BRUTO DOMAĆI PROIZVOD I STVARNA INDIVIDUALNA POTROŠNJA U STANDARDU KUPOVNE MOĆI U 2024.

Eurostat 17. prosinca 2025. objavljuje podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i stvarnoj individualnoj potrošnji (SIP-u) po stanovniku za 2024., iskazane standardom kupovne moći (SKM-om).

Državni zavod za statistiku zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta.

Ovdje predstavljamo najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2022. do 2024. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Republici Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2024. iznosi 22% ispod prosjeka 27 država članica EU-a (EU-27), dok SIP po stanovniku u istoj godini iznosi 21% ispod prosjeka EU-27.

Luksemburg, država s najvećim BDP-om prema SKM-u

Od država članica EU-a najveći BDP po stanovniku prema SKM-u ima Luksemburg i on je za 145% viši od prosjeka EU-27, dok najnižu razinu BDP-a ima Bugarska i ona iznosi 34% ispod prosjeka EU-27.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No bez obzira na homogenost te kategorije, još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama.

SIP najmanji u Bosni i Hercegovini

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2024. kretao se od 28% ispod prosjeka EU-27 u Letoniji do 46% iznad prosjeka EU-27 u Luksemburgu.

Osim Luksemburga, najveći SIP po stanovniku prema SKM-u ostvarile su Nizozemska, Njemačka, Austrija, Belgija, Francuska, Danska, Švedska i Finska, čiji su podaci od 2% do 20% iznad prosjeka EU-27. Irska je u razini prosjeka EU-27.

Skupinu zemalja čija je razina SIP-a po stanovniku ispod prosjeka EU-27 čine Cipar, Italija, Španjolska, Malta, Litva, Slovenija, Portugal, Rumunjska, Poljska i Češka te se on kreće u rasponu od 2% do 18%.

Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Grčka, Hrvatska, Slovačka, Estonija, Bugarska, Mađarska i Letonija, čiji je prosjek između 21% i 28% ispod prosjeka EU-27.

Uz 27 država članica EU-a u analizu su uključene i države članice EFTA-e (Norveška, Švicarska i Island) i države kandidatkinje za članstvo u EU (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija te Bosna i Hercegovina).

U državama EFTA-e u 2024. SIP se kretao između 16% i 21% iznad prosjeka EU-27, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 29% i 58% ispod prosjeka EU-27.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori podataka

Eurostat izračunava i objavljuje PKM-ove (paritete kupovne moći) i iz njih izvedene pokazatelje na mrežnoj stranici Statistics Explained: GDP per capita, consumption per capita and price level indices - Statistics Explained (europa.eu).

Definicije i objašnjenja

SIP (stvarna individualna potrošnja) sastoji se od dobara i usluga koje su kućanstva stvarno potrošila, bez obzira na to jesu li ih kupila i platila kućanstva izravno, vlada ili neprofitne organizacije. SIP po stanovniku može se smatrati pokazateljem materijalnog blagostanja kućanstava.

PKM-ovi su pokazatelji razlike u razini cijena u pojedinim državama. Oni označuju koliko valutnih jedinica košta određena količina robe i usluga u različitim državama. PKM-ovi se mogu koristiti kao stope konverzije valuta za pretvaranje rashoda izraženih u nacionalnim valutama u umjetnu zajedničku valutu (SKM), čime se eliminira učinak razlika u razini cijena u pojedinim državama.

SKM je jedinica umjetne valute koja eliminira razlike u razinama cijena među državama. Tako jedna jedinica SKM-a kupuje istu količinu roba i usluga u svim državama. Ta jedinica omogućuje usporedbu obujma ekonomskih pokazatelja u državama. Agregati izraženi u SKM-u izvode se dijeljenjem agregata u tekućim cijenama izraženima u nacionalnoj valuti s pripadajućim PKM-om.

PPP i BDP u SKM-u rezultat su multilateralnoga statističkog istraživanja. Njegova je specifičnost u usporedbi s drugim statističkim istraživanjima to da rezultate izračunava međunarodni koordinator. Naime, nijedna od država sudionica ne može samostalno proizvesti rezultate. Druga specifičnost jest međusobna ovisnost rezultata među državama. Promjena podataka jedne države ne utječe samo na rezultate te države, nego manje ili više utječe i na rezultate drugih zemalja.

Rezultati se temelje na procjenama BDP-a za 2024. i posljednjim raspoloživim podacima o PKM-u.

PKM-ovi se koriste za generiranje indeksa cijena i obujma koji su potrebni za ekonomska istraživanja i analize koje uključuju usporedbe BDP-a i izdataka za BDP među državama. Indeksi obujma koriste se za usporedbu veličine ekonomije i razine materijalnog blagostanja ekonomija, potrošnje, investicija, državne potrošnje i ukupne produktivnosti. Indeksi cijena koriste se kako bi se usporedile razine cijena, strukture cijena, konvergencija cijena i konkurentnost.

Uz istraživanje i analizu, PKM i realni izdaci koji se dobivaju korištenjem PKM-a primjenjuju se za izračun statističkih podataka. Međunarodne organizacije agregiraju realni BDP i njegove sastavnice za države kako bi se dobile ukupne vrijednosti za skupine zemalja, kao što su EU ili OECD. Međunarodne organizacije također se kao ponderima koriste udjelima država u svim ukupnim vrijednostima kad se ekonomski pokazatelji, kao što su indeksi cijena ili stope rasta kombiniraju kako bi se dobili prosjeci za skupine država.

PKM-ovi se koriste i za administrativne svrhe. Europska komisija koristi se PKM-om kada državama članicama alocira sredstva iz Strukturnih fondova. Oni su osnovani kako bi se smanjile ekonomske razlike među državama članicama. Glavni pokazatelj koji određuje može li se regija prijaviti za dobivanje sredstava iz Strukturnih fondova jest regionalni BPD po stanovniku unutar države koji je deflacioniran korištenjem PKM-a. Međunarodni monetarni fond (MMF) koristi se PKM-om kada donosi odluku o kvoti svojih članica. Kvota države, među ostalim, određuje financijska sredstva koje je država obvezna uplatiti MMF-u.

Geografski podaci

Europska unija (EU-27) uključuje Belgiju, Bugarsku, Dansku, Češku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Letoniju, Litvu, Luksemburg, Mađarsku, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Slovačku, Finsku i Švedsku.

Pravna osnova

- Uredba (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o uspostavi zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju

- Uredba Komisije (EU) br. 193/2011 od 28. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa sustavom kontrole kvalitete koji se koristi za paritete kupovne moći

- Uredba Komisije (EU) 2015/1163 оd 15. srpnja 2015. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa osnovnih kategorija s obzirom na paritete kupovne moći

- Uredba Komisije (EU) 2024/3171 od 18. prosinca 2024. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom osnovnih kategorija koje se koriste za paritete kupovne moći

Rezultati prikazani u ovom Priopćenju temelje se na podacima Eurostata. Ni Europska unija ni Eurostat nisu odgovorni za iznesene zaključke i interpretacije.

Kratice

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredila:
Mirjana Lepušić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr