Prikazani su ekonomski računi protoka materijala koji obuhvaćaju domaće vađenje, uvoz i izvoz unutar zemalja EU-a i izvan njih te domaći prerađeni output za Republiku Hrvatsku od 2020. do 2024.
Vrijednost neposrednog unosa materijala u 2024. iznosila je 71 005 tis. tona (61,2% iz domaćih izvora i 38,8% iz uvoza), što je za 6,7% više nego u 2023.
Utrošak domaćeg materijala u 2024. iznosio je 50 968 tis. tona, što je za 4,6% više nego u 2023.
Uvoz materijala u 2024. iznosio je 27 527 tis. tona, odnosno povećao se za 13,1% u odnosu na 2023. Izvoz materijala iznosio je 20 037 tis. tona, što je povećanje za 12,3% u odnosu na godinu prije. Fizička trgovinska bilanca u 2024. iznosila je 7 490 tis. tona.
Utrošak sirovina u 2024. iznosio je 67 750 tis. tona, što je povećanje za 13,1% u odnosu na 2023.
1. DOMAĆE VAĐENJE1) |
||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Pri proračunu tokova materijala svake se godine primjenjuju novi izračuni prema preporučenoj Eurostatovoj metodologiji. Stoga određeni podaci nisu usporedivi s podacima iz Priopćenja OEN-2024-1-7. |
2. UVOZ HRVATSKE UNUTAR ZEMALJA EU-a I IZVAN NJIH |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama. |
3. IZVOZ HRVATSKE UNUTAR ZEMALJA EU-a I IZVAN NJIH |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama. |
4. DOMAĆI PRERAĐENI OUTPUT1) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Pri proračunu tokova materijala svake se godine primjenjuju novi izračuni prema preporučenoj Eurostatovoj metodologiji. Stoga određeni podaci nisu usporedivi s podacima iz Priopćenja OEN-2024-1-7. |
5. POKAZATELJI PROTOKA MATERIJALA U 2024. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama. |
6. POKAZATELJI PROTOKA MATERIJALA, 2020. − 2024.1) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Pri proračunu tokova materijala svake se godine primjenjuju novi izračuni prema preporučenoj Eurostatovoj metodologiji. Stoga određeni podaci nisu usporedivi s podacima iz Priopćenja OEN-2024-1-7. |
7. UTROŠAK SIROVINA (MATERIJALNI OTISAK), 2020. − 2024.1) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
tis. tona
1) Državni zavod za statistiku od 2025. objavljuje podatke o materijalnom otisku za Republiku Hrvatsku. Pokazatelj materijalnog otiska izračunan je u sklopu projekta koji je sufinancirala Europska unija. |
Izvori i metode prikupljanja podataka
Izvor podataka za ekonomske račune protoka materijala jest Državni zavod za statistiku.
Ekonomski računi protoka materijala jedan su od fizičkih modula Eurostatova programa europskih ekonomskih računa okoliša. Obuhvaćeni su Uredbom (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša.
Ekonomski računi protoka materijala (EW-MFA) bilježe protoke prirodnih unosa (domaće vađenje materijala) i proizvoda (uvoz i izvoz) s pomoću detaljne raščlambe na temelju otprilike 50 kategorija materijala. Za podatke o tokovima materijala u ovom Priopćenju upotrebljavale su se sljedeće glavne kategorije materijala:
Definicije
Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske tvari), šumarstva i drvne industrije te biorazgradivi dio komunalnoga i industrijskog otpada čija je energetska upotreba dopuštena.
Minerali su prirodna homogena tijela stalnoga kemijskog sastava i utvrđenih fizičkih svojstava koji se pojavljuju ili u određenim geometrijskim oblicima (kristalima) ili bez određenih vanjskih obilježja.
Ruda je mineralni agregat iz kojega je tehnički moguće i ekonomski opravdano dobivanje metala i/ili drugih minerala koji se mogu upotrijebiti u industriji.
Koncentrati su produkti obogaćivanja ruda sa znatno povećanim sadržajem metala u odnosu na sadržaje u rudi, a pogodni su za daljnju metaluršku preradu i dobivanje metala.
Nemetalne mineralne sirovine jesu one sirovine koje pri topljenju ne daju novu sirovinu, a obično su vezane za sedimentne stijene (kvarcne sirovine, gline, gips, sol, dolomit, fosforit, grafit, boksit i cementne sirovine).
Materijali/nositelji fosilne energije nastaju ispod Zemljine površine prirodnim putem od ostataka živih bića. Fosilna goriva neobnovljivi su izvori energije. Postoje tri glavna oblika fosilnih goriva: ugljen, nafta i prirodni plin.
Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su skupljanje, prijevoz i obrada nužni za svrhu zaštite javnog interesa.
Korištenje domaćeg vađenja (DEU) jest godišnja količina sirovina (osim vode i zraka) koja se dobiva iz prirodnog okoliša, a upotrebljava se u gospodarstvu.
Utrošak domaćeg materijala (DMC) definira se kao ukupna količina materijala koja se izravno upotrebljava u gospodarstvu.
Utrošak domaćeg materijala (DMC) = domaće vađenje + uvoz – izvoz.
Neposredni unos materijala (DMI) = domaće vađenje + uvoz.
Fizička trgovinska bilanca (PTB) računa se tako da se od količine uvoza izražene u fizičkim jedinicama oduzme količina izvoza izražena u fizičkim jedinicama na sljedeći način.
Fizička trgovinska bilanca (PTB) = uvoz – izvoz.
Utrošak sirovina (RMC) bilježi količinu utrošenih sirovina (dobivenih domaćim ili stranim vađenjem) za proizvodnju svih proizvoda kojima se koristi nacionalno gospodarstvo. Utrošak sirovina pokazatelj je protoka materijala koji se još naziva i ''materijalni otisak''.
| Kratice | |
| EU | Europska unija |
| Eurostat | Statistički ured Europske unije |
| tis. | tisuća |
| Znakovi | |
| 0 | podatak je manji od 0,5 upotrijebljene mjerne jedinice |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja
Priredili:
Darko Jukić, Gordana Lepčević, Željka Kovaček Čuklić i Bernarda Šimunić
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr