DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU
U TRAVNJU 2025.

Travanj 2025. donio za 14,8% više dolazaka i za 18,4% više noćenja turista u odnosu na travanj 2024.

U travnju 2025. ostvareno je 1,2 milijuna dolazaka i 3,3 milijuna noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, što je za 14,8% više dolazaka i za 18,4% više noćenja turista u odnosu na travanj 2024. U strukturi noćenja u komercijalnom smještaju u travnju 2025. prevladavali su strani turisti, koji su ostvarili 85,5% od ukupnih noćenja, dok je udio noćenja domaćih turista bio 14,5%.

Domaći turisti ostvarili su 228 tisuća dolazaka i 477 tisuća noćenja, što je za 4,6% više dolazaka i za 2,6% više noćenja u odnosu na travanj 2024.

Strani turisti ostvarili su 956 tisuća dolazaka i 2,8 milijuna noćenja, što je za 17,5% više dolazaka i za 21,6% više noćenja u odnosu na travanj 2024.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Turisti iz Njemačke predvode s najviše noćenja i snažnim porastom noćenja u travnju 2025.; Istra im je omiljena destinacija

Turisti iz Njemačke u travnju 2025. ostvarili su najviše noćenja među stranim turistima, ukupno 532 tisuće, što je 18,9% od svih noćenja stranih turista. U odnosu na travanj 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su za 48,4% više noćenja.

Istarska županija posebno se istaknula kao najatraktivnija destinacija za njemačke turiste. Ondje je ostvareno 234 tisuće noćenja njemačkih turista, što čini 44,0% od njihovih ukupnih noćenja u Hrvatskoj. U usporedbi s travnjem 2024. to je porast noćenja turista iz Njemačke za čak 74,5%.

Slijede noćenja turista iz Slovenije (13,5%), Austrije (10,3%), Ujedinjene Kraljevine (6,4%), Poljske (5,7%), Italije (4,9%), SAD-a (4,2%) te Francuske (4,0%). U odnosu na travanj 2024. od navedenih zemalja porast broja noćenja ostvarili su turisti iz Austrije (49,6%), Italije (14,4%), Slovenije (16,0%), Ujedinjene Kraljevine (10,7%) te SAD (18,8%). S druge strane, pad noćenja imali su turisti iz Francuske (13,0%) i Poljske (2,6%).

Hoteli su s udjelom od 45,9% vodeći izbor turista

U travnju 2025. turisti su prednost dali hotelskom smještaju, ostvarivši u njemu ukupno 1,5 milijuna noćenja, što čini 45,9% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju. U usporedbi s travnjem 2024. noćenja turista u hotelima veća su za 11,0%.

Druga najčešće birana vrsta smještaja bile su sobe, apartmani, studio-apartmani i kuće za odmor, u kojima je ostvareno 968 tisuća noćenja, odnosno 29,5% od ukupnih noćenja u komercijalnom smještaju. U ovoj vrsti smještaja u usporedbi s travnjem 2024. ostvaren je porast za 22,5%.

 

Istarska županija ostvarila trećinu svih turističkih noćenja

U travnju 2025. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista – ukupno 997 tisuća noćenja, što čini 30,3% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na travanj 2024. noćenja turista u Istarskoj županiji porasla su za značajnih 30,2%. Od stranih turista u Istarskoj županiji najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (26,1%). Slijede noćenja turista iz Slovenije (22,0%), Austrije (16,8%), Italije (7,5%) te Poljske (3,6%).

Nakon Istarske najviše turističkih noćenja u travnju 2025. ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 487 tisuća noćenja, što čini 14,8% od ukupnog broja noćenja u Hrvatskoj. Slijede Primorsko-goranska županija s 484 tisuće noćenja (14,7%) te Splitsko-dalmatinska županija s 480 tisuća noćenja (14,6%). Ove tri županije gotovo su izjednačene po broju ostvarenih noćenja turista.

Grad Zagreb privlači domaće, Dubrovnik strane turiste

U travnju 2025. domaći turisti ostvarili su najviše noćenja u Gradu Zagrebu, ukupno 41 tisuću. Slijede Zadar i Rovinj – Rovigno sa po 24 tisuće noćenja domaćih turista, Poreč – Parenzo s 21 tisućom te Opatija s 18 tisuća noćenja.

S druge strane, strani turisti u travnju 2025. ostvarili su najviše noćenja u Dubrovniku, i to 335 tisuća noćenja, što je porast za 11,2% u odnosu na travanj 2024. Po ostvarenim noćenjima stranih turista slijede Grad Zagreb (182 tisuće), Split (166 tisuća), Poreč – Parenzo (162 tisuće) i Rovinj – Rovigno (129 tisuća).

Turistima na raspolaganju bilo 210 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje

Turistima je u travnju 2025. na raspolaganju bilo 210 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 538 tisuća stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turisti su na raspolaganju imali 70 tisuća soba i apartmana (što čini 33,3% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 147 tisuća stalnih postelja (što čini 27,3% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U skupini Hoteli i sličan smještaj u travnju 2025. prosječna (neto) popunjenost soba iznosila je 48,8%, a stalnih postelja 45,3%, dok je u travnju 2024. prosječna popunjenost soba iznosila 45,9%, a stalnih postelja 41,5%.

Najviše noćenja turista u dobnoj skupini od 35 do 44 godine

U travnju 2025. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, i to 573 tisuće noćenja (što čini 17,4% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, i to 550 tisuća noćenja (što čini 16,7% od ukupno ostvarenih noćenja).

Više dolazaka i noćenja turista u prva četiri mjeseca 2025.

U prva četiri mjeseca 2025. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 2,2 milijuna dolazaka i 5,6 milijuna noćenja, što je za 3,6% više dolazaka i za 4,7% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2024.

Domaći su turisti u prva četiri mjeseca 2025. ostvarili 681 tisuću dolazaka i 1,4 milijuna noćenja, što je za 6,4% više dolazaka i za 3,2% više noćenja nego u prva četiri mjeseca 2024.

Strani su turisti u prva četiri mjeseca 2025. ostvarili 1,5 milijuna dolazaka i 4,3 milijuna noćenja, što je za 2,4% više dolazaka i za 5,2% više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2024.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
EZ	Europska zajednica
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr