Priopćenje

Godina: LXII.
Zagreb, 15. travnja 2025.
OEN-2025-2-1/2

ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U VELJAČI 2025. PRVI REZULTATI

U veljači 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 592 GWh. U odnosu na siječanj 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 8,6%, dok je u odnosu na veljaču 2024. povećana za 8,7%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u veljači 2025. iznosila je 11 570 TJ, a zalihe su smanjene za 3 468 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u veljači 2025. u odnosu na siječanj 2025. smanjena je za 8,8%, a u odnosu na veljaču 2024. povećana je za 31,2%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u veljači 2025. iznosila je 222 tis. tona, a zalihe su smanjene za 45 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u veljači 2025. smanjena je u odnosu na siječanj 2025. za 24,5%, a u odnosu na veljaču 2024. povećana je za 4,7%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, VELJAČA 2023. - VELJAČA 2025.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Ukupna bruto proizvodnja 1 629 1 559 1 537 1 288 1 297 1 545 1 475 1 204
Hidroelektrane 870 890 800 672 527 606 665 502
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 408 325 350 316 362 515 371 353
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 79 83 82 76 87 88 85 81
Vjetroelektrane 256 246 296 209 288 310 329 224
Sunčane elektrane  16 16 10 14 33 26 25 44
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 596 1 538 1 519 1 272 1 264 1 509 1 457 1 185
Hidroelektrane 868 887 797 669 525 604 662 499
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 387 313 340 307 340 490 361 344
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 72 78 78 73 80 81 81 75
Vjetroelektrane 254 244 294 208 287 309 328 223
Sunčane elektrane  16 16 10 14 33 26 25 44
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Uvoz 729 999 890 884 1 007 1 131 1 068 1 000
Izvoz 803 856 707 678 685 885 763 568
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 11 27 20 13 16 13 21 25
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 511 1 654 1 682 1 465 1 569 1 742 1 741 1 592

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja mil. m3 57 58 57 53 68 64 63 55
  TJ (GOM) 2 269 2 306 2 262 2 115 2 724 2 537 2 498 2 200
Uvoz mil. m3 197 217 225 176 179 181 267 175
  TJ (GOM) 7 685 8 470 8 852 6 881 7 113 7 420 10 532 6 998
Izvoz mil. m3 44 79 82 87 42 65 58 28
  TJ (GOM) 1 683 3 044 3 187 3 338 1 641 2 643 2 268 1 096
Promjena zaliha mil. m3 -69 -58 -78 -79 -54 -136 -51 -90
  TJ (GOM) -2 741 -2 236 -3 020 -3 160 -2 593 -5 309 -1 924 -3 468
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 279 254 278 222 259 315 322 293
  TJ (GOM) 11 011 9 968 10 948 8 818 10 790 12 622 12 686 11 570

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja 41 42 42 39 40 42 41 35
Uvoz - - - 34 230 160 305 184
Izvoz 22 65 - - 58 27 - -
Promjena zaliha -165 -50 31 59 -18 -78 75 -12
Prerada u rafinerijama 184 27 11 14 230 253 271 231

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2023. 2024. 2024. 2025.
XI.  XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja 285 42 21 23 302 299 330 273
Uvoz 203 301 334 320 148 213 180 113
Izvoz 150 146 99 145 183 188 225 209
Promjena zaliha 55 -65 23 -14 -39 21 -9 -45
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 283 262 233 212 306 303 294 222

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja 69 - 15 4 88 79 102 70
Uvoz 14 15 50 45 17 18 22 10
Izvoz 20 6 7 36 80 33 98 65
Promjena zaliha 28 -28 24 -20 -13 22 -23 -8
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 35 37 34 33 38 42 49 23

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja 116 11 - - 136 142 143 115
Uvoz 165 252 256 248 108 168 146 88
Izvoz 99 100 86 91 76 86 80 93
Promjena zaliha 13 -10 10 9 -35 17 18 -41
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 169 173 160 148 203 207 191 151

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja 9 11 1 11 30 31 39 41
Uvoz 1 1 1 - 1 1 1 1
Izvoz 2 15 2 12 12 48 29 28
Promjena zaliha 7 -6 -12 -1 17 -19 9 11
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 3 12 - 2 3 2 3

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja 91 20 5 8 48 47 46 47
Uvoz 23 33 27 27 22 26 11 14
Izvoz 29 25 4 6 15 21 18 23
Promjena zaliha 7 -21 1 -2 -8 1 -13 -7
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 78 49 27 31 63 51 52 45

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 67 72 - 7 75 70 2 9
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 16 54 -7 3 17 6 -6 2
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 51 18 7 4 58 64 8 7

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - 2 2 2 3 4 1 3
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - 2 2 2 3 4 1 3

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2023. 2024. 2024. 2025.
XI. XII. I. II. XI. XII. I. II.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 3 1 - - 1 1 - -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 3 1 - - 1 1 - -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice  
CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti