DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U KOLOVOZU 2025.

 

U kolovozu 2025. više dolazaka turista, ali manje noćenja u odnosu na kolovoz 2024.

U komercijalnim smještajnim objektima u kolovozu 2025. ostvareno je ukupno 4,7 milijuna dolazaka i 26,7 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na kolovoz 2024. porast od 0,5% u dolascima, no pad od 1,7% u noćenjima.

U kolovozu 2025. od ukupno ostvarenih noćenja turista njih 91,3% ostvarili su strani turisti, dok je udio ostvarenih noćenja domaćih turista bio 8,7%.

Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,4 milijuna noćenja, što je u usporedbi s kolovozom 2024. porast za 0,1% u dolascima, ali pad od 2,2% u noćenjima. Prosječno su ostvarili 5,7 noćenja po dolasku.

Domaći turisti ostvarili su 466 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je za 4,4% više dolazaka i za 2,9% više noćenja u odnosu na kolovoz 2024. Prosječno su ostvarili 5,0 noćenja po dolasku.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Najviše noćenja stranih turista iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Austrije i Italije

I u kolovozu 2024. i u kolovozu 2025. najviše noćenja stranih turista bilo je iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Austrije i Italije. Turisti iz tih pet zemalja zajedno su ostvarili 58,3% svih noćenja stranih turista u kolovozu 2025. 

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 6,4 milijuna noćenja, što je 26,3% svih noćenja stranih turista u kolovozu 2025. Prosječno su njemački turisti ostvarili 7,5 noćenja po dolasku. Ipak, u usporedbi s kolovozom 2024. noćenja turista iz Njemačke manje je za 5,9%.

Nakon noćenja njemačkih turista slijede noćenja turista iz Poljske (9,2%), Slovenije (8,1%), Austrije (7,8%), Italije (6,9%), Mađarske i Češke (svaka po 5,3%), Slovačke (4,2%) te Nizozemske (4,1%). Od spomenutih zemalja u kolovozu 2025. u odnosu na kolovoz 2024. samo su turisti iz Poljske ostvarili porast noćenja, i to za 7,3%. S druge strane, pad broja noćenja imali su turisti iz Austrije (2,7%), Češke (4,5%), Italije (3,4%), Mađarske (6,1%), Nizozemske (10,6%), Slovačke (3,9%) te Slovenije (0,8%).

 

Turisti najviše noćili u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U kolovozu 2025. najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 15,0 milijuna, što je 56,0% svih noćenja u Hrvatskoj. U toj skupini smještaja ostvareno je 2,6 milijuna dolazaka, što je na razini dolazaka iz kolovoza 2024., no noćenja turista manje je za 2,6% u odnosu na kolovoz 2024. Prosječna (bruto) popunjenost stalnih postelja u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći boravak u kolovozu 2025. iznosila je 70,8%. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke, s ukupno 3,3 milijuna noćenja, što je 22,2% svih noćenja. Slijede turisti iz Poljske, s 1,6 milijuna noćenja (10,9%), te domaći turisti, s 1,4 milijuna noćenja (9,2%). U odnosu na kolovoz 2024. turisti iz Poljske ostvarili su porast noćenja za 3,4%, dok je noćenja turista iz Njemačke manje za 5,5%, a noćenja domaćih turista manje za 0,4%.

Slijede noćenja ostvarena u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, s udjelom od 24,4%. U toj skupini smještaja ostvarena je 931 tisuća dolazaka i 6,5 milijuna noćenja, što je u odnosu na kolovoz 2024. porast dolazaka za 0,5%, a pad noćenja turista za 2,1%. Prosječna (bruto) popunjenost stalnih postelja u skupini Kampovi i prostori za kampiranje u kolovozu 2025. iznosila je 81,7%. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke (2,4 milijuna, što je 36,9% svih noćenja), zatim turisti iz Slovenije (819 tisuća, odnosno 12,6%) i Austrije (610 tisuća, odnosno 9,4%).

Na trećemu mjestu po udjelu ostvarenih noćenja turista nalazi se skupina Hoteli i sličan smještaj, s udjelom od 19,6%. U kolovozu 2025. u toj je skupini ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 5,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 1,3% i noćenja za 1,2% u odnosu na kolovoz 2024. Prosječna (bruto) popunjenost stalnih postelja u toj skupini u kolovozu 2025. iznosila je 97,3%. Najviše su noćenja ostvarili turisti iz Njemačke (697 tisuća), zatim domaći turisti (679 tisuća) te turisti iz Austrije (587 tisuća).

Istarska županija prva po ukupnim ostvarenim noćenjima, slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija

U kolovozu 2025. Istarska županija na prvome je mjestu s ostvarenih 8,0 milijuna noćenja turista, što je 30,0% svih noćenja na razini Hrvatske. U usporedbi s kolovozom 2024. ukupna noćenja u Istarskoj županiji manja su za 1,8%, noćenja domaćih turista blago su porasla za 0,7%, dok su noćenja stranih turista manja za 1,9%. Od ukupno 7,8 milijuna noćenja stranih turista u Istarskoj županiji u kolovozu 2025. najveći udio ostvarili su turisti iz Njemačke (39,2%), Austrije (11,8%), Italije (9,0%), Nizozemske i Slovenije (svaka po 7,1%), Poljske (4,9%) i Češke (3,9%).

Na drugome je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, s 5,4 milijuna ostvarenih noćenja turista, dok je na trećemu mjestu Primorsko-goranska županija, s 4,6 milijuna noćenja. U obje županije noćenja turista manje je nego u kolovozu 2024., i to u Splitsko-dalmatinskoj za 1,0%, a u Primorsko-goranskoj za 3,9%.

Najviše noćenja stranih turista u kolovozu 2025. ostvareno je u Istarskoj županiji. Slijede Splitsko-dalmatinska županija, s 4,9 milijuna noćenja, te Primorsko-goranska županija, s 4,1 milijunom noćenja.

U odnosu na strane turiste, prvi izbor domaćih turista bila je Splitsko-dalmatinska županija, s 500 tisuća ostvarenih noćenja. Slijede Zadarska županija, s 494 tisuće ostvarenih noćenja, te Primorsko-goranska županija, s 427 tisuća ostvarenih noćenja.

 

Biograd na Moru najtraženija destinacija među domaćim turistima, dok je Rovinj – Rovigno i dalje vodeća destinacija među stranim turistima

U kolovozu 2025. Biograd na Moru bio je destinacija s najviše ostvarenih noćenja domaćih turista, s ukupno 84 tisuće noćenja. Time je prestigao Crikvenicu i Vodice, koje su ostvarile svaka po 82 tisuće noćenja, zatim Šibenik sa 78 tisuća noćenja te Mali Lošinj sa 74 tisuće noćenja domaćih turista.

Među stranim turistima Rovinj – Rovigno treći je mjesec zaredom najpoželjnija destinacija, s ukupno 1,0 milijuna ostvarenih noćenja. Slijede ga druge popularne destinacije: Medulin, s 836 tisuća noćenja, Poreč – Parenzo, sa 766 tisuća noćenja, Dubrovnik, sa 746 tisuća noćenja, te Umag – Umago, sa 723 tisuće noćenja stranih turista.

 

Turistima na raspolaganju bile 424 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje

U kolovozu 2025. turistima su bile dostupne 424 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s kapacitetom od 1,1 milijuna stalnih postelja. U odnosu na kolovoz 2024. broj raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje manji je za 1,1%, a stalnih postelja za 1,2%.

Najveći smještajni kapacitet u kolovozu 2025. imala je skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s ukupno 255 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, što je 60,2% svih raspoloživih jedinica. Ta skupina imala je na raspolaganju 681 tisuću stalnih postelja (što čini 61,2% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turisti su na raspolaganju imali 86 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što čini 20,3% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana te mjesta za kampiranje) s 257 tisuća stalnih postelja (što čini 23,1% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima su bile dostupne 82 tisuće soba i apartmana (što čini 19,5% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana), sa 173 tisuće stalnih postelja (što čini 15,6% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U skupini Hoteli i sličan smještaj u kolovozu 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila je 83,2%, neznatno manje nego u kolovozu 2024., kada je bila 83,8%. U kolovozu 2025. prosječna (neto) popunjenost stalnih postelja iznosila je 98,2%, jednako kao i u kolovozu 2024.

 

Najviše noćenja turista u dobnoj skupini do 14 godina

U kolovozu 2025. najviše noćenja ostvarili su turisti u najmlađoj dobnoj skupini, do 14 godina, sa 6,0 milijuna noćenja (što čini 22,6% od svih noćenja). Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, s ostvarenih 5,1 milijunom noćenja (što čini 19,1% od ukupno ostvarenih noćenja).

 

U prvih osam mjeseci 2025. ostvaren porast dolazaka za 1,9% i noćenja turista za 0,5% u odnosu na isto razdoblje 2024.

Iako se i u kolovozu 2025. nastavio blagi pad noćenja turista, ukupni pokazatelji za razdoblje od siječnja do kolovoza 2025. pokazuju porast noćenja u komercijalnom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2024. U prvih osam mjeseci 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je ukupno 16,3 milijuna dolazaka i 77,5 milijuna noćenja, što je povećanje za 1,9% u dolascima i za 0,5% u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem 2024.

Domaći su turisti u prvih osam mjeseci 2025. ostvarili 2,2 milijuna dolazaka i 7,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 8,3% i porast noćenja za 5,9% u odnosu na prvih osam mjeseci 2024.

Strani su turisti u prvih osam mjeseci 2025. ostvarili 14,1 milijun dolazaka i 70,2 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 0,9%, ali pad noćenja za 0,1% u odnosu na isto razdoblje 2024. Najviše noćenja među stranim turistima ponovno su ostvarili turisti iz Njemačke, ukupno 16,3 milijuna (što čini 23,1% od svih noćenja stranih turista). Slijede noćenja turista iz Slovenije (što čini 9,9% od svih noćenja stranih turista), Poljske i Austrije (svaka po 8,6%), Češke (5,5%), Italije (4,6%), Mađarske (4,5%), Ujedinjene Kraljevine (4,2%) i Slovačke (3,9%). U usporedbi s istim razdobljem 2024. porast noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije, Poljske i Ujedinjene Kraljevine, dok je kod ostalih navedenih zemalja prisutan pad noćenja.

 

Istarska županija u prvih osam mjeseci 2025. ostvarila 30,4% ukupnih noćenja turista u Hrvatskoj

U prvih osam mjeseci 2025. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista u Hrvatskoj, 23,5 milijuna (što je 30,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj). Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 15,1 milijunom ostvarenih noćenja turista (udio od 19,4%) te Primorsko-goranska županija s ostvarenih 12,8 milijuna noćenja turista (udio od 16,5%). Dok su Istarska i Splitsko-dalmatinska županija ostvarile blagi porast noćenja u odnosu na isto razdoblje 2024., i to Istarska za 0,4%, a Splitsko-dalmatinska za 0,5%, Primorsko-goranska županija imala je blagi pad noćenja turista za 0,4%.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine

 

Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Gordana Šiklić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr