DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U LIPNJU 2025.

Turistički promet u lipnju 2025. – dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja u odnosu na lipanj 2024.

U prvome ljetnome mjesecu 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 3,2 milijuna dolazaka i 14,3 milijuna noćenja turista. U odnosu na lipanj 2024. dolazaka turista više je za 12,6%, a noćenja za 14,5%. Od ukupno ostvarenih noćenja u lipnju 2025. godine 92,5% noćenja ostvarili su strani turisti, dok je udio domaćih turista bio 7,5%.

Porast dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista

U lipnju 2025. domaći turisti ostvarili su 347 tisuća dolazaka i 1,1 milijun noćenja, što je u odnosu na isti mjesec 2024. povećanje od 18,0% u dolascima i 18,1% u noćenjima.

Strani turisti ostvarili su 2,8 milijuna dolazaka i 13,3 milijuna noćenja, što je u usporedbi s lipnjem 2024. porast za 11,9% u dolascima te 14,2% u noćenjima.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Gotovo trećinu noćenja stranih turista ostvarili Nijemci

Najviše noćenja stranih turista u lipnju 2025. imali su turisti iz Njemačke, s ukupno 3,8 milijuna noćenja (28,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Prosječno su ostvarili 6,9 noćenja po dolasku. U usporedbi s lipnjem 2024. noćenja turista iz Njemačke povećana su za 50,0%.

Nakon njemačkih turista, koji su ostvarili najveći udio u noćenjima stranih gostiju, slijede turisti iz Austrije, s udjelom od 10,1%, Slovenije, s 8,9%, Poljske, sa 7,9%, Češke, sa 6,0%, Ujedinjene Kraljevine, s 4,8%, Italije s 3,3%, te Mađarske, s 3,0% udjela u ukupno ostvarenim noćenjima stranih turista. Turisti iz spomenutih osam zemalja ukupno su u lipnju 2025. ostvarili 72,4% svih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.

Usporedba s lipnjem 2024. pokazuje da su porast noćenja ostvarili turisti iz Austrije, za 11,0%, Italije, za 2,4%, Mađarske, za 6,5%, Slovenije, za 3,0%, te Ujedinjene Kraljevine, za 1,5%. Pad noćenja evidentiran je pak među turistima iz Češke, za 0,3%, te turistima iz Poljske, za 9,8%.

 

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor najviše ostvarenih turističkih noćenja

U lipnju 2025. najviše turističkih noćenja ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s udjelom od 46,9%. U toj skupini ostvareno je 1,5 milijuna dolazaka i 6,7 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 14,8% i porast noćenja za 14,4% u odnosu na lipanj 2024. Najviše noćenja u toj skupini smještaja ostvarili su turisti iz Njemačke, s ukupno 1,6 milijuna noćenja, što čini 23,9% svih noćenja u toj skupini. Slijede turisti iz Poljske, sa 648 tisuća noćenja (9,6%), te domaći turisti, koji su s ostvarenih 486 tisuća noćenja (7,2%) zauzeli treće mjesto. U odnosu na lipanj 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su porast noćenja za 48,5%, a turisti iz Hrvatske za 23,9%, dok je noćenja turista iz Poljske bilo za 10,3% manje.

Jednaki udjeli noćenja ostvareni su u skupinama Hoteli i sličan smještaj te Kampovi i prostori za kampiranje (u svakoj skupini po 26,6%). Prva skupina ostvarila je 1,1 milijun dolazaka i 3,8 milijuna noćenja, što je u usporedbi s lipnjem 2024. porast dolazaka turista za 8,7% i porast noćenja za 10,3%. Kampovi i prostori za kampiranje ostvarili su 647 tisuća dolazaka i 3,8 milijuna noćenja, što je također porast u odnosu na lipanj 2024., i to dolazaka za 14,3%, a noćenja za 19,2%.

U skupini Hoteli i sličan smještaj najviše su noćenja također ostvarili turisti iz Njemačke, 548 tisuća (14,4% svih noćenja u toj skupini), a slijede noćenja turista iz Austrije, 492 tisuće (12,9%), te noćenja domaćih turista, koji su ih ostvarili 457 tisuća (12,0%) i tako ponovo zauzeli treće mjesto.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turisti iz Njemačke također su na prvome mjestu, s ostvarenih 1,6 milijuna noćenja, a slijede ih turisti iz Slovenije, s 532 tisuće, i Austrije, s 428 tisuća noćenja.

Trećina svih turističkih noćenja u lipnju 2025. ostvarena u Istarskoj županiji

U lipnju 2025. Istarska županija ponovo je predvodnica hrvatskog turizma, s ostvarenih 4,8 milijuna noćenja, što je 33,3% ukupnih noćenja na razini Hrvatske. U odnosu na lipanj 2024. ukupno ostvarenih noćenja više je za 20,5%, pri čemu su noćenja stranih turista porasla za 20,8%, a domaćih za 13,5%.

Najveći udio noćenja stranih turista u Istarskoj županiji u lipnju 2025., kao i u svibnju 2025., ostvarili su turisti iz Njemačke (42,7%), Austrije (15,7%), Slovenije (8,9%) i Italije (5,1%). Turisti iz spomenutih zemalja ostvarili su porast noćenja u odnosu na lipanj 2024.: iz Njemačke za 56,2%, Austrije za 9,1%, Slovenije za 1,0% te Italije, za 1,1%.

Istarsku županiju slijedi Splitsko-dalmatinska županija, s ostvarenih 2,7 milijuna noćenja, te Primorsko-goranska županija, s ostvarenih 2,4 milijuna noćenja. U obje je županije ostvaren porast noćenja turista, i to u Splitsko-dalmatinskoj, za 9,2%, a u Primorsko-goranskoj za 18,3%. Porast noćenja ostvarili su i domaći i strani turisti.

 

Najpoželjnije destinacije u lipnju 2025. – Crikvenica za domaće, a Rovinj – Rovigno za strane turiste

U lipnju 2025. Crikvenica je bila najpoželjnija turistička destinacija domaćih turista, s ostvarene 52 tisuće noćenja, što je porast za 19,0% u odnosu na lipanj 2024. Slijede Grad Zagreb, s 38 tisuća noćenja, Mali Lošinj, s 36 tisuća, Biograd na Moru, s 35 tisuća, te Umag – Umago, s 33 tisuće noćenja domaćih turista.

Među stranim se turistima Rovinj – Rovigno izdvojio kao najpoželjnija destinacija, s ukupno 705 tisuća ostvarenih noćenja, što je 16,0% više u odnosu na lipanj 2024. Slijede Dubrovnik, s 599 tisuća noćenja, Poreč – Parenzo, s 509 tisuća, Split, s 425 tisuća, i Medulin, s 414 tisuća noćenja stranih turista.

U lipnju 2025. turistima na raspolaganju bile 992 tisuće stalnih postelja

Turistima je u lipnju 2025. na raspolaganju bilo 379 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s 992 tisuće stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turisti su na raspolaganju imali 82 tisuće soba i apartmana (što čini 21,5% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana), sa 172 tisuće stalnih postelja (što čini 17,3% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U skupini Hoteli i sličan smještaj u lipnju 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila je 72,0%, a stalnih postelja 75,3%, dok je u lipnju 2024. prosječna popunjenost soba iznosila 68,3%, a stalnih postelja 69,4%.

Turisti dobne skupine do 14 godina ostvarili najviše noćenja

U lipnju 2025. najviše noćenja ostvarili su turisti najmlađe dobne skupine, do 14 godina, i to 2,5 milijuna noćenja (što čini 17,4% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja dobne skupine turista od 35 do 44 godine, s ostvarenih 2,3 milijuna noćenja (što čini 16,1% od ukupno ostvarenih noćenja).

 

U prvoj polovici 2025. za 4,8% više dolazaka i za 4,2% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2024.

U prvoj polovici 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 7,2 milijuna dolazaka i 25,9 milijuna noćenja, što je za 4,8% više dolazaka i za 4,2% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2024.

Domaći su turisti u prvih šest mjeseci 2025. ostvarili 1,4 milijuna dolazaka i 3,2 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 11,8% i porast noćenja za 11,7% u odnosu na prvih šest mjeseci 2024.

Strani su turisti u prvih šest mjeseci 2025. ostvarili 5,9 milijuna dolazaka i 22,6 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 3,3% i porast noćenja za 3,2% u odnosu na isto razdoblje 2024. Kad je riječ o noćenjima stranih turista, najviše su ih ostvarili turisti iz Njemačke, i to 5,5 milijuna (24,2% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). U usporedbi s prvih šest mjeseci 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su za 2,2% više noćenja. Slijede ih noćenja turista iz Austrije (10,8%), Slovenije (10,1%), Poljske (6,9%), Ujedinjene Kraljevine (5,7%), Češke (4,2%) te SAD-a i Italije (svaka po 3,7%). Turisti iz svih spomenutih zemalja ostvarili su porast noćenja u prvih šest mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., osim turista iz Poljske, čija su noćenja pala za 7,6%.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr