). Plaćeni sati ne uključuju neizvršene sate rada plaćene izvan pravne osobe (sati bolovanja u trajanju duljem od 42 dana, sati rodiljnog dopusta, sati skraćenoga radnog vremena roditelja i sl.).

Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po zaposlenome izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po plaćenom satu izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata ukupnim brojem plaćenih sati.

Nominalni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se iz podataka o prosječnim mjesečnim iznosima neto i bruto plaća za odgovarajuće mjesece i godine.

Realni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se dijeljenjem nominalnih indeksa neto i bruto plaća indeksom potrošačkih cijena za odgovarajuće mjesece i godine.

Medijalna mjesečna neto i bruto plaća izračunava se određivanjem sredine nakon rangiranja plaća zaposlenih, od najniže do najviše, te pokazuje da 50% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog iznosa (medijana), a 50% zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa (medijana).

Kvartilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 25%, 50%, 75% i 100% plaća zaposlenih. Mogu se podijeliti na prvi (donji) kvartil, drugi kvartil (medijan), treći (gornji) kvartil i četvrti kvartil.

Prvi (donji) kvartil pokazuje da 25% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvoga kvartila, a 75% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od prvoga kvartila.

Treći (gornji) kvartil pokazuje da 75% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od trećega kvartila, a 25% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od trećega kvartila.

Decilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih.

U prvom decilu nalaze se zaposleni koji imaju najniže mjesečne plaće i pokazuje da 10% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvog decila, a 90% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od tog iznosa. U drugom decilu nalaze se zaposleni koji primaju plaću veću od onih koji se nalaze u prvom decilu i manju od onih koji se nalaze u trećem decilu itd.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
   Snježana Varga, Marinka Radman Ćosić i Ante Mandarić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr