Priopćenje

Godina: LXII.

Zagreb, 18. srpnja 2025.

OEN-2025-2-1/5

ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U SVIBNJU 2025. PRVI REZULTATI

U svibnju 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 430 GWh. U odnosu na travanj 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 3,4%, dok je u odnosu na svibanj 2024. povećana za 2,7%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u svibnju 2025. iznosila je 4 638 TJ, a zalihe su povećane za 6 308 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u svibnju 2025. u odnosu na travanj 2025. smanjena je za 45,6%, a u odnosu na svibanj 2024. smanjena za 10,2%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u svibnju 2025. iznosila je 370 tis. tona, a zalihe su povećane za 6 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u svibnju 2025. povećana je u odnosu na travanj 2025. za 36,5%, a u odnosu na svibanj 2024. povećana je za 20,1%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, SVIBANJ 2023. - SVIBANJ 2025.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

^GWh

Opskrba	Električna energija
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Ukupna bruto proizvodnja	1 288	1 473	1 126	1 017	1 204	1 476	1 223	991
Hidroelektrane	672	785	556	464	502	741	540	519
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva	316	320	228	298	353	234	217	45
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva	76	80	79	81	81	86	77	79
Vjetroelektrane	209	250	204	187	224	343	293	226
Sunčane elektrane	14	39	59	67	44	73	96	122
Geotermalne elektrane	-	-	-	-	-	-	-	-
Ukupna neto proizvodnja	1 272	1 457	1 109	1 001	1 185	1 451	1 209	981
Hidroelektrane	669	782	554	461	499	739	537	516
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva	307	310	221	211	344	225	209	41
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva	73	78	73	75	75	81	75	77
Vjetroelektrane	208	248	203	186	223	333	292	225
Sunčane elektrane	14	39	59	67	44	73	96	122
Geotermalne elektrane	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	884	828	885	1 011	1 000	950	936	1 210
Izvoz	678	785	596	590	568	783	715	721
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama	13	7	39	30	25	31	47	41
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	1 465	1 493	1 359	1 392	1 592	1 587	1 383	1 430

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba	Mjerna jedinica	Prirodni plin
		2024.				2025.
		II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	mil. m³	53	57	56	58	55	59	57	60
	TJ (GOM)	2 115	2 268	2 233	2 289	2 200	2 340	2 266	2 388
Uvoz	mil. m³	176	268	186	171	175	190	170	273
	TJ (GOM)	6 881	10 502	7 302	6 795	6 998	7 435	6 994	10 875
Izvoz	mil. m³	87	105	104	74	28	64	46	59
	TJ (GOM)	3 338	4 026	3 997	2 830	1 096	2 500	1 831	2 317
Promjena zaliha	mil. m³	-79	12	-19	26	-90	-64	-27	154
	TJ (GOM)	-3 160	557	-912	1 088	-3 468	-2 620	-1 103	6 308
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	mil. m³	222	208	157	129	293	249	209	120
	TJ (GOM)	8 818	8 187	6 450	5 165	11 570	9 895	8 531	4 638

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

^{tis. tona}

Opskrba	Sirova nafta
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	39	42	40	43	35	39	38	39
Uvoz	34	89	179	89	184	179	220	214
Izvoz	-	59	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	59	69	197	-32	-12	-21	9	9
Prerada u rafinerijama	14	3	22	164	231	239	249	244

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

^{tis. tona}

Opskrba	Naftni derivati
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	23	7	42	245	273	276	290	316
Uvoz	320	399	347	293	113	217	225	252
Izvoz	145	136	131	183	209	197	193	192
Promjena zaliha	-14	9	-10	47	-45	28	51	6
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	212	261	268	308	222	268	271	370

3.2.1. MOTORNI BENZIN

^{tis. tona}

Opskrba	Motorni benzin
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	4	-	-	38	70	74	79	81
Uvoz	45	43	33	45	10	15	20	15
Izvoz	36	7	9	21	65	45	55	44
Promjena zaliha	-20	2	-23	13	-8	14	1	-9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	33	34	47	49	23	30	43	61

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

^{tis. tona}

Opskrba	Plinsko/dizelsko gorivo
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	-	-	24	108	115	115	127	115
Uvoz	248	321	256	208	88	165	144	215
Izvoz	91	115	117	104	93	82	90	91
Promjena zaliha	9	18	-15	34	-41	18	16	16
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	148	188	178	178	151	180	165	223

3.2.3. LOŽIVA ULJA

^{tis. tona}

Opskrba	Loživa ulja
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	11	1	7	25	41	42	25	39
Uvoz	-	-	1	-	1	2	1	1
Izvoz	12	2	2	28	28	53	27	27
Promjena zaliha	-1	-1	5	-4	11	-13	-3	9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	-	-	1	1	3	4	2	4

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

^tis.tona

Opskrba	Ostali naftni derivati
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	8	6	11	74	47	45	59	81
Uvoz	27	35	57	40	14	35	60	21
Izvoz	6	12	3	30	23	17	21	30
Promjena zaliha	-2	-10	23	4	-7	9	37	-10
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	31	39	42	80	45	54	61	82

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

^{tis. tona}

Opskrba	Kameni ugljen
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	7	62	7	-	9	4	-	4
Izvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	3	58	1	-7	2	-3	-10	-5
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	4	4	6	7	7	7	10	9

4.2. KOKS

^{tis. tona}

Opskrba	Koks
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	2	2	2	3	3	2	2	2
Izvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	-	-	-	-	-	-	-	-
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	2	2	2	3	3	2	2	2

4.3. MRKI UGLJEN

^{tis. tona}

Opskrba	Mrki ugljen
	2024.				2025.
	II.	III.	IV.	V.	II.	III.	IV.	V.
Proizvodnja	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Izvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	-	-	-	-	-	-	-	-
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	-	-	-	-	-	-	-	-

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

Kratice
CHP	kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat	Statistički ured Europske unije
GOM	gornja ogrjevna moć
GWh	gigavatsat
HERA	Hrvatska energetska regulatorna agencija
m³	kubični metar
mil.	milijun
tis.	tisuća
TJ	teradžul

Znakovi
-	nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Izjava o pristupačnosti