PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2025.

U lipnju 2025. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 889 tisuća, što je za 7,3% više nego u lipnju 2024., kada je ostvaren promet od 1 760 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 578 tisuća, što je porast od 8,2% u odnosu na lipanj 2024., kada su prevezene 534 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 447 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na lipanj 2024. porast od 3,8%, te zračna luka Zagreb, s 435 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 7,6%.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 351 tisuća putnika, što je u odnosu na lipanj 2024. više za 4,4%. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 317 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 0,3%, te zračne luke Poljske, sa 133 tisuće prevezenih putnika, što je više za 33,7%.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u lipnju 2025. iznosio je 18 788, što je porast od 5,9% u usporedbi s lipnjem 2024., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 17 735.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u lipnju 2025. iznosio je 893 tone, što je pad od 7,6% u usporedbi s lipnjem 2024., kada je promet tereta iznosio 966 tona.

U razdoblju od siječnja do lipnja 2025. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 59,9 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 4,6% u odnosu na isto razdoblje 2024. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno je ukrcana i iskrcana 5 381 tisuća putnika, što je porast od 7,3%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do lipnja 2025. pao je za 8,2% u odnosu na isto razdoblje 2024. te je iznosio 4,8 tisuća tona.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr