DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U LISTOPADU 2025.

 

U listopadu 2025. ostvareno za 2,4% više noćenja turista u odnosu na prošlogodišnji listopad

U komercijalnim smještajnim objektima u listopadu 2025. ostvaren je 1,1 milijun dolazaka i 3,5 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na listopad 2024. porast dolazaka za 2,3% i porast noćenja za 2,4%.

Strani turisti ostvarili su 907 tisuća dolazaka i 3,1 milijun noćenja, što je u usporedbi s listopadom 2024. porast dolazaka za 1,0% i porast noćenja za 2,0%. Prosječno su ostvarili 3,4 noćenja po dolasku.

Domaći turisti ostvarili su 239 tisuća dolazaka i 480 tisuća noćenja, što je u usporedbi s listopadom 2024. porast dolazaka za 7,3% i porast noćenja za 5,5%. Prosječno su ostvarili 2,0 noćenja po dolasku.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Turisti iz Njemačke ostvarili najviše noćenja i u listopadu 2025.

U listopadu 2025. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 871 tisuću noćenja, što je 28,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na listopad 2024. noćenja turista iz Njemačke bilo je manje za 1,5%. Turisti iz Njemačke najviše su noćili u Istarskoj županiji i ondje ostvarili 303 tisuće noćenja (što je 34,8% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Njemačke u listopadu 2025.).

Slijede noćenja turista iz Austrije (8,6%), Ujedinjene Kraljevine (8,5%), Slovenije (7,0%), SAD-a (6,1%), Poljske (3,4%) i Francuske (3,0%). Turisti iz Austrije, Poljske, Slovenije i SAD-a ostvarili su porast noćenja, dok su turisti iz Francuske, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine u odnosu na listopad 2024. noćili manje.

 

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno 53,0% noćenja turista

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je najviše noćenja turista u listopadu 2025., i to 1,9 milijuna, što je 53,0% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na listopad 2024. u toj skupini smještaja ostvareno je za 1,3% više noćenja.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 1,2 milijuna noćenja, što je 33,1% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj je skupini smještaja ostvareno za 2,5% više noćenja turista u odnosu na listopad 2024.

Na trećemu mjestu po udjelu ostvarenih noćenja turista nalazi se skupina Kampovi i prostori za kampiranje, s udjelom od 13,9%. U listopadu 2025. u toj je skupini ostvareno 491 tisuću noćenja, što je porast noćenja za 6,7% u odnosu na listopad 2024.

Istarska županija i dalje prva po ostvarenim noćenjima

U listopadu 2025. Istarska županija ponovo je na prvome mjestu, s ostvarenih 768 tisuća noćenja turista, što je 21,7% od svih noćenja na razini Hrvatske. U usporedbi s listopadom 2024. ukupna noćenja u Istarskoj županiji porasla su za 4,1%, pri čemu su noćenja domaćih turista porasla za 5,0%, a noćenja stranih turista za 3,9%.

Slijedi je Splitsko-dalmatinska županija, sa 749 tisuća ostvarenih noćenja, dok je Dubrovačko-neretvanska županija na trećemu mjestu, s 586 tisuća noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvaren je porast noćenja turista za 2,2%, dok su noćenja turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na istoj razini u odnosu na prošlogodišnji listopad.

 

Grad Zagreb najpopularnija destinacija među domaćim turistima, a među stranima Dubrovnik

I u listopadu 2025. Grad Zagreb je destinacija s najviše ostvarenih noćenja domaćih turista, s ukupno 52 tisuće noćenja. Time je prestigao i destinacije na moru: Zadar, koji je ostvario 22 tisuće noćenja, Poreč – Parenzo, s 21 tisuću noćenja, te Rovinj – Rovigno, s 20 tisuća noćenja domaćih turista. U Gradu Zagrebu domaći turisti ostvarili su za 6,0% više dolazaka i za 5,4% više noćenja u odnosu na listopad 2024.

Najtraženija destinacija među stranim turistima bio je Dubrovnik, s ukupno 370 tisuća ostvarenih noćenja. Slijede ga druge popularne destinacije: Split (205 tisuća), Grad Zagreb (199 tisuća), Zadar (127 tisuća) te Poreč – Parenzo (118 tisuća). Dubrovnik, kao najpopularnija destinacija stranih turista, ostvario je za 1,5% manje dolazaka, no za 0,2% više noćenja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Turistima na raspolaganju bilo 549 tisuća stalnih postelja

U listopadu 2025. turistima je bilo dostupno 216 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s kapacitetom od 549 tisuća stalnih postelja.

Najveći smještajni kapacitet imala je skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s ukupno 78 tisuća soba i apartmana, što čini 36,2% od svih raspoloživih jedinica. U toj skupini bile su 202 tisuće stalnih postelja, odnosno 36,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo dostupno 71 tisuću soba i apartmana (što čini 32,8% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana i mjesta za kampiranje), sa 145 tisuća stalnih postelja (što čini 26,5% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U skupini Hoteli i sličan smještaj u listopadu 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila je 54,6%, a stalnih postelja 48,1%.

 

Najviše noćenja ostvarili turisti najstarije dobne skupine, od 65 i više godina

Turisti u dobi od 65 i više godina ostvarili su najviše noćenja, i to 737 tisuća, što je 20,8% svih noćenja u listopadu 2025. Slijede noćenja turista dobne skupine od 55 do 64 godine, s ostvarenih 654 tisuće noćenja, što je 18,5% svih noćenja.

U prvih deset mjeseci 2025. porast dolazaka za 2,3% i noćenja turista za 1,2%

S porastom turističkih noćenja u listopadu 2025. nastavlja se i porast ukupnih turističkih noćenja u razdoblju od siječnja do listopada 2025. u komercijalnom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2024. U prvih deset mjeseci 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je ukupno 19,8 milijuna dolazaka i 92,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 2,3% i porast noćenja za 1,2% u usporedbi s istim razdobljem 2024.

Domaći su turisti u prvih deset mjeseci 2025. ostvarili 2,7 milijuna dolazaka i 8,5 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 8,5% i porast noćenja za 6,1% u odnosu na prvih deset mjeseci 2024.

Strani su turisti u prvih deset mjeseci 2025. ostvarili 17,1 milijun dolazaka i 84,5 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 1,4% i porast noćenja za 0,8% u odnosu na isto razdoblje 2024. Najviše noćenja među stranim turistima ponovo su ostvarili turisti iz Njemačke, ukupno 20,9 milijuna noćenja, što čini 24,7% od svih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,3%), Austrije (8,7%), Poljske (8,3%), Češke (5,3%), Ujedinjene Kraljevine (4,5%), Italije (4,3%) i Mađarske (4,1%). U usporedbi s istim razdobljem 2024. noćenja turista iz Austrije ostala su na istoj razini, dok su porast noćenja ostvarili turisti iz Poljske, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine. Turisti iz ostalih navedenih zemalja u prvih deset mjeseci 2025. noćili su manje nego u istom razdoblju 2024.

 

U prvih deset mjeseci u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 49,8% ukupnih turističkih noćenja

U razdoblju od siječnja do listopada 2025. Istarska i Splitsko-dalmatinska županija ostvarile su gotovo polovicu ukupnih turističkih noćenja (49,8%). Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista u Hrvatskoj, 28,0 milijuna, što čini 30,2% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj u prvih deset mjeseci 2025. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, sa 18,3 milijuna ostvarenih noćenja turista (udio od 19,6%), te Primorsko-goranska županija, s ostvarenih 15,2 milijuna noćenja turista (udio od 16,3%). U odnosu na isto razdoblje 2024. sve tri županije ostvarile su porast noćenja, i to Istarska za 1,6%, Splitsko-dalmatinska za 1,0% te Primorsko-goranska za 0,5%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Gordana Šiklić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr