DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U SRPNJU 2025.

 

Blagi pad dolazaka i noćenja turista

U komercijalnim smještajnim objektima u srpnju 2025. ostvareno je ukupno 4,4 milijuna dolazaka i 25,0 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na srpanj 2024. pad od 1,3% u dolascima te 0,8% u noćenjima.

U srpnju 2025. od ukupno ostvarenih noćenja turista njih 93,0% ostvarili su strani turisti, dok je udio ostvarenih noćenja domaćih turista bio 7,0%. Strani turisti ostvarili su 4,0 milijuna dolazaka i 23,2 milijuna noćenja, što je u usporedbi sa srpnjem 2024. pad za 1,6% u dolascima te 0,9% u noćenjima.

Za razliku od turističkog prometa stranih turista, koji je u srpnju pao, turistički promet domaćih turista blago je porastao. U srpnju 2025. domaći su turisti ostvarili 382 tisuće dolazaka i 1,8 milijuna noćenja, što je u usporedbi sa srpnjem 2024. porast od 1,6% u dolascima i 0,4% u noćenjima.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

U srpnju 2025. pet zemalja ostvarilo 54% noćenja stranih turista u Hrvatskoj

U srpnju 2025. turisti iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Austrije i Češke ostvarili su 54,0% ukupnih noćenja stranih turista u Hrvatskoj. Najviše noćenja stranih turista u srpnju 2025. ostvarili su turisti iz Njemačke, 4,4 milijuna noćenja, što je 18,8% svih noćenja stranih turista. Prosječno su ostvarili 7,6 noćenja po dolasku. U usporedbi sa srpnjem 2024. noćenja turista iz Njemačke manje je za 5,3%.

U strukturi noćenja stranih turista, nakon noćenja njemačkih turista, slijede noćenja turista iz Slovenije (11,5%), Poljske (9,5%), Austrije (7,2%), Češke (7,0%), Slovačke i Mađarske (5,4% svaka), Nizozemske (3,9%) te Ujedinjene Kraljevine (3,3%). Ukupno su turisti iz tih devet zemalja u srpnju 2025. ostvarili 72,0% svih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.

Usporedba sa srpnjem 2024. pokazuje da su među navedenim zemljama porast noćenja ostvarili samo turisti iz Poljske, za 7,5%, te Ujedinjene Kraljevine, za 3,6%. Od turista iz tih devet zemalja manje su pak noćenja ostvarili turisti iz Austrije, za 3,8%, iz Češke, za 6,4%, iz Mađarske, za 3,5%, iz Nizozemske, za 0,6%, iz Slovačke, za 4,8%, te iz Slovenije, za 1,5%.

 

Noćenja najviše bilo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U srpnju 2025. najviše turističkih noćenja ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s udjelom od 56,5%. U toj skupini ostvareno je 2,4 milijuna dolazaka i 14,1 milijun noćenja turista, što je pad dolazaka turista za 1,6% i pad noćenja za 1,8% u odnosu na srpanj 2024. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke, ukupno 2,4 milijuna (17,0% svih noćenja u skupini). Slijede turisti iz Poljske, s 1,6 milijuna noćenja (11,2%) te Slovenije, s 1,2 milijuna noćenja (8,8%). U odnosu na srpanj 2024. turisti iz Poljske ostvarili su porast noćenja za 4,1%, dok je noćenja turista iz Njemačke bilo manje za 5,8%, a iz Slovenije za 1,8%.

Slijede noćenja ostvarena u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, s udjelom od 23,7%. U toj skupini smještaja ostvareno je 828 tisuća dolazaka i 5,9 milijuna noćenja, što je u odnosu na srpanj 2024. pad za 3,1% u dolascima i 1,2% u noćenjima. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke, 1,5 milijuna (25,3% svih noćenja u toj skupini), a slijede noćenja turista iz Slovenije, 1,1 milijun (19,1%), te iz Nizozemske, 547 tisuća (9,2%).

Na trećemu mjestu po udjelu ostvarenih noćenja turista nalazi se skupina Hoteli i sličan smještaj, s udjelom od 19,7%. U srpnju 2025. u toj je skupini ostvaren 1,1 milijun dolazaka i 4,9 milijuna noćenja, što je je porast dolazaka za 0,8% i porast noćenja za 2,5% u odnosu na srpanj 2024. U toj skupini smještaja najviše su noćenja ostvarili turisti iz Austrije (530 tisuća), zatim domaći turisti (510 tisuća) te turisti iz Njemačke (463 tisuće).

 

Istarska županija uobičajeno prva po ostvarenim noćenjima

U srpnju 2025. Istarska županija, kao i obično, zauzima prvo mjesto s ostvarenih 7,4 milijuna noćenja, što je 29,5% svih noćenja na razini Hrvatske. Ukupan broj noćenja u županiji ostao je na istoj razini kao i u srpnju 2024., uz blagi pad od 0,6% u noćenjima domaćih turista, dok su noćenja stranih turista ostala kvantitativno nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.

Najveći udio noćenja stranih turista u Istarskoj županiji u srpnju 2025. ostvarili su turisti iz Njemačke (28,5%), Austrije (11,7%), Slovenije (10,0%), Nizozemske (7,2%), Poljske (5,9%) i Češke (5,8%). U odnosu na srpanj 2024. porast noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije, za 0,3%, Nizozemske, za 3,3%, te Poljske, za 20,3%, dok je noćenja turista iz Njemačke manje za 4,3%, iz Austrije za 3,1% i Češke za 1,7%.

Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, s 5,2 milijuna ostvarenih noćenja, dok je treća Primorsko-goranska županija, s 4,2 milijuna noćenja. U obje županije noćenja turista manje je u odnosu na srpanj 2024., i to u Splitsko-dalmatinskoj za 1,3%, a u Primorsko-goranskoj za 2,3%.

 

Crikvenica najpopularnija destinacija među domaćima, a Rovinj – Rovigno među stranim turistima

U srpnju 2025. Crikvenica je ponovo bila najpoželjnija turistička destinacija za domaće turiste, s ostvarenih 72 tisuće noćenja, što je pad za 1,7% u odnosu na srpanj 2024. Slijede Biograd na Moru, sa 61 tisućom noćenja, Mali Lošinj i Vodice, s 57 tisuća svaki, Šibenik, s 52 tisuće noćenja, te Zadar, s 42 tisuće noćenja domaćih turista.

Kao najpoželjnija destinacija stranih turista istaknuo se Rovinj – Rovigno, s ukupno 963 tisuće ostvarenih noćenja, što je 1,8% više u odnosu na srpanj 2024. Među ostalim su popularnim destinacijama za strane turiste Medulin, sa 756 tisuća noćenja, Dubrovnik, sa 736 tisuća, Poreč – Parenzo, sa 727 tisuća, Umag – Umago, sa 652 tisuće, te Split, sa 647 tisuća noćenja stranih turista.

 

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor raspolagala sa 61,2% svih stalnih postelja

U srpnju 2025. turistima je na raspolaganju bila 421 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s kapacitetom od 1,1 milijun stalnih postelja.

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor imala je najveći smještajni kapacitet u srpnju 2025., s ukupno 253 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje, što je 60,2% svih raspoloživih jedinica. Ukupno je ta skupina raspolagala sa 676 tisuća stalnih postelja, odnosno 61,2% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima su bile dostupne 82 tisuće soba i apartmana, što čini 19,5% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana, sa 173 tisuće stalnih postelja, što čini 15,6% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja. U skupini Hoteli i sličan smještaj u srpnju 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila je 78,4%, a stalnih postelja 92,6%, dok je u srpnju 2024. prosječna popunjenost soba iznosila 78,6%, a stalnih postelja 91,8%.

 

Turisti dobne skupine do 14 godina ostvarili najviše noćenja

U srpnju 2025. najviše noćenja ostvarili su turisti najmlađe dobne skupine, do 14 godina, s 5,8 milijuna noćenja (što čini 23,4% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista dobne skupine od 35 do 44 godine, s ostvarenih 4,7 milijuna noćenja (što čini 19,0% od ukupno ostvarenih noćenja).

 

Porast dolazaka za 2,4% i noćenja turista za 1,6% u prvih sedam mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024.

Unatoč blagom padu dolazaka i noćenja turista u srpnju, ukupni pokazatelji za razdoblje od siječnja do srpnja 2025. upućuju  na zaključak da je turistički promet u komercijalnim smještajnim objektima porastao u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih sedam mjeseci 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je ukupno 11,6 milijuna dolazaka i 50,8 milijuna noćenja, što je povećanje za 2,4% u dolascima i za 1,6% u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem 2024.

Domaći su turisti u prvih sedam mjeseci 2025. ostvarili 1,7 milijuna dolazaka i 5,0 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 9,3% i porast noćenja za 7,4% u odnosu na prvih sedam mjeseci 2024.

Strani su turisti u razdoblju od siječnja do srpnja 2025. ostvarili 9,8 milijuna dolazaka i 45,8 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 1,3% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na isto razdoblje 2024. Među stranim turistima najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, 9,8 milijuna (21,5% ukupnih noćenja stranih turista). Slijede ih noćenja turista iz Slovenije (10,8% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Austrije (9,0%), Poljske (8,2%), Češke (5,6%), Ujedinjene Kraljevine (4,5%) te Mađarske (4,0%). Turisti iz većine spomenutih zemalja ostvarili su porast noćenja u prvih sedam mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., osim turista iz Njemačke, Češke i Mađarske, čijih je noćenja manje.

 

U prvih sedam mjeseci 2025. u Istarskoj županiji ostvareno 30,5% ukupnih noćenja turista

U prvih sedam mjeseci 2025. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista u Hrvatskoj, 15,5 milijuna, što je 30,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 9,7 milijuna ostvarenih noćenja turista, što je 19,1% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj, te Primorsko-goranska županija s ostvarenih 8,2 milijuna noćenja turista, što je 16,2% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. Sve tri županije ostvarile su porast noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine: Istarska za 1,6%, Primorsko-goranska za 1,7% i Splitsko-dalmatinska za 1,3%.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Gordana Šiklić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr