Priopćenje

Godina: LXII.
Zagreb, 06. veljače 2026.
TUR-2025-1-1/12

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U PROSINCU 2025.

 

U posljednjemu mjesecu 2025. više dolazaka i noćenja turista nego u prosincu 2024.

U komercijalnim smještajnim objektima u prosincu 2025. ostvareno je 440 tisuća dolazaka i 942 tisuće noćenja turista, što je za 7,3% više dolazaka i za 7,0% više noćenja u odnosu na prosinac 2024. Turisti su prosječno ostvarili 2,1 noćenje po dolasku. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista 35,2% čine noćenja domaćih turista, a 64,8% noćenja stranih turista.

Domaći turisti ostvarili su 184 tisuće dolazaka i 332 tisuće noćenja, što je za 7,3% više dolazaka i za 4,2% više noćenja u odnosu na prosinac 2024.

Strani turisti ostvarili su 256 tisuća dolazaka i 610 tisuća noćenja, što je za 7,4% više dolazaka i za 8,5% više noćenja u odnosu na prosinac 2024.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

G-1. NOĆENJA TURISTA U PROSINCU, 2022. – 2025.

Turisti iz Slovenije i u prosincu 2025. na prvome mjestu po broju ostvarenih noćenja

U prosincu 2025., drugi mjesec zaredom, turisti iz susjedne Slovenije ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 107 tisuća, što je 17,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na prosinac 2024. noćenja turista iz Slovenije bilo je više za 14,0%.

Slijede noćenja turista iz Austrije (15,1%), Njemačke (13,2%), Italije (7,4%), Bosne i Hercegovine (5,6%), Mađarske (3,3%), Srbije (3,2%) i SAD-a (3,0%). U odnosu na prosinac 2024. turisti iz Srbije i SAD-a ostvarili su manje noćenja, dok su turisti iz ostalih navedenih zemalja ostvarili više noćenja.

 

Više od polovice noćenja turista u prosincu 2025. ostvareno u hotelima

Kao i studenome 2025., u prosincu 2025. hoteli su dominantna vrsta smještaja, s ukupno 547 tisuća noćenja, što je 58,0% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na prosinac 2024. u hotelima je ostvareno za 6,1% više noćenja.

Slijede noćenja turista ostvarena u sobama, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor, i to 289 tisuća noćenja, što je 30,6% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj vrsti smještaja ostvaren je porast noćenja turista za 4,9% u odnosu na prosinac 2024.

G-2. STRUKTURA NOĆENJA DOMAĆIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., PROSINAC 2025.

G-3. STRUKTURA NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., PROSINAC 2025.

U prosincu 2025., kao i u studenome 2025., u Gradu Zagrebu ostvareno najviše noćenja turista

U prosincu 2025. u Gradu Zagrebu ostvareno je najviše noćenja turista, i to 242 tisuće, što je 25,7% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na prosinac 2024. u Gradu Zagrebu noćenja turista porasla su za 1,0%.

Slijede Primorsko-goranska županija, s ostvarene 164 tisuće noćenja, te Istarska županija, s ostvarene 162 tisuće noćenja. Obje županije ostvarile su porast noćenja turista u odnosu na prosinac 2024., i to Primorsko-goranska županija za 8,1% te Istarska županija za 8,3%.

 

Grad Zagreb prvi izbor domaćim i stranim turistima u prosincu 2025.

Grad Zagreb četvrti je mjesec zaredom destinacija s najviše ostvarenih noćenja domaćih turista, s ukupno 77 tisuća noćenja. Slijede ga morske destinacije: Split (18 tisuća noćenja), Opatija (16 tisuća noćenja) te Dubrovnik (14 tisuća noćenja). U odnosu na prosinac 2024. domaći turisti u Gradu Zagrebu ostvarili su za 1,7% više dolazaka i za 0,3% više noćenja.

Grad Zagreb najpoželjnija je destinacija i među stranim turistima, s ukupno 165 tisuća ostvarenih noćenja. Slijede ga Opatija (45 tisuća noćenja), Dubrovnik (34 tisuće noćenja) te Split (31 tisuća noćenja). U odnosu na prosinac 2024. strani turisti u Gradu Zagrebu ostvarili su za 0,7% više dolazaka i za 1,4% više noćenja. Među stranim turistima najviše noćenja u Gradu Zagrebu ostvarili su turisti iz Njemačke (9,1%), Bosne i Hercegovine (8,2%), Italije (8,0%), Austrije (6,6%), Slovenije (6,5%), Srbije (5,9%) te SAD-a (5,3%).

G-4. ODREDIŠTA S NAJVIŠE OSTVARENIH NOĆENJA DOMAĆIH TURISTA, PROSINAC 2025.

G-5. ODREDIŠTA S NAJVIŠE OSTVARENIH NOĆENJA STRANIH TURISTA, PROSINAC 2025.

Skupina Hoteli i sličan smještaj vodeća po broju soba i apartmana u prosincu 2025.

Turisti su u prosincu 2025. na raspolaganju imali 81 tisuću soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa 191 tisućom stalnih postelja.

Najviše soba i apartmana turisti su na raspolaganju imali u skupini Hoteli i sličan smještaj, i to 38 tisuća (što je 46,1% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje). U toj skupini bile su 74 tisuće stalnih postelja (što je 38,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna (neto) popunjenost soba u prosincu 2025. iznosila je 31,5%, a stalnih postelja 28,1%.

 

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili najviše noćenja u prosincu 2025.

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili su najviše noćenja u prosincu 2025., i to 175 tisuća (što je 18,6% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, i to 171 tisuća noćenja (što je 18,1% od ukupno ostvarenih noćenja).

G-6. NOĆENJA TURISTA PREMA DOBNIM SKUPINAMA, PROSINAC 2025.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

     Dolasci Noćenja
XII. 2025. I. – XII. 2025. indeksi
XII. 2025.
XII. 2024.
indeksi
l. – XII. 2025.
I. – XII. 2024.
XII. 2025. I. – XII. 2025. indeksi
XII. 2025.
XII. 2024.
indeksi
l. – XII. 2025.
I. – XII. 2024.
Ukupno 440 495 20 698 963 107,3 102,2 941 806 94 820 989 107,0 101,2
Domaći turisti 184 477 3 084 947 107,3 107,6 331 607 9 208 885 104,2 105,6
Strani turisti 256 018 17 614 016 107,4 101,4 610 199 85 612 104 108,5 100,8

2. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PO ŽUPANIJAMA U PROSINCU 2025.

          Ukupno Domaći Strani Indeksi
XII. 2025.
XII. 2024.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 440 495 184 477 256 018 107,3 107,3 107,4
  noćenja 941 806 331 607 610 199 107,0 104,2 108,5
Zagrebačka županija dolasci 11 200 5 422 5 778 100,8 102,2 99,4
  noćenja 19 387 9 274 10 113 99,8 101,1 98,7
Krapinsko-zagorska županija dolasci 15 345 10 105 5 240 124,5 126,1 121,5
  noćenja 35 890 22 567 13 323 128,0 128,8 126,7
Sisačko-moslavačka županija dolasci 1 522 673 849 69,9 51,8 96,5
  noćenja 2 700 1 075 1 625 47,5 26,9 96,4
Karlovačka županija dolasci 6 411 3 698 2 713 96,7 98,0 94,9
  noćenja 10 334 5 863 4 471 93,2 88,0 101,1
Varaždinska županija dolasci 9 493 5 494 3 999 111,7 103,3 126,0
  noćenja 15 798 8 996 6 802 93,6 78,9 124,4
Koprivničko-križevačka županija dolasci 1 468 1 064 404 113,4 113,8 112,5
  noćenja 2 781 1 712 1 069 108,0 104,0 115,1
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci 1 840 1 268 572 83,7 75,4 110,6
  noćenja 4 004 2 356 1 648 74,5 58,5 122,0
Primorsko-goranska županija dolasci 67 255 24 484 42 771 112,5 108,9 114,8
  noćenja 164 442 47 405 117 037 108,1 107,6 108,4
Ličko-senjska županija dolasci 8 146 4 366 3 780 98,0 93,0 104,6
  noćenja 12 931 7 276 5 655 99,1 93,3 107,6
Virovitičko-podravska županija dolasci 1 229 839 390 102,4 103,8 99,5
  noćenja 2 335 1 509 826 90,4 84,8 102,9
Požeško-slavonska županija dolasci 1 845 1 540 305 123,2 125,0 114,7
  noćenja 3 966 3 218 748 103,1 100,7 114,9
Brodsko-posavska županija dolasci 3 339 1 641 1 698 114,1 135,6 98,9
  noćenja 5 060 2 385 2 675 117,1 128,6 108,4
Zadarska županija dolasci 17 912 7 757 10 155 110,3 121,3 103,1
  noćenja 43 077 13 761 29 316 116,2 111,6 118,5
Osječko-baranjska županija dolasci 11 379 8 230 3 149 103,0 106,5 94,8
  noćenja 20 324 13 355 6 969 104,8 105,4 103,5
Šibensko-kninska županija dolasci 13 174 9 101 4 073 119,9 117,7 125,3
  noćenja 26 522 15 919 10 603 119,2 117,9 121,4
Vukovarsko-srijemska županija dolasci 6 728 5 686 1 042 105,4 109,8 86,3
  noćenja 9 379 7 388 1 991 95,4 97,3 88,9
Splitsko-dalmatinska županija dolasci 35 057 15 047 20 010 110,9 109,9 111,6
  noćenja 82 996 27 730 55 266 113,4 116,4 112,0
Istarska županija dolasci 60 863 16 480 44 383 110,0 107,9 110,8
  noćenja 162 199 35 944 126 255 108,3 105,1 109,3
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci 26 989 9 091 17 898 112,9 113,6 112,5
  noćenja 59 009 17 104 41 905 119,0 117,3 119,7
Međimurska županija dolasci 8 353 5 324 3 029 114,3 109,6 123,7
  noćenja 16 934 9 967 6 967 112,3 102,8 129,3
Grad Zagreb dolasci 130 947 47 167 83 780 101,0 101,7 100,7
  noćenja 241 738 76 803 164 935 101,0 100,3 101,4

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Kratice

 
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
EZ Europska zajednica
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Ivana Brozović i Gordana Šiklić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti