STUDENTI UPISANI NA SVEUČILIŠNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ
U AK. G. 2024./2025.

U akademskoj godini 2024./2025. na sveučilišni specijalistički studij bio je upisan 2 201 student.

Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 73,3%, na Sveučilištu u Osijeku 11,2%, na Sveučilištu u Rijeci 9,9%, na Sveučilištu u Splitu 2,1%, na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb 1,2%, na Sveučilištu u Zadru 0,9%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica 0,6%, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,5%, a na Sveučilištu u Puli 0,3%.

Među upisanim studentima sveučilišnoga specijalističkog studija više žena

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1 485 (67,5%). Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Zadru (90,0%), Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb (88,9%), Sveučilištu Sjever, Koprivnica (78,6%), Sveučilištu u Splitu (72,3%), slijede Sveučilište u Osijeku (71,1%), Sveučilište u Zagrebu (68,5%), Sveučilište u Puli (66,7%), Sveučilište u Rijeci (51,8%) i Sveučilište u Slavonskom Brodu (10,0%).

Područje društvenih znanosti najzastupljenije područje sveučilišnoga specijalističkog studija

Prema znanstvenim, interdisciplinarnim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje društvenih znanosti (40,2%) te područje biomedicine i zdravstva (31,8%). Slabije su zastupljeni interdisciplinarno znanstveno područje (12,8%), područje tehničkih znanosti (7,9%), područje humanističkih znanosti (3,0%), područje biotehničkih znanosti (1,9%), interdisciplinarno područje umjetnosti (1,5%) i područje prirodnih znanosti (0,9%).

Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30 – 34 godine (27,5%), a najmanje u skupini do 24 godine (0,5%). U skupini 25 – 29 godina bilo je 21,2% studenata, u skupini 35 – 39 godina njih 18,1%, u skupini 40 – 44 godine 15,1%, u skupini 45 – 49 godina 8,9%, u skupini 50 – 54 godine 6,0%, a u skupini 55 i više godina bilo je 2,7% studenata.

Prema prebivalištu, 97,5% studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,5% izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 98,2% bili su državljani Republike Hrvatske, a 1,8% imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 95,3% prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,7% izvan nje.

Studenti sveučilišnoga specijalističkog studija najviše zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,5%, a nezaposlenih 1,5%. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (35,3%), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (19,7%), u području obrazovanja (10,5%) te u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (10,0%). Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5,8%), u području prerađivačke industrije (3,0%), u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (2,7%), u području djelatnosti informacija i komunikacija (2,6%), u području ostalih uslužnih djelatnosti (1,9%) i u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (1,7%), a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je 6,8%.

Troškove studija uglavnom osobno plaća student

Studij je osobno platilo 49,2% studenata, poslodavac je platio studij za 47,2% studenata, za 2,2% studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 1,4% način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima upisanima na sveučilišni specijalistički studij. Prikupljaju se upitnikom Prijavni list za studente upisane na sveučilišni specijalistički studij (obrazac ŠV-30), koji ispunjavaju studenti pri upisu na svaku godinu sveučilišnoga specijalističkog studija.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani na sveučilišni specijalistički studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u ak. g. 2024./2025.

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Podaci se odnose na studente koji su upisali sveučilišni specijalistički studij u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Poslijediplomski studijski programi klasificiraju se prema Pravilniku o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama (NN, br. 3/24.).

Visoko učilište jest svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište, fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišta. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja ili u znanstvenome i umjetničkom području te u najmanje tri polja.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni specijalistički studij izvodi se na poslijediplomskoj razini u trajanju od jedne do dvije godine i njime se stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke.), odnosno završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke).

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr