PRIMJENA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IKT) U KUĆANSTVIMA I KOD POJEDINACA U 2025.

Tendencije

• Broj kućanstava opremljenih računalom i pristupom internetu nije bitnije odstupao od prethodne godine.
• Upotreba računala i interneta u svim je dobnim skupinama na prošlogodišnjoj razini.
• Udio kupaca putem interneta na prošlogodišnjoj je razini; 51% internetskih korisnika kupovalo je robu i usluge putem interneta.

Rezultati istraživanja pokazali su da se opremljenost kućanstava IKT-om u Republici Hrvatskoj nije bitnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu. Opremljenost kućanstava računalom i pristupom internetu u prethodne četiri godine pokazuje male varijacije. Postoji velika vjerojatnost da su oba pokazatelja dostigla stanje zasićenja.

Distribucija korisnika računala po dobnim skupinama nije se bitnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu. Najmlađa populacija i dalje prednjači u upotrebi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu, u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.

Broj korisnika interneta gotovo je isti kao u prošloj godini, a neznatan porast broja korisnika primijećen je u najstarijoj dobnoj skupini. Najmlađa populacija očekivano prednjači u upotrebi interneta, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu – učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju internet.

Usporede li se rezultati s podacima iz prethodne godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije promijenile. Pojedinci se najčešće koriste internetom za slanje poruka (94%), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (90%), čitanje dnevnih novina i časopisa (88%), upotrebu elektroničke pošte (86%), telefoniju i videopozive (77%) te e-bankarstvo (77%).

Rezultati istraživanja pokazuju da je kupnja putem interneta na prošlogodišnjoj razini. Robu i usluge putem interneta je kupovalo 51% internetskih korisnika. Kad je riječ o navikama kupaca, najčešće se kupuju odjeća i obuća, ulaznice za priredbe, knjige, časopisi i novine te kozmetički proizvodi.

Na pitanje jesu li imali bilo kakvih problema pri kupnji putem interneta, 30% kupaca odgovorilo je da im je dostava kupljene robe kasnila, 9% kupaca požalilo se na nedostupnost informacija o garanciji na proizvod, dok se 8% kupaca požalilo da im je isporučen proizvod koji nisu naručili ili im je dostavljen oštećen proizvod.

Prvi put smo istražili korištenje generativnih alata umjetne inteligencije (AI) za svrhu stvaranja sadržaja poput teksta, slika, videa ili programskoga koda. Korištenje generativnih alata podrazumijeva upotrebu chatbotova kao što su ChatGPT, Grok, Gemini, DeepSeek, Copilot, LLaMa, Midjourney, DALL-E, Perplexity i sl. Korisnici interneta (32%) izjasnili su se da su se koristili nekim od generativnih alata umjetne inteligencije. Njima se najčešće koristila mlađa populacija, u dobi od 16 do 34 godine, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Distribucija rezultata prema tipu namjene pokazuje da se alati umjetne inteligencije vrlo često upotrebljavaju za privatne svrhe (90%), gotovo polovica korisnika upotrebljava ih za obrazovne svrhe (49%), a najmanje se upotrebljavaju za poslovne svrhe (33%).

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Podaci prikazani u ovom Priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-DOM. To je godišnje istraživanje o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Svrha tog istraživanja jest izmjeriti raširenost upotrebe računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i za koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i EU.

Pravna osnova

Istraživanje IKT-DOM provedeno je u 2025. prema Eurostatovim smjernicama, na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.). Istraživanja su provedena u svim državama EU-a. Dakle, podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci dostupni su na sljedećoj internetskoj adresi: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Digital_economy_and_society.

Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o informacijskom društvu, 2025., a posebno s temeljnom Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98.

Promatrane jedinice

Promatrane jedinice jesu osobe u dobi između 16 i 74 godine i njihova kućanstva. Iz svakoga kućanstva nasumično se odabire jedna osoba koja odgovara na pitanja iz upitnika.

Referentno razdoblje

Sva pitanja u anketi odnose se na razdoblje od tri mjeseca prije provođenja ankete.

Okvir i veličina uzorka

Osnova za okvir uzorka jest Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine i telefonski imenici telefonskih operatera. Veličina uzorka je 5 498 osoba, čija je dob u vrijeme prikupljanja podataka bila između 16 i 74 godine.

Metoda prikupljanja podataka

Podaci su prikupljeni telefonskim intervjuom uz podršku računala (CATI) te putem interneta upotrebom mrežnog (online) upitnika (CAWI).

Stupanj odaziva

Od ukupnog uzorka (5 498 jedinica), 5 396 jedinica bilo je prihvatljivo, a u istraživanju je sudjelovalo 3 116 osoba. To znači da je stupanj odaziva bio 58%, a stupanj prihvatljivosti 98%.

Definicije i objašnjenja

E-trgovina označuje kupnju ili naručivanje proizvoda i usluga putem interneta. Pisane elektroničke poruke ne smatraju se e-trgovinom.

IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) jesu softver i hardver upotrijebljeni za komuniciranje podacima (npr. računalo, internet, mobilni telefon).

Internet je svjetska mreža računala, a komunicira na temelju standardnih internetskih protokola i omogućuje korisnicima razmjenu tekstualnih i audiovizualnih informacija.

Umjetna inteligencija (AI) odnosi se na sustave koji se koriste tehnologijama kao što su rukovanje tekstom, računalni vid, prepoznavanje govora, stvaranje prirodnog jezika, strojno učenje ili analiza podataka strojnim učenjem za prikupljanje i korištenje podataka kako bi se predvidjela, preporučila ili odredila najbolja aktivnost za postizanje određenih ciljeva. Sustavi umjetne inteligencije dijele se na softverske (npr. chatbotovi, poslovni virtualni asistenti, sustavi za prepoznavanje lica, strojni prevoditelji, analitički alati na temelju strojnog učenja) i one koji su ugrađeni u neke uređaje (npr. autonomni roboti za automatizaciju poslova u skladištu ili proizvodnji, autonomni dronovi za nadzor proizvodnje ili rukovanje paketima).

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NN	Narodne novine

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredio:
Hrvoje Markuš

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr