Priopćenje

Godina: LXII.
Zagreb, 17. ožujka 2025.
OEN-2025-2-1/1

ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U SIJEČNJU 2025. PRVI REZULTATI

U siječnju 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 741 GWh. U odnosu na prosinac 2024. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 0,1%, dok je u odnosu na siječanj 2024. povećana za 3,5%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u siječnju 2025. iznosila je 12 686 TJ, a zalihe su smanjene za 1 924 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u siječnju 2025. u odnosu na prosinac 2024. povećana je za 0,5%, a u odnosu na siječanj 2024. za 15,9%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u siječnju 2025. iznosila je 294 tis. tona, a zalihe su smanjene za devet tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u siječnju 2025. smanjena je u odnosu na prosinac 2024. za 3,0%, dok je u odnosu na siječanj 2024. povećana za 26,2%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, SIJEČANJ 2023. - SIJEČANJ 2025.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Ukupna bruto proizvodnja 1 249 1 629 1 559 1 537 1 350 1 297 1 545 1 475
Hidroelektrane 464 870 890 800 652 527 606 665
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 476 408 325 350 396 362 515 371
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 80 79 83 82 81 87 88 85
Vjetroelektrane 205 256 246 296 172 288 310 329
Sunčane elektrane  25 16 16 10 49 33 26 25
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 214 1 596 1 538 1 519 1 315 1 264 1 509 1 457
Hidroelektrane 462 868 887 797 648 525 604 662
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 450 387 313 340 372 340 490 361
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 73 72 78 78 75 80 81 81
Vjetroelektrane 204 254 244 294 171 287 309 328
Sunčane elektrane  25 16 16 10 49 33 26 25
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Uvoz 883 729 999 890 902 1 007 1 131 1 068
Izvoz 653 803 856 707 741 685 885 763
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 24 11 27 20 13 16 13 21
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 420 1 511 1 654 1 682 1 463 1 569 1 742 1 741

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja mil. m3 60 57 58 57 71 68 64 63
  TJ (GOM) 2 373 2 269 2 306 2 262 2 839 2 724 2 537 2 498
Uvoz mil. m3 188 197 217 225 230 179 181 267
  TJ (GOM) 7 347 7 685 8 470 8 852 9 190 7 113 7 420 10 532
Izvoz mil. m3 64 44 79 82 23 42 65 58
  TJ (GOM) 2 488 1 683 3 044 3 187 912 1 641 2 643 2 268
Promjena zaliha mil. m3 -25 -69 -58 -78 35 -54 -136 -51
  TJ (GOM) -1 148 -2 741 -2 236 -3 020 1 879 -2 593 -5 309 -1 924
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 208 279 254 278 242 259 315 322
  TJ (GOM) 8 380 11 011 9 968 10 948 9 237 10 790 12 622 12 686

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja 43 41 42 42 41 40 42 41
Uvoz 209 - - - 262 230 160 305
Izvoz 44 22 65 - - 58 27 -
Promjena zaliha 1 -165 -50 31 73 -18 -78 75
Prerada u rafinerijama 207 184 27 11 230 230 253 271

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI.  XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja 293 285 42 21 302 302 299 330
Uvoz 186 203 301 334 241 148 213 180
Izvoz 185 150 146 99 234 183 188 225
Promjena zaliha -6 55 -65 23 -10 -39 21 -9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 299 283 262 233 319 306 303 294

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja 77 69 - 15 71 88 79 102
Uvoz 13 14 15 50 16 17 18 22
Izvoz 45 20 6 7 33 80 33 98
Promjena zaliha 12 28 -28 24 7 -13 22 -23
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 33 35 37 34 47 38 42 49

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja 123 116 11 - 125 136 142 143
Uvoz 149 165 252 256 195 108 168 146
Izvoz 82 99 100 86 123 76 86 80
Promjena zaliha -9 13 -10 10 -1 -35 17 18
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 199 169 173 160 198 203 207 191

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja 24 9 11 1 42 30 31 39
Uvoz 1 1 1 1 1 1 1 1
Izvoz 27 2 15 2 51 12 48 29
Promjena zaliha -3 7 -6 -12 -10 17 -19 9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 1 3 12 2 2 3 2

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja 69 91 20 5 64 48 47 46
Uvoz 23 23 33 27 29 22 26 11
Izvoz 31 29 25 4 27 15 21 18
Promjena zaliha -6 7 -21 1 -6 -8 1 -13
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 66 78 49 27 72 63 51 52

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - 67 72 - 74 75 70 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha -63 16 54 -7 13 17 6 -6
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 63 51 18 7 61 58 64 8

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 2 - 2 2 2 3 4 1
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 2 - 2 2 2 3 4 1

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2023. 2024. 2024. 2025.
X. XI. XII. I. X. XI. XII. I.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 1 3 1 - - 1 1 -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 3 1 - - 1 1 -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice  
CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti