DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U 2025.

 

I u 2025. blagi porast dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2024.

Umjereni porast turističkog prometa u komercijalnim smještajnim objektima nastavlja se i u 2025. Ostvareno je ukupno 20,7 milijuna dolazaka i 94,8 milijuna noćenja turista, što je za 2,2% više dolazaka turista i za 1,2% više njihovih noćenja u odnosu na 2024. Turisti su u prosjeku ostvarili 4,6 noćenja po dolasku.

Domaći su turisti u 2025. ostvarili 3,1 milijun dolazaka i 9,2 milijuna noćenja, što je za 7,6% više dolazaka i za 5,6% više noćenja u odnosu na 2024. U strukturi ukupnih dolazaka domaći turisti čine 14,9%, a u strukturi ukupnih noćenja oni čine 9,7%.

Unatoč tomu što su domaći turisti u 2025. u komercijalnom smještaju sudjelovali s 9,7% ukupnih noćenja, znatno su doprinijeli njegovu ukupnom porastu. Ukupno povećanje broja noćenja turista u 2025. u odnosu na 2024. bilo je 1,1 milijun noćenja, a od toga se 489 tisuća noćenja, odnosno 43,0% odnosi na domaće turiste.

Godina 2025. ujedno je peta uzastopna godina u kojoj su porasla noćenja domaćih turista te godina u kojoj domaći turisti imaju najveće apsolutno povećanje noćenja u usporedbi s drugim zemljama, što upućuje na stabilnost i rastuću važnost domaćih turista u hrvatskom turizmu.

Strani su turisti u 2025. ostvarili 17,6 milijuna dolazaka i 85,6 milijuna noćenja, što je za 1,4% više dolazaka i za 0,8% više noćenja u odnosu na 2024. U strukturi ukupnih dolazaka oni čine 85,1%, a u strukturi ukupnih noćenja 90,3%.

U 2025. domaći su turisti ostvarili prosječno 3,0 noćenja po dolasku, a strani turisti 4,9 noćenja po dolasku.

Njemačka unatoč blagom padu zadržala vodeće mjesto po dolascima i noćenjima stranih turista

Njemačka je i u 2025. zadržala vodeću poziciju po broju dolazaka i noćenja stranih turista. Turisti iz Njemačke ostvarili su 3,0 milijuna dolazaka i 21,0 milijuna noćenja, što je 17,3% ukupnih dolazaka stranih turista i 24,6% ukupnih noćenja stranih turista. Njemački turisti u prosjeku su ostvarili 6,9 noćenja po dolasku. U usporedbi s 2024. broj njihovih dolazaka blago je pao za 1,0%, a broj noćenja za 0,3%.

Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Austrije (8,8%), Poljske (8,2%), Češke (5,2%), Ujedinjene Kraljevine (4,5%), Italije (4,3%), Mađarske (4,1%), Slovačke (3,5%) i Nizozemske (3,2%).

U odnosu na 2024. porast noćenja ostvaren je kod turista iz Poljske (3,5%), Slovenije (1,1%) te Ujedinjene Kraljevine (2,3%), dok su noćenja turista iz Austrije ostala na istoj razini. S druge strane, noćenja turista iz ostalih navedenih zemalja bilo je manje u odnosu na 2024.

Porast noćenja turista u svim hrvatskim regijama

U Jadranskoj regiji u 2025. ostvareno je najviše noćenja turista, i to 89,4 milijuna noćenja, što je 94,3% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. U odnosu na 2024. Jadranska regija ostvarila je porast noćenja za 1,1%. Iako Jadranska regija i dalje uvjerljivo dominira po ostvarenim noćenjima turista, pozitivan trend ostvarile su i regije na kontinentu, koje postupno jačaju svoju poziciju u hrvatskom turizmu. Grad Zagreb ostvario je 2,7 milijuna noćenja, što je porast za 2,8% u odnosu na 2024. Slijede ga Panonska Hrvatska, s 1,4 milijuna noćenja (porast za 0,3%), te Sjeverna Hrvatska, s 1,3 milijuna noćenja, s najizraženijim porastom među regijama od 4,1%.

Istarska županija zauzela prvo mjesto s gotovo trećinom ukupnih noćenja

Kao i prethodnih godina, i u 2025. najviše dolazaka i noćenja turista ostvareno je u Istarskoj županiji, i to 5,0 milijuna dolazaka (što čini 24,1% od ukupno ostvarenih dolazaka) i 28,3 milijuna noćenja (što čini 29,9% od ukupno ostvarenih noćenja). U usporedbi s 2024. u Istarskoj županiji turisti su ostvarili za 2,4% više dolazaka i za 1,5% više noćenja.

Na drugome mjestu nalazi se Splitsko-dalmatinska županija, s 3,9 milijuna dolazaka i 18,4 milijuna noćenja turista, dok treće mjesto zauzima Primorsko-goranska županija, s 3,2 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja. U odnosu na 2024. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je za 2,5% više dolazaka i za 0,9% više noćenja, dok je Primorsko-goranska ostvarila za 2,5% više dolazaka i za 0,5% više noćenja turista.

I u 2025. najviše noćenja stranih turista u Istarskoj županiji ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 10 milijuna noćenja, što je 36,9% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Istarskoj županiji. Slijede noćenja turista iz Austrije (13,9%), Slovenije (9,8%), Italije (5,9%), Nizozemske (5,1%), Poljske (4,8%) i Češke (4,2%). U usporedbi s 2024. više noćenja od navedenih zemalja ostvarili su turisti iz Italije (0,8%), Njemačke (0,5%), Poljske (6,5%) i Slovenije (2,7%), dok je manje noćenja turista bilo iz Austrije i Češke (svaka po 0,2%) te Nizozemske (4,3%).

Prema skupinama smještaja u Istarskoj županiji u 2025., najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, s ukupno 11,5 milijuna, što čini 40,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Istarskoj županiji. U odnosu na 2024. u toj skupini smještaja bilo je za 3,1% više noćenja. Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s 8,9 milijuna noćenja, što čini 31,6% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji. U odnosu na 2024. u toj skupini smještaja turisti su ostvarili za 0,4% više noćenja. U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 7,9 milijuna noćenja turista, što čini 27,9% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Istarskoj županiji. U usporedbi s 2024. i ova skupina smještaja ostvarila je porast noćenja, i to za 0,5%.

Turističke destinacije Rovinj – Rovigno i Dubrovnik dijele prvo mjesto s najviše ostvarenih noćenja u 2025.

Turističke destinacije Rovinj – Rovigno i Dubrovnik u 2025. dijele prvo mjesto po broju ostvarenih noćenja turista. Oba su grada na vrhu ljestvice najuspješnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj s ostvarena 4,2 milijuna noćenja po svakome. U odnosu na 2024. obje destinacije ostvarile su porast noćenja turista, i to Rovinj – Rovigno za 3,9% te Dubrovnik za 0,3%.

Nakon Rovinja – Rovigno i Dubrovnika treće mjesto po broju ostvarenih noćenja zauzima Poreč – Parenzo, s 3,3 milijuna noćenja. Slijede Split, s 3,2 milijuna noćenja, te Grad Zagreb, s 2,7 milijuna noćenja. U odnosu na 2024. navedeni gradovi ostvarili su porast noćenja turista, i to Poreč – Parenzo za 2,2%, dok su Split i Grad Zagreb ostvarili porast za po 2,8%.

Grad Zagreb vodeća destinacija kod domaćih turista, a Dubrovnik i Rovinj – Rovigno kod stranih turista

U 2025. Grad Zagreb bio je najpopularnija destinacija domaćih turista prema broju ostvarenih noćenja. Domaći su turisti u Gradu Zagrebu ostvarili ukupno 548 tisuća noćenja, čime je glavni grad nadmašio sve morske destinacije. Slijede Crikvenica, s 304 tisuće noćenja, Šibenik, s 286 tisuća noćenja, Zadar, s 284 tisuće noćenja, Mali Lošinj, s 264 tisuće noćenja, te Rovinj – Rovigno, s 253 tisuće noćenja domaćih turista. Domaći su turisti u Gradu Zagrebu ostvarili za 7,3% više noćenja u odnosu na 2024.

Kada je riječ o stranim turistima, Dubrovnik i Rovinj – Rovigno dijele prvo mjesto s po 4,0 milijuna ostvarenih noćenja. Slijede Poreč – Parenzo, s 3,1 milijunom noćenja, Split, s 2,9 milijuna noćenja, te Medulin i Umag – Umago, svaki s po 2,5 milijuna noćenja. Strani su turisti u Dubrovniku ostvarili za 0,1% više noćenja, dok su u Rovinju – Rovigno ostvarili za 3,2% više noćenja.

Najviše noćenja turista u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor u 2025. ostvareno je najviše noćenja turista, i to 46,7 milijuna, što čini 49,2% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2024. u toj skupini smještaja noćenja su na istoj razini.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Hoteli i sličan smještaj, u kojoj je ostvareno 26,3 milijuna noćenja, što je 27,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista u 2025. U odnosu na 2024. u skupini Hoteli i sličan smještaj noćenja turista više je za 2,7%.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je 21,9 milijuna noćenja turista, što čini 23,1% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2024. i u toj je skupini smještaja ostvareno više noćenja, i to za 2,0%.

Pad raspoloživih smještajnih kapaciteta nakon višegodišnjeg rasta

Turistima je u 2025. na raspolaganju bila ukupno 441 tisuća smještajnih jedinica (soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 1,2 milijuna stalnih postelja. U odnosu na 2024. bilo je za 1,4% manje smještajnih jedinica i za 1,6% manje stalnih postelja. Time je prekinut višegodišnji trend rasta turističkih kapaciteta.

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor raspolagala je s najvećim brojem raspoloživih smještajnih jedinica, i to s 269 tisuća smještajnih jedinica, što čini 61,0% od ukupno raspoloživih smještajnih jedinica. U toj skupini turistima je na raspolaganju bilo 718 tisuća stalnih postelja, odnosno 61,9% od ukupno raspoloživih stalnih postelja. U odnosu na 2024. u toj skupini bilo je 5 tisuća manje raspoloživih smještajnih jedinica (1,9%) i 14 tisuća manje stalnih postelja (1,9%).

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turistima je na raspolaganju bilo 89 tisuća smještajnih jedinica, što čini 20,1% od ukupno raspoloživih smještajnih jedinica, s 266 tisuća stalnih postelja (što čini 22,9% od ukupno raspoloživih stalnih postelja). U odnosu na 2024. u toj skupini bilo je 2 tisuće manje raspoloživih smještajnih jedinica (2,4%) i 7 tisuća manje stalnih postelja (2,6%).

Za razliku od ostalih skupina smještaja skupina Hoteli i sličan smještaj ostvarila je blagi porast kapaciteta. U 2025. turistima je bilo raspoloživo 83 tisuće smještajnih jedinica (18,8% od ukupno raspoloživih smještajnih jedinica), sa 175 tisuća stalnih postelja (15,0% od ukupno raspoloživih stalnih postelja). U odnosu na 2024. to je u skupini Hoteli i sličan smještaj tisuću smještajnih jedinica više (1,2%) i 2 tisuće više stalnih postelja (1,1%). Prosječna popunjenost smještajnih jedinica (soba i apartmana) u 2025. iznosila je 59,9%, a stalnih postelja 60,6%, dok je u 2024. prosječna popunjenost smještajnih jedinica iznosila 58,9%, a stalnih postelja 59,2%.

Najviše noćenja ostvarili turisti u dobnoj skupini do 14 godina

U 2025. najviše su noćenja ostvarili turisti u dobnoj skupini do 14 godina, i to 17,5 milijuna, što čini 18,5% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, s ostvarenih 16,5 milijuna noćenja, što čini 17,4% od ukupno ostvarenih noćenja.

Napomena

Detaljni godišnji podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20., 126/21. i 152/24.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma i sporta.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost stalnih postelja (bruto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja brojem postelja i brojem dana u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Ivana Brozović i Gordana Šiklić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr