Priopćenje

Godina: LXII.
Zagreb, 17. studenog 2025.
OEN-2025-2-1/9
ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE
U RUJNU 2025. PRVI REZULTATI

U rujnu 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 472 GWh. U odnosu na kolovoz 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 10,6%, dok je u odnosu na rujan 2024. smanjena za 2,3%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u rujnu 2025. iznosila je 5 895 TJ, a zalihe su smanjene za 2 337 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u rujnu 2025. u odnosu na kolovoz 2025. smanjena je za 6,8%, dok je u odnosu na rujan 2024. smanjena za 20,8%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u rujnu 2025. iznosila je 343 tis. tona, a zalihe su smanjene za 23 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u rujnu 2025. smanjena je u odnosu na kolovoz 2025. za 7,3%, dok je u odnosu na rujan 2024. smanjena za 3,4%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, RUJAN 2023. - RUJAN 2025.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Ukupna bruto proizvodnja 956 1 230 1 164 1 060 915 1 120 1 142 859
Hidroelektrane 533 482 400 322 371 394 379 230
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 161 402 438 358 79 301 294 299
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 78 71 74 69 76 72 79 75
Vjetroelektrane 113 192 161 253 213 211 249 150
Sunčane elektrane  71 83 91 59 176 143 141 105
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Ukupna neto proizvodnja 943 1 203 1 134 1 034 905 1 096 1 117 834
Hidroelektrane 531 480 398 320 370 392 374 228
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 157 382 415 339 74 285 277 279
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 72 66 69 64 73 68 76 73
Vjetroelektrane 112 191 160 252 212 209 248 149
Sunčane elektrane  71 83 91 59 176 143 141 105
Geotermalne elektrane - - - - - - - -
Uvoz 1 362 1 525 1 525 1 061 1 267 1 284 1 101 1 093
Izvoz 773 816 803 587 578 639 569 452
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 24 32 18 2 17 - 3 3
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 508 1 879 1 839 1 506 1 577 1 740 1 646 1 472

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja mil. m3 621) 671) 74 69 61 63 61 63
  TJ (GOM) 2 4381) 2 6331) 2 881 2 766 2 394 2 513 2 420 2 490
Uvoz mil. m3 176 255 177 218 190 269 105 28
  TJ (GOM) 7 020 10 016 6 851 8 687 7 409 10 646 4 054 1 101
Izvoz mil. m3 60 77 78 76 108 32 27 1
  TJ (GOM) 2 318 2 982 2 988 2 973 4 143 1 256 1 054 34
Promjena zaliha mil. m3 71 109 19 16 61 143 -18 -60
  TJ (GOM) 2 814 4 356 253 1 040 1 950 5 865 -902 -2 337
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 1071) 1361) 153 195 83 157 157 150
  TJ (GOM) 4 3261) 5 3111) 6 491 7 439 3 711 6 039 6 322 5 895

1) Podaci su revidirani zbog naknadno dostavljenih ispravnih podataka izvještajnih jedinica.

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 40 43 41 40 38 39 38 38
Uvoz 235 173 83 239 301 111 243 161
Izvoz - - 59 - - - - -
Promjena zaliha 70 -69 -193 25 113 -96 36 -37
Prerada u rafinerijama 205 285 258 254 226 246 245 236

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 266 322 299 302 299 307 316 310
Uvoz 239 278 246 263 236 243 256 205
Izvoz 182 190 189 191 192 204 211 195
Promjena zaliha -18 57 -28 19 -17 -2 -9 -23
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 341 353 384 355 360 348 370 343

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 70 81 78 71 79 88 82 85
Uvoz 8 22 11 14 24 20 21 13
Izvoz 23 30 28 33 35 36 39 28
Promjena zaliha -2 4 -3 1 11 14 -8 15
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 57 69 64 51 57 58 72 55

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2024. 2025.
VI. VII. VII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 91 134 122 134 110 113 108 115
Uvoz 196 221 214 193 183 189 205 171
Izvoz 99 123 115 110 105 119 102 94
Promjena zaliha 1 33 -21 1 -26 -15 4 -10
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 187 199 242 216 214 198 207 202

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 24 20 29 27 29 29 26 43
Uvoz - - - 1 1 - - -
Izvoz 24 2 28 28 28 27 28 54
Promjena zaliha -1 17 - -2 1 1 -2 -12
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 1 1 2 1 1 - 1

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 81 87 70 70 81 77 100 67
Uvoz 35 35 21 55 28 34 30 21
Izvoz 36 35 18 20 24 22 42 19
Promjena zaliha -16 3 -4 19 -3 -2 -3 -16
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 96 84 77 86 88 91 91 85

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - - - 11 77 75 71
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha -7 -47 -57 -38 1 37 35 9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 7 47 57 38 10 40 40 62

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 1 2 2 2 2 3 2 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 2 2 2 2 3 2 2

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2024. 2025.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - - 1 - 1 - 1
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - - - 1 - 1 - 1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice  
CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2025 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti