Priopćenje

Godina: LXII.
Zagreb, 15. rujna 2025.
OEN-2025-2-1/7
ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U SRPNJU 2025.
PRVI REZULTATI

U srpnju 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 740 GWh. U odnosu na lipanj 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 10,3%, dok je u odnosu na srpanj 2024. smanjena za 7,4%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u srpnju 2025. iznosila je 6 039 TJ, a zalihe su povećane za 5 865 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u srpnju 2025. u odnosu na lipanj 2025. povećana je za 62,7%, a u odnosu na srpanj 2024. za 13,7%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u srpnju 2025. iznosila je 348 tis. tona, a zalihe su smanjene za 2 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u srpnju 2025. smanjena je u odnosu na lipanj 2025. za 3,3%, a u odnosu na srpanj 2024. za 1,4%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, SRPANJ 2023. - SRPANJ 2025.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Ukupna bruto proizvodnja 1 126 1 017 956 1 230 1 223 991 915 1 120
Hidroelektrane 556 464 533 482 540 519 371 394
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 228 298 161 402 217 45 79 301
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 79 81 78 71 77 79 76 72
Vjetroelektrane 204 187 113 192 293 226 213 211
Sunčane elektrane  59 67 71 83 96 122 176 143
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 109 1 001 943 1 203 1 209 981 905 1 096
Hidroelektrane 554 461 531 480 537 516 370 392
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 221 211 157 382 209 41 74 285
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 73 75 72 66 75 77 73 68
Vjetroelektrane 203 186 112 191 292 225 212 209
Sunčane elektrane  59 67 71 83 96 122 176 143
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Uvoz 885 1 011 1 362 1 525 936 1 210 1 267 1 284
Izvoz 596 590 773 816 715 721 578 639
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 39 30 24 32 47 41 17 -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 359 1 392 1 508 1 879 1 383 1 430 1 577 1 740

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja mil. m3 56 58 621) 671) 57 60 61 63
  TJ (GOM) 2 233 2 289 2 4381) 2 6331) 2 266 2 388 2 394 2 513
Uvoz mil. m3 186 171 176 255 170 273 190 269
  TJ (GOM) 7 302 6 795 7 020 10 016 6 994 10 875 7 409 10 646
Izvoz mil. m3 104 74 60 77 46 59 108 32
  TJ (GOM) 3 997 2 830 2 318 2 982 1 831 2 317 4 143 1 256
Promjena zaliha mil. m3 -19 26 71 109 -27 154 61 143
  TJ (GOM) -912 1 088 2 814 4 356 -1 103 6 308 1 950 5 865
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 157 129 1071) 1361) 209 120 83 157
  TJ (GOM) 6 450 5 165 4 3261) 5 3111) 8 531 4 638 3 711 6 039

1) Podaci su revidirani zbog naknadno dostavljenih ispravnih podataka izvještajnih jedinica.

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja 40 43 40 43 38 39 38 39
Uvoz 179 89 235 173 220 214 301 111
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 197 -32 70 -69 9 9 113 -96
Prerada u rafinerijama 22 164 205 285 249 244 226 246

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja 42 245 266 322 290 316 299 307
Uvoz 347 293 239 278 225 252 236 243
Izvoz 131 183 182 190 193 192 192 204
Promjena zaliha -10 47 -18 57 51 6 -17 -2
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 268 308 341 353 271 370 360 348

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja - 38 70 81 79 81 79 88
Uvoz 33 45 8 22 20 15 24 20
Izvoz 9 21 23 30 55 44 35 36
Promjena zaliha -23 13 -2 4 1 -9 11 14
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 47 49 57 69 43 61 57 58

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja 24 108 91 134 127 115 110 113
Uvoz 256 208 196 221 144 215 183 189
Izvoz 117 104 99 123 90 91 105 119
Promjena zaliha -15 34 1 33 16 16 -26 -15
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 178 178 187 199 165 223 214 198

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja 7 25 24 20 25 39 29 29
Uvoz 1 - - - 1 1 1 -
Izvoz 2 28 24 2 27 27 28 27
Promjena zaliha 5 -4 -1 17 -3 9 1 1
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 1 1 1 2 4 1 1

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja 11 74 81 87 59 81 81 77
Uvoz 57 40 35 35 60 21 28 34
Izvoz 3 30 36 35 21 30 24 22
Promjena zaliha 23 4 -16 3 37 -10 -3 -2
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 42 80 96 84 61 82 88 91

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 7 - - - - 4 11 77
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 1 -7 -7 -47 -10 -5 1 37
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 6 7 7 47 10 9 10 40

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 2 3 1 2 2 2 2 3
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 2 3 1 2 2 2 2 3

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2024. 2025.
IV. V. VI. VII. IV. V. VI. VII.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - - - - - - 1
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - - - - - - - 1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice  
CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2025 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti