PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U PROSINCU 2025.

U prosincu 2025. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 419 tisuća, što je za 6,6% više nego u prosincu 2024., kada je ostvaren promet od 393 tisuće putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 333 tisuće, što je porast od 5,1% u odnosu na prosinac 2024., kada je prevezeno 317 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 50 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na prosinac 2024. porast od 14,0%, te zračna luka Dubrovnik, s 31 tisućom prevezenih putnika, što je porast od 13,2%.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 100 tisuća putnika, što je za 4,2% više u odnosu na prosinac 2024. Slijede zračne luke Francuske, s 24 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 6,8%, te zračne luke Turske, s 22 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 13,0%.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 5 396, što je porast od 1,3% u usporedbi s prosincem 2024., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 5 327.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 765 tona, što je pad od 8,7% u usporedbi s prosincem 2024., kada je promet tereta iznosio 838 tona.

U razdoblju od siječnja do prosinca 2025. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 144,7 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 4,4% u odnosu na isto razdoblje 2024. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 13 985 tisuća putnika, što je porast od 6,8%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do prosinca 2025. pao je za 12,0% u odnosu na isto razdoblje 2024. te je iznosio 9,7 tisuća tona.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr