INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA U SIJEČNJU 2025.

 

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2024. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,0%, dok su u odnosu na prosinac 2024. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,1%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 9,7% (doprinos porastu od +0,50 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 7,5% (+0,47 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 5,8% (+0,30 postotnih bodova), Obrazovanje, za 5,4% (+0,04 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 5,1% (+1,36 postotnih bodova), Zdravlje, za 4,5% (+0,14 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 4,2% (+0,71 postotni bod), Alkoholna pića i duhan, za 3,9% (+0,19 postotnih bodova), te Prijevoz, za 3,0% (+0,41 postotni bod). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Komunikacija, za -1,9% (doprinos padu od -0,10 postotnih bodova) te Odjeća i obuća, za -1,7% (-0,11 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Komunikacija, za 3,0% (doprinos porastu od +0,15 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Razna dobra i usluge, po svakoj skupini za 1,4% (doprinos porastu od +0,24 postotna boda u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te +0,09 postotnih bodova u skupini Razna dobra i usluge), Hrana i bezalkoholna pića te Zdravlje, po svakoj skupini za 1,2% (doprinos porastu od +0,32 postotna boda u skupini Hrana i bezalkoholna pića te +0,04 postotna boda u skupini Zdravlje), Prijevoz, za 1,1% (doprinos porastu od +0,15 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,9% (doprinos porastu od +0,05 postotnih bodova) te Rekreacija i kultura, za 0,8% (doprinos porastu od +0,04 postotna boda). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,7% (doprinos padu od -0,99 postotnih bodova).

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), porast cijena na godišnjoj razini ostvaren je u komponentama Usluge, za 6,3%, Hrana, piće i duhan, za 4,9%, Energija, za 4,3%, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,5%. Porast cijena na mjesečnoj razini ostvaren je u komponentama Energija, za 2,0%, Usluge, za 1,4%, te Hrana, piće i duhan, za 1,1%, dok je pad cijena prisutan u komponenti Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 3,4%.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2024. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 5,0%, dok su u odnosu na prosinac 2024. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Definicije

Indeks potrošačkih cijena (IPC) primjenjuje se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, primjenjuje se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.

IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).

Dok se IPC najčešće primjenjuje kao opća mjera inflacije u nacionalnim okvirima, HIPC je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Obuhvat i prikupljanje cijena

IPC-om su obuhvaćena sva dobra i usluge koje kupuje referentno stanovništvo radi finalne potrošnje. Nisu obuhvaćeni imputirana stambena renta, izdaci za igre na sreću i usluge životnog osiguranja.

Snimanje cijena za većinu dobara i usluga iz košarice provode ovlašteni snimatelji cijena putem tablet računala na devet geografskih lokacija (Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Varaždin). Za odabrane proizvode iz košarice snimatelji cijena samostalno izabiru konkretan artikl čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu. Kako bi se osiguralo da snimatelji iz mjeseca u mjesec snimaju cijene istih artikala te kako bi se moglo pratiti koje artikle izabiru na terenu, snimatelji bilježe i unaprijed definiran skup dodatnih obilježja proizvoda. Takav način snimanja omogućuje praćenje promjene kretanja cijena između dvaju razdoblja, ali ne i usporedbu prosječnih cijena između različitih geografskih lokacija.

Osim cijena koje se prikupe izravno od snimatelja na terenu (lokalno snimanje cijena), podaci o nacionalno homogenim cijenama prikupljaju se izravno od izvještajnih jedinica ili putem interneta (centralno snimanje cijena).

Većina cijena koje se prikupljaju na tradicionalan način snima se jedanput na mjesec, približno istog dana u mjesecu. Dva puta na mjesec snimaju se cijene poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama i cijene u zračnome putničkom prijevozu. Cijene goriva za osobne automobile, cijene paket-aranžmana, cijene najma apartmana te cijene smještaja u kampovima snimaju se tjedno. Cijene školskih knjiga i naknada za obrazovanje snimaju se jedanput na godinu.

Osim tradicionalnog načina prikupljanja podataka za odabrane skupine proizvoda (tržišni najam nekretnina, kućanski aparati i elektronika), cijene se dva puta na tjedan prikupljaju primjenom tehnike web scraping. Od siječnja 2025. za odabrane proizvode iz Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (u nastavku teksta: ECOICOP) iz kategorija Hrana i bezalkoholna pića te Alkoholna pića skenirani podaci triju trgovačkih lanaca za prva dva puna tjedna (od ponedjeljka do nedjelje) koriste se za izračun indeksa.

Ponderi

Ponderi koji se primjenjuju za izračunavanje indeksa odražavaju relativnu važnost odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji kućanstava na domaćem teritoriju.

Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun indeksa potrošačkih cijena jest Anketa o potrošnji kućanstava (APK) i nadopunjen je dodatnim raspoloživim izvorima podataka. Za izračunavanje IPC-a od siječnja 2025. primjenjuju se ponderi koji se temelje na potrošnji kućanstava iz APK, preračunani na cijene u prosincu 2024.

Osnovni izvor podataka za izradu pondera za izračun HIPC-a na višim razinama agregacije jesu podaci nacionalnih računa, a za niže razine agregacije upotrijebljeni su podaci APK. Za izračunavanje HIPC-a od siječnja 2025. upotrijebljeni su procijenjeni podaci nacionalnih računa o izdacima za konačnu potrošnju kućanstava za 2024., nadopunjeni dodatnim raspoloživim izvorima podataka te preračunani na razliku između prosjeka 2024. i prosinca 2024.

Klasifikacija

Za klasificiranje proizvoda upotrebljava se klasifikacija ECOICOP.

Izračun indeksa

Tradicionalan način prikupljanja podataka

Indeksi elementarnih agregata izračunavaju se kao odnos geometrijskih sredina cijena za svaku geografsku lokaciju. To znači da se cijene proizvoda unutar elementarnog agregata u tekućemu mjesecu stavljaju u odnos s cijenama referentnog razdoblja (prosinac prethodne godine). Iz indeksa elementarnih agregata na razini geografskih lokacija izračunavaju se indeksi elementarnih agregata na nacionalnoj razini primjenom formule za vaganu aritmetičku sredinu.

Skenirani podaci

Za svaki trgovački lanac izračunavaju se prosječne jedinične cijene na razini koda GTIN, dijeljenjem prometa s količinama prodanima po artiklu. Dinamična košarica koristi se skupom filtera i algoritama radi odabira uparenog uzorka artikala za svaki mjesec u odnosu na prethodni. Iz izračunanih prosječnih jediničnih cijena na razini koda GTIN koje čine elementarni agregat izračunava se geometrijska sredina odnosa cijena za svaki trgovački lanac stavljanjem u odnos svih jediničnih cijena iz tekućeg mjeseca s cijenama iz prethodnog mjeseca (neponderirana formula Jevons).

Za svaki elementarni agregat po trgovačkom lancu izračunavaju se indeksi u odnosu na referentno razdoblje (prosinac prethodne godine). Iz mjesečnih indeksa u odnosu na referentno razdoblje izračunavaju se indeksi elementarnih agregata na nacionalnoj razini ponderiranom aritmetičkom sredinom, pri čemu ponderi trgovačkih lanaca čine njihovi tržišni udjeli.

Agregiranje indeksa

Agregirani indeksi, tj. indeksi na višim razinama prema formuli Laspeyresova tipa izračunavaju se korištenjem ponderirane aritmetičke sredine iz integriranih individualnih indeksa elementarnih agregata.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT)

HIPC-CT jest harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. u tijeku vremena. U slučaju promjene poreznih stopa razlika između tekućeg HIPC-CT-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na promjene cijena uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i potpuno.

Vremenske serije HIPC-CT ukupno možete preuzeti na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici PC-AXIS baze podataka pod naslovom Cijene, a detaljniju razradu prema klasifikaciji ECOICOP na mrežnim stranicama Eurostata.

 

Kratice

ECOICOP	Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni
Eurostat	Statistički ured Europske unije
GTIN	globalni broj trgovačke jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Sanja Jurleka, Jasminka Stančić, Gordana Šiletić, Ivana Ključarić, Tamara Golub, Ivana Anzulović i Karlo Nutrizio

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr