KLANJE STOKE I PERADI U 2024.

Prema raspoloživim podacima ukupnoga klanja stoke u klaonicama, u 2024. u usporedbi s 2023. broj zaklanih goveda ostao je na približnoj istoj razini (oko 159 000 grla).

Klanje svinja u porastu je za 5,6%, odnosno zaklano je oko 59 300 grla više nego godinu prije. Broj ovaca zaklanih u klaonicama veći je za oko 8 500 grla, odnosno za 5,9%, dok je broj zaklane peradi veći za 6,9% u odnosu na godinu prije.

U neto težini stoke zaklane u klaonicama ostvareno je povećanje proizvodnje kod goveda za oko 1 300 t (3,1%) i svinja za oko 5 500 t (7,1%).

Povećanje proizvodnje u neto težini kod ovaca iznosi 6,8% (oko 120 t), a kod peradi je proizvodnja povećana za oko 5 600 t (7,8%).

Ukupno zaklana stoka i perad, koja uključuje i procjenu domaćega klanja na gospodarstvima, u usporedbi s godinom prije pokazuje sljedeća kretanja.

Broj zaklanih svinja u 2024. u odnosu na 2023. veći je za 6,8% (oko 103 200 grla), uz povećanje neto težine za 8,3% (9 226 t).

Broj ukupno zaklanih ovaca manji je za oko 71 000 grla (13,2%), uz smanjenje neto težine za 815 t (12,5%).

U 2024. broj ukupno zaklanih koza manji je za 14,4% (oko 6 700 grla), uz smanjenje neto težine za 74 t (14,5%).

Kod ukupno zaklane peradi uz porast broja za 1,4% (oko 736 500 komada) porasla je i neto težina za 2,7% (2 390 t).

Podaci o ukupnom klanju goveda jednaki su podacima o klanju goveda u klaonicama.

U vezi s bruto domaćom proizvodnjom situacija je sljedeća.

Izraženo u postocima, broj zaklanih goveda povećan je za 1,4%, uz povećanje neto težine za 8,2%.

Broj ukupno zaklanih ovaca manji je za 19,3%, uz smanjenje neto težine za 15,6%.

Broj ukupno zaklanih svinja manji je za 2,7%, a njihova neto težina veća je za 4,9%.

Broj ukupno zaklanih koza manji je za 14,4%, dok je neto težina manja za 14,5%.

Brojčano to iznosi oko 1 120 grla više zaklanih goveda, oko 86 300 grla manje zaklanih ovaca, oko 34 800 grla manje zaklanih svinja te oko 6 700 grla manje zaklanih koza. Povećanje neto težine kod goveda iznosi oko 3 500 t, kod svinja je neto težina povećana za 6 100 t, kod ovaca je neto težina smanjena za oko 900 t, dok je kod koza neto težina smanjena za oko 74 t.

Broj zaklane peradi veći je za 2,9% (oko 1 450 000 komada), a neto težina veća je za 2,6% (oko 2 200 t).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Godišnji podaci o klanju stoke i peradi u klaonicama preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane (Područni odjel za kontrolu sustava razvrstavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova Križevci).

Podaci ukupnoga godišnjega klanja stoke i peradi dobiveni su, osim iz administrativnih podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama, i na temelju podataka prikupljenih redovitim godišnjim istraživanjima broja stoke i stočne proizvodnje kod poslovnih subjekata i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Podaci o uvozu i izvozu stoke i peradi preuzimaju se iz statistike robne razmjene s inozemstvom.

Istraživanjem o klanju stoke i peradi u klaonicama prikupljaju se podaci o broju zaklane stoke po vrstama i kategorijama, njihovoj težini prije klanja (bruto težina), težini obrađenog trupa (neto težina) te podaci o randmanima.

Podaci o broju zaklane stoke i peradi na gospodarstvima i prisilnom klanju kod pravnih osoba prikupljaju se, među ostalim, iz podataka o bilancama stoke i peradi.

Metodologija za provedbu istraživanja o stočarstvu temelji se na Uredbi (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 93/23/EEZ, 93/24/EEZ i 93/25/EEZ.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice za koje se podnose mjesečni izvještaji o klanju stoke i peradi jesu pravne osobe i njihovi dijelovi te obrtnici koji se bave djelatnošću klanja stoke i peradi.

Podaci o broju stoke i stočnoj proizvodnji za poslovne subjekte prikupljaju se na dva načina: izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku i u mrežnoj aplikaciji koju ispunjavaju izvještajne jedinice.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljeni su metodom telefonskog anketiranja na odabranome stratificiranom uzorku. Uzorak je izabran iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava kao baze, a ima oko 25 000 jedinica.

Prognoza bruto domaće proizvodnje temelji se na modelima procjene korištenjem podataka iz raspoloživih administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti), u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23). i Naputkom o načinu zaštite povjerljivih statističkih podataka u Državnom zavodu za statistiku, smatraju se povjerljivima te se stoga ne objavljuju.

Definicije

Neto težina jest težina očišćenog trupa zaklane stoke i peradi bez kože, krvi, glave (osim kod odojaka i peradi), utrobe, prednjih nogu do koljena i stražnjih nogu do skočnog zgloba.

Randman zaklane stoke i peradi jest postotni odnos težine zaklane stoke i peradi (neto težina) i težine žive stoke i peradi (bruto težina), a iskazuje se u postocima.

Ukupno klanje stoke i peradi obuhvaća svu stoku i perad zaklanu na području Republike Hrvatske bez obzira na podrijetlo. To je zbroj klanja stoke i peradi u klaonicama i klanja stoke i peradi kod pravnih osoba (prisilno klanje) te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podaci ukupnog klanja goveda obuhvaćaju isključivo goveda zaklana u klaonicama.

Bruto domaća proizvodnja obuhvaća stoku i perad uzgojenu na području Republike Hrvatske. To je razlika ukupno zaklane stoke i peradi i vanjskotrgovinske bilance (bruto domaća proizvodnja = ukupno klanje stoke i peradi – u meso preračunana masa živih uvezenih životinja + u meso preračunana masa živih izvezenih životinja).

Prognoza bruto domaće proizvodnje odgovara ocjeni broja zaklanih goveda, svinja i ovaca i vanjskotrgovinske bilance živih životinja.

Kratice

Znakovi

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Ana Pavetić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr