DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U RUJNU 2025.

 

Rujan 2025. donio porast turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na rujan 2024.

U komercijalnim smještajnim objektima u rujnu 2025. ostvareno je ukupno 2,4 milijuna dolazaka i 11,9 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na rujan 2024. porast od 5,7% u dolascima i 6,3% u noćenjima.

Strani turisti ostvarili su 2,2 milijuna dolazaka i 11,2 milijuna noćenja, što je u usporedbi s rujnom 2024. porast za 5,1% u dolascima i 6,2% u noćenjima. Prosječno su ostvarili 5,2 noćenja po dolasku.

Domaći turisti ostvarili su 257 tisuća dolazaka i 724 tisuće noćenja, što je u usporedbi s rujnom 2024. za 11,8% više dolazaka i za 7,6% više noćenja. Prosječno su ostvarili 2,8 noćenja po dolasku.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

 

Trećinu noćenja stranih turista ostvarili turisti iz Njemačke

U rujnu 2025. najviše noćenja među stranim turistima ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 3,8 milijuna noćenja, što čini 33,6% od svih noćenja stranih turista u Hrvatskoj. Prosječno su njemački turisti ostvarili 8,0 noćenja po dolasku. U usporedbi s rujnom 2024. noćenja turista iz Njemačke više je za značajnih 14,1%. Slijede noćenja turista iz Austrije (9,8%), Poljske (7,7%), Slovenije (6,2%), Ujedinjene Kraljevine (5,4%), Češke (4,8%), SAD-a (3,1%) te Italije i Mađarske (svaka po 2,5%). Turisti iz navedenih devet zemalja zajedno su ostvarili 75,6% svih noćenja stranih turista u rujnu 2025.

Od navedenih zemalja, u usporedbi s rujnom 2024., porast noćenja ostvarili su i turisti iz Austrije (za 1,9%), Poljske (za 4,2%), Slovenije (za 5,3%) i SAD-a (za 7,7%). Manje noćenja imali su turisti iz Češke (za 1,0%), Italije (za 0,1%), Mađarske (za 1,9%) te Ujedinjene Kraljevine (za 0,4%).

 

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno 44,6% svih noćenja turista, a u skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvaren najveći porast dolazaka i noćenja turista

U rujnu 2025., četvrti mjesec zaredom, najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s udjelom od 44,6% svih ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U toj je skupini smještaja ostvareno 976 tisuća dolazaka i 5,3 milijuna noćenja, što je za 3,9% više dolazaka i za 2,2% više noćenja turista u odnosu na rujan 2024. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke, s ukupno 1,5 milijuna noćenja, što čini 27,4% od svih noćenja u toj skupini. Slijede noćenja turista iz Poljske, 550 tisuća (10,4%), te noćenja turista iz Austrije, 321 tisuća (6,1%). U odnosu na rujan 2024. porast noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, za 6,5%, i turisti iz Poljske, za 1,9%, dok je noćenja turista iz Austrije manje za 2,8%.

Slijede noćenja ostvarena u skupini Hoteli i sličan smještaj, s udjelom od 29,4%. U rujnu 2025. u toj je skupini smještaja ostvareno 969 tisuća dolazaka i 3,5 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 3,4% i noćenja za 4,5% u odnosu na rujan 2024. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke (645 tisuća), zatim turisti iz Austrije (411 tisuća) te domaći turisti (339 tisuća).

Iako je skupina Kampovi i prostori za kampiranje u rujnu 2025. na trećemu mjestu po udjelu ostvarenih noćenja turista, 26,0%, ostvarila je najveći porast dolazaka i noćenja turista u odnosu na druge skupine smještaja. U toj je skupini smještaja ostvareno 468 tisuća dolazaka i 3,1 milijun noćenja, što je u odnosu na rujan 2024. porast dolazaka turista za 15,5% i njihovih noćenja za 16,5%. Više od polovice svih noćenja u toj skupini smještaja (53,5%) ostvarili su turisti iz Njemačke (1,7 milijuna noćenja). Slijede noćenja turista iz Austrije, 363 tisuće (11,8%), i noćenja turista iz Slovenije, 259 tisuća (8,4%). U odnosu na rujan 2024. sve tri navedene zemlje ostvarile su porast noćenja, i to Njemačka za 25,6%, Austrija za 6,5% i Slovenija za 10,9%.

Najviše noćenja u skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je u Istarskoj županiji, i to 1,6 milijuna noćenja, zatim slijedi Primorsko-goranska županija, s 560 tisuća noćenja, te Zadarska županija, s 388 tisuća noćenja.

Polovica rujanskih noćenja ostvarena u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji

U rujnu 2025. u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 51,7% ukupnih noćenja turista u Hrvatskoj. Istarska županija zadržala je prvo mjesto s ostvarenih 3,7 milijuna noćenja turista, što je 31,2% od svih noćenja na razini Hrvatske. U usporedbi s rujnom 2024. ukupna noćenja u Istarskoj županiji porasla su za 9,3%, pri čemu su noćenja domaćih turista porasla za 5,5%, a noćenja stranih turista za 9,4%.

Na drugome je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, s 2,4 milijuna ostvarenih noćenja turista, dok je Primorsko-goranska županija na trećemu mjestu, s 1,9 milijuna noćenja. U obje županije ostvaren je porast noćenja turista u odnosu na rujan 2024., i to za 3,7% u Splitsko-dalmatinskoj i za 7,5% u Primorsko-goranskoj.

Najviše noćenja stranih turista u rujnu 2025. ostvareno je u Istarskoj županiji (3,6 milijuna), zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,3 milijuna) te u Primorsko-goranskoj županiji (1,8 milijuna).

Kada je riječ o domaćim turistima, najviše su noćenja ostvarili u Primorsko-goranskoj županiji (137 tisuća). Slijede Splitsko-dalmatinska županija, sa 119 tisuća noćenja, te Istarska županija, sa 108 tisuća noćenja.

 

Najpoželjnije destinacije u rujnu 2025.: Grad Zagreb za domaće turiste, a Rovinj – Rovigno za strane turiste

U rujnu 2025. Grad Zagreb bio je destinacija s najviše ostvarenih noćenja domaćih turista, s ukupno 40 tisuća noćenja. Time je prestigao morske destinacije: Crikvenicu, koja je ostvarila 30 tisuća noćenja, zatim Mali Lošinj, s 23 tisuće noćenja, te Rovinj – Rovigno, s 22 tisuće noćenja domaćih turista. U Gradu Zagrebu domaći turisti ostvarili su za 9,1% više dolazaka i za 8,3% više noćenja u odnosu na rujan 2024.

Među stranim turistima Rovinj – Rovigno četvrti je mjesec zaredom najtraženija destinacija, s ukupno 586 tisuća ostvarenih noćenja. Slijede ga druge popularne destinacije: Dubrovnik (556 tisuća), Poreč – Parenzo (428 tisuća), Split (398 tisuća) te Umag – Umago (323 tisuće). Rovinj – Rovigno, kao najpopularnija destinacija stranih turista, ostvario je za 5,7% više dolazaka i za 8,5% više noćenja u odnosu na prošlogodišnji rujan.

 

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor raspolaže s 56,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja

U rujnu 2025. turistima su bile dostupne 373 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s kapacitetom od 970 tisuća stalnih postelja.

Najveći smještajni kapacitet imala je skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s ukupno 207 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, što čini 55,6% od svih raspoloživih jedinica. U toj skupini bilo je 547 tisuća stalnih postelja, odnosno 56,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turistima su na raspolaganju bile 83 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što čini 22,3% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 249 tisuća stalnih postelja (što čini 25,7% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima bile su dostupne 82 tisuće soba i apartmana (što čini 22,1% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje), sa 173 tisuće stalnih postelja (što čini 17,8% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U skupini Hoteli i sličan smještaj u rujnu 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila je 73,4%, što je blagi porast u odnosu na rujan 2024., kada je iznosila 72,0%. U rujnu 2025. prosječna (neto) popunjenost stalnih postelja iznosila je 69,6%, što je više nego u rujnu 2024., kada je iznosila 67,5%.

 

Najviše noćenja turista u dobnoj skupini od 55 do 64 godine

Za razliku od srpnja i kolovoza 2025., kada su najviše noćenja ostvarili turisti u dobnoj skupini do 14 godina, u rujnu 2025. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, s 2,5 milijuna noćenja (što čini 20,7% od svih noćenja). Slijede noćenja turista najstarije dobne skupine, od 65 i više godina, s ostvarena 2,3 milijuna noćenja (što čini 19,2% od svih noćenja).

Porast dolazaka i noćenja turista u prvih devet mjeseci 2025.

Ukupni pokazatelji za razdoblje od siječnja do rujna 2025. upućuju na porast noćenja turista u komercijalnom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2024. U prvih devet mjeseci 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je ukupno 18,7 milijuna dolazaka i 89,4 milijuna noćenja, što je povećanje za 2,3% u dolascima i za 1,2% u noćenjima turista u usporedbi s istim razdobljem 2024.

Domaći su turisti u prvih devet mjeseci 2025. ostvarili 2,5 milijuna dolazaka i 8,0 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 8,6% i noćenja za 6,1% u odnosu na prvih devet mjeseci 2024.

Strani su turisti u prvih devet mjeseci 2025. ostvarili 16,2 milijuna dolazaka i 81,4 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 1,4% i noćenja za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2024. Najviše noćenja među stranim turistima ponovno su ostvarili turisti iz Njemačke, ukupno 20,0 milijuna noćenja, što čini 24,6% od svih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,4%), Austrije (8,7%), Poljske (8,5%), Češke (5,4%), Ujedinjene Kraljevine (4,4%), Italije (4,3%), Mađarske (4,2%) i Slovačke (3,7%). U usporedbi s istim razdobljem 2024. porast noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije, Poljske i Ujedinjene Kraljevine, dok je pad noćenja prisutan kod ostalih navedenih zemalja.

 

Istarska županija s najviše ostvarenih noćenja turista u prvih devet mjeseci 2025.

U razdoblju od siječnja do rujna 2025. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista u Hrvatskoj, 27,3 milijuna, što čini 30,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, sa 17,5 milijuna ostvarenih noćenja turista (udio od 19,6%), te Primorsko-goranska županija, s ostvarenih 14,7 milijuna noćenja turista (udio od 16,4%). Sve tri navedene županije ostvarile su porast noćenja u odnosu na isto razdoblje 2024., i to Istarska za 1,5%, Splitsko-dalmatinska za 0,9% te Primorsko-goranska za 0,5%.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Gordana Šiklić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr